Zašto svi pričaju o Bellinijevoj “Normi”? Povratak opere koja i danas otvara pitanja ljubavi, moći i žrtve
U ozračju jeseni koja već miriše na kazališnu sezonu, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu priprema jedno od najiščekivanijih kulturnih događanja godine – premijeru opere Norma Vincenza Bellinija, 24. listopada 2025. godine. Ta monumentalna opera talijanskog belkanta, u novom čitanju redateljice Dore Ruždjak Podolski i pod dirigentskim vodstvom maestra Piera Giorgia Morandija, vraća na scenu priču koja je jednako aktualna danas kao i u 19. stoljeću.
Samo nekoliko dana poslije, 28. listopada, zagrebačka će publika doživjeti gala izvedbu opere Norma uz gostovanje svjetski priznate talijanske sopranistice Selene Zanetti – umjetnice čiji su glas i interpretacija već obilježili najveće operne pozornice od Beča i Münchena do Pariza i Venecije.
Bellinijeva Norma u Zagrebu – između strasti i dužnosti
Opera Norma jedno je od onih djela koje nadilazi vrijeme i prostor. Bellini je, slijedeći libreto Felicea Romanija, stvorio lik žene koja u sebi nosi sve suprotnosti ljudske prirode: moć i krhkost, vjeru i sumnju, ljubav i izdaju. Galska svećenica Norma, podijeljena između duhovne dužnosti i zabranjene ljubavi prema rimskom vojskovođi Pollioneu, utjelovljuje ono što svaka velika opera posjeduje – tragičnu ljepotu i nemir koji ne prolazi.
U središtu partiture nalazi se arija “Casta diva”, posveta božici Mjeseca, koja se već gotovo dva stoljeća izvodi kao svojevrsna molitva i priznanje ženske snage. Ulogu Norme u novoj zagrebačkoj produkciji izmjenjivat će Martina Gresia, Nataša Kátai i Selene Zanetti, dok će lik Pollionea tumačiti Tomislav Mužek i Filip Filipović.
Ova nova zagrebačka Norma nije samo hommage opernoj tradiciji, nego i promišljanje o suvremenoj ženi – onoj koja balansira između očekivanja i slobode, između onoga što duguje drugima i onoga što duguje sebi.
U prostoru HNK-a, gdje povijest diše kroz zidove, Norma ponovno progovara o univerzalnim temama: o ljubavi koja ne poznaje granice, o cijeni odanosti i o snazi umjetnosti koja nikada ne zastarijeva. Bellinijeva glazba i dalje pulsira životom – elegantna, disciplinirana, a istodobno prepuna emocije.
Za one koji vjeruju da je kazalište prostor gdje se čovjek suočava sa sobom, premijera opere Norma u HNK-u u Zagrebu mogla bi biti najvažniji kulturni trenutak ove jeseni.
Nakon što je u proteklim godinama osvojila srca publike diljem Europe, Amerike i Azije te zabilježila nastupe na brojnim prestižnim međunarodnim festivalima i pozornicama, TEULIS Shadow Theatre donosi svoj čarobni obiteljski spektakl pred zagrebačku publiku, pružajući priliku da i hrvatski gledatelji dožive izvanrednu kombinaciju kazališne inovacije i bajkovite magije.
U prosinačkom ozračju Zagreba, kada se gradske ulice prepliću sa svjetlom blagdana i tihim očekivanjem umjetničkih susreta, Opera Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu obilježava 155. godišnjicu svoga djelovanja kao institucija koja je kroz desetljeća oblikovala kulturni identitet grada i države.
U Zagrebačkom kazalištu mladih, u petak je održana praizvedba ACID/KISELINA, Tene Štivičić, u režiji litavskog redatelja Antanasa Obcarskasa, u koprodukciji s Litavskim nacionalnim dramskim kazalištem iz Vilniusa.
Zagrebačko kazalište mladih ovog prosinca donosi praizvedbu drame ACID/Kiselina, autorice Tene Štivičić, u režiji renomiranog Antanasa Obcarskasa, litavskog redatelja koji u Zagrebu ostvaruje svoj hrvatski debi. Predstava nas vodi iza kulisa umjetničkog svijeta, otkrivajući suptilne dinamike moći, neizgovorene pritiske i odnose koji oblikuju kreativne kolektive – i ljude koji u njima sudjeluju.
U Zagrebačkom kazalištu mladih jučer je održano novo izdanje tribine Čitanje kazališta autora i voditelja Srđana Sandića, koje je ovoga puta bilo posvećeno jednoj od najiščekivanijih drama aktualne kazališne sezone – ACID/KISELINA Tene Štivičić.
Ususret premijeri predstave, Srđan Sandić razgovara s psihologinjom Lidijom Arambašić i spisateljicom Ivanom Bodrožić o moći, etici i kreativnim procesima u suvremenom kazalištu.
U prepunom Knapu, atmosfera je bila gotovo opipljiva. Smijeh, emocija i aplauz ispunili su prostor dok je Nexstage teatar službeno započeo svoju kazališnu priču premijerom predstave “Ljudina”. Publika je već na prvoj izvedbi pokazala da je riječ o pravom hitu.
U danu koji prirodno poziva na tišinu, usporavanje i povratak sebi, Matija Cvek objavio je novu pjesmu – onu koja ne traži pažnju glasno, ali je dobiva iskreno. Objavljena na Božić, pjesma Dom su ljudi (radni naziv prema poruci) donosi jednostavnu, ali duboko univerzalnu misao: dom nisu ni gradovi ni adrese, nego ljudi s kojima dijelimo život.
U Ujedinjenom Kraljevstvu utrka za vrh glazbenih ljestvica svake je godine u prosincu žešća nego u bilo kojem drugom razdoblju. Tijekom božićnog tjedna i najveće zvijezde i manje poznata imena ulažu iznimne napore kako bi s pjesmom ili albumom dosegli prvo mjesto – jer se božićni broj jedan smatra osobito prestižnim i simbolički snažnim uspjehom.
Vratimo se nakratko u veljaču. Dodjela Grammyja 2025. godine i Beyoncé koja ispisuje povijest. Ne samo da joj je napokon dodijeljena najvažnija nagrada večeri, album godine, nego je postala i prva crna žena koja je osvojila Grammy za najbolji country album – za Cowboy Carter. Nedavne promjene koje je uvela Recording Academy tu pobjedu čine još monumentalnijom: moguće je da je Beyoncé ujedno i posljednja osoba koja će ikada osvojiti tu nagradu u tom obliku.
Godinama se činilo da je Gmail adresa nešto što dobiješ jednom – i zauvijek ostaje isto. Bez obzira na to jesi li je otvorio kao tinejdžer, pod nadimkom koji danas zvuči neugodno, ili prije nego što si mogao predvidjeti koliko će Google račun postati važan dio svakodnevice.