Ples koji otkriva tajne tijela i sjećanja: Traces i Soft Underbelly stižu osvojiti Zagreb
Zagreb uskoro dobiva umjetničke večeri koje se dugo pamte. Novi plesni solo Traces autorice i izvođačice Koraljke Begović donosi dirljivu priču o tijelu koje pamti više nego što govori. Predstava će biti premijerno izvedena 5. i 6. studenoga u Kontejneru u 20 sati i pozvat će publiku da promatra tijelo kao prostor otpora i sjećanja. U Traces Koraljka preispituje disciplinu, kaznu i izdržljivost kroz osobnu povijest svoje obitelji. Ona promatra kako trauma putuje kroz generacije i kako se pretvara u tihe geste koje ne nestaju. Publika će svjedočiti intimnoj borbi koja se odvija u pokretu i tišini. Predstava pokazuje da se otpor ponekad događa u najtišim trenucima. Dramaturgiju potpisuje Karla Mesek, a glazbu Hrvoje Nikšić koji stvara atmosferu koja podržava ranjivost i snagu. Svjetlo Andrije Santre dodatno naglašava emotivni naboj izvedbe.
Istu večer publika će upoznati i izvedbu Soft Underbelly kanadske umjetnice Emily Gualtieri. U ovoj predstavi Emily u fokus stavlja žensko tijelo koje ne slijedi nametnute standarde savršenstva. Ona prikazuje mekoću kao snagu i otpor kao ljepotu. Kroz humor i iskrenost propituje zašto određena tijela smatramo manje vidljivima.
Njezino tijelo govori kroz pokrete koji ne žele biti ispravljeni i prilagođeni. Soft Underbelly ruši hijerarhije koje uporno određuju što je prihvatljivo i poželjno u suvremenom plesu. Rad balansira između napora i lakoće i time vraća dostojanstvo svakom centimetru kože i mišića.
Obje umjetnice pozivaju na sagledavanje plesa bez filtera i bez straha od iskrenosti. Kontejner postaje pozornica na kojoj se susreću hrabrost, ranjivost i sloboda. Program nudi dvostruko iskustvo tijela koje se ne skriva i pokreta koji nosi snažne poruke. Ulaz na izvedbe osigurava se donacijom, a ulaznice se rezerviraju putem emaila, jer interes raste iz dana u dan. Projekt podržavaju Grad Zagreb i Ministarstvo kulture i medija RH, što potvrđuje važnost ovakvih suvremenih umjetničkih iskoraka. Publika će dobiti priliku vidjeti ples koji otvara prostor za razgovor o tijelima koja žive stvarnost bez uljepšavanja. Ovo je kulturni događaj koji će ostaviti trag i u srcu i u tijelu.
23. izdanje Festivala svjetskog kazališta od 12. do 26. rujna donosi predstave autora i kolektiva koji suvremeni teatar promišljaju kroz povijest, tijelo, obitelj, identitet, rod, sjećanje i generacijske odnose
Nova sezona Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu potvrđuje jasno usmjerenje prema snažnijem međunarodnom povezivanju, umjetničkoj razmjeni i sustavnom pozicioniranju nacionalne kazališne kuće unutar suvremenoga europskog kulturnog prostora. Međunarodna suradnja pritom nije tek dodatak redovitom programu, nego jedan od važnih razvojnih pravaca kojim HNK u Zagrebu istodobno zagrebačkoj publici približava relevantna europska kazališna ostvarenja te vlastite umjetnike i produkcije predstavlja izvan hrvatskih granica.
Festival svjetskog kazališta ove godine u Zagrebačkom kazalištu mladih otvara se 12. rujna predstavom The Making of Berlin, autorskim projektom belgijskog kazališnog kolektiva Berlin i NTGent u režiji Yvesa Degrysea. Predstava donosi složenu priču o povijesti, sjećanju i mehanizmima kojima se stvarnost pretvara u priču, a kroz neobičan susret s čovjekom koji tvrdi da je svjedočio jednom od posljednjih poglavlja povijesti Berlina otvara pitanje koliko se istina može promijeniti kada je promatramo kroz vrijeme, osobno sjećanje i potrebu da događajima damo smisao.
Na današnji dan, prije trideset i jednu godinu, 7. kolovoza 1995., na Petrovačkoj cesti između Bosanskog Petrovca i Ključa dogodio se jedan od najtragičnijih događaja koji se vežu uz završnicu ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Tijekom zračnog napada na izbjegličku kolonu koja se kretala prema Bosni i Hercegovini poginulo je deset civila, među kojima je bilo četvero djece, dok je više osoba ranjeno. Među najmlađim žrtvama bili su jedanaestogodišnja Nevenka Rajić i njezin devetogodišnji brat Žarko Rajić iz Donjeg Lapca, čije su smrti tijekom desetljeća postale simbol stradanja djece u ratnim okolnostima i podsjetnik na činjenicu da upravo oni koji u ratovima nemaju nikakvu odgovornost nerijetko plaćaju njihovu najveću cijenu.
Goran Bogdan tijekom posljednjih je godina izgradio status jednog od najuspješnijih i međunarodno najprepoznatljivijih hrvatskih glumaca, ostvarivši zapažene uloge u domaćim i inozemnim filmskim i televizijskim projektima koji su njegov talent predstavili publici daleko izvan granica Hrvatske, dok je svojim interpretacijama slojevitih i emocionalno zahtjevnih likova potvrdio glumačku širinu zbog koje ga redovito angažiraju ugledni redatelji europske kinematografije.
Dok publika na pozornici najčešće vidi tek završni rezultat umjetničkog rada, ono što se događa iza kulisa često ostaje skriveno. Upravo taj nevidljivi svijet – isprepleten prijateljstvima, sukobima, odlascima, ljubavima i zajedničkim uspomenama – u središtu je nove predstave „Kazalište“, autorskog projekta jednog od najcjenjenijih europskih dramatičara i redatelja Pascala Ramberta, koja će svoju premijeru doživjeti 21. srpnja u sklopu festivala Riječke ljetne noći.
Postoje predstave koje publiku zabavljaju, postoje one koje izazivaju divljenje zbog estetske ljepote, a postoje i one rijetke, istinski važne izvedbe koje nas ne puštaju da ostanemo isti. Upravo takvo kazališno iskustvo donosi predstava Kad ne čuješ tu rijeku, novi projekt Doma kulture Kristalna kocka vedrine i Gradskog kazališta Sisak, nastao u koprodukciji s umjetničkom organizacijom Arterarij, koja na obali Kupe ne donosi samo umjetničku izvedbu, nego i dirljiv podsjetnik da iza svake statistike, svake naslovnice i svake prirodne katastrofe postoje ljudi čije se priče nastavljaju mnogo dulje nego što traje medijska pozornost.
Više od dvadeset godina Festival svjetskog kazališta u Zagrebu prikazuje predstave koje artikuliraju stanje europske izvedbene misli i uspostavlja zajednički dijalog između domaće publike i suvremenog autorskog kazališta. Predstave s ovogodišnjeg izdanja Festivala dijele zajednički impuls istraživanja što znači biti tijelo u povijesti, u pamćenju, u rodu, između generacija.
Poznata domaća poduzetnica Jana Dužanec svojim je najnovijim modnim izdanjem pokazala kako efektan dnevni look može istodobno djelovati ženstveno, profinjeno i dovoljno opušteno za gradske ulice.
Poznati domaći pjevač nedavno je privukao veliku pozornost javnosti fotografijama na kojima je pokazao zavidnu fizičku formu. Njegovo izdanje brzo se proširilo društvenim mrežama, a posebno mnogo simpatija izazvao je njegov prirodan izgled koji se savršeno uklopio u popularni pojam „dad bodyja“. Brojni komentari i pohvale pokazali su da publika nije ostala ravnodušna, a pjevač je sada odlučio otkriti i dio priče koja stoji iza fotografija o kojima se toliko govorilo.
Nova frizura Izabel Kovačić idealna je inspiracija za novu sezonu i razdoblje pred nama, osobito ako se nakon ljeta javila želja za promjenom koja će osvježiti izgled, ali pritom neće zahtijevati radikalan rez ni potpuno odricanje od duljine. Izabel se odlučila za frizuru koja na prvi pogled djeluje vrlo prirodno i neopterećeno, no upravo se u njezinoj pažljivo oblikovanoj slojevitosti krije razlog zbog kojeg kosa izgleda toliko raskošno, gusto i pokretljivo.
Budimpešta je ovih dana postala mjesto susreta mode, ljepote i prepoznatljive francuske elegancije, a Chanel je u mađarskoj prijestolnici okupio niz europskih i domaćih influencerica te poznatih lica iz svijeta mode i lifestylea. U ambijentu koji je svojom raskošnom arhitekturom, toplim svjetlom i decentnim detaljima prirodno pratio estetiku francuske kuće, među uzvanicama se našla i svima simpatična Isabela Rakonić, koja je za ovu prigodu odabrala izdanje koje je istodobno djelovalo glamurozno, romantično i vrlo suvremeno.
Poznata domaća glumica i jedna od najprepoznatljivijih dama hrvatskog kazališta, Bojana Gregorić Vejzović, ovih je dana svojoj obitelji poželjela dobrodošlicu novom članu, preslatkom psiću Duxu, koji je u njihov dom stigao nakon što je jedan oglas bio dovoljan da osvoji srca cijele obitelji.