U Zagrebačkom kazalištu mladih 14. veljače očekuje nas praizvedba novog dramskog teksta jednog od najvažnijih hrvatskih suvremenih dramatičara Ivora Martinića “Sin, majka i otac sjede za stolom i dugo šute“. Režiju potpisuje Aleksandar Švabić, a glume Doris Šarić Kukuljica, Sreten Mokrović, Petra Svrtan i Luka Knez.
Svima koji su se nakon uzajamne emancipacije ponovno našli za obiteljskim stolom, naslov ove predstave djelovat će sumnjivo i blago uznemirujuće. I to s razlogom. S Božićima, Uskrsima, rođendanima i karminama je relativno lako – tu je buka alibi da se stvari odrade na mišiće. Svakodnevica malo komplicira stvari i treba je znati prehodati, pogotovo kad je gluha. Ono između razgovora o ručku i Dnevnika, onaj prosječni utorak nakon razgovora o vremenu i poslu, te sitne rituale koji potvrđuju skučene gabarite obiteljskog suživota. Tu tišina nije dobrodošla. U nuklearnim odnosima duge šutnje znače da je bomba već pala. Ili da će upravo pasti. U nizu razgovora za stolom Sin, Majka i Otac seciraju svoju obitelj, svoju prošlost i sve neprešućene istine, kao i onu najgoru – istinu da ga ipak ne vole bezuvjetno. Naime, predviđanje novih ekonomskih i ekoloških katastrofa koje vlada predviđa donosi razvoj sustava zaštite, kao i informativne formulare čije jedno pitanje izazove velike prijepore. Naime, pitanje koje se roditeljima višečlane obitelji postavlja: kada biste zbog katastrofalnih događaja mogli zadržati samo jedno dijete, koje bi to dijete bilo? Sadašnji trenutak drame trenutak u kojem roditelji priznaju najstarijem sinu, miljeniku obitelji, kako su ga u formularu odabrali kao nekoga koga bi se potencijalno odrekli, te kako bi zadržali mlađeg sina, koji je oduvijek bio problematičan. Kroz niz razgovora za stolom Sin, Majka i Otac seciraju svoju obitelj, svoju prošlost i sve neprešućene istine, kao i onu najgoru – istinu da ga ipak ne vole bezuvjetno. Kroz niz vremenski ispremiješanih razgovora kroz deset scena razlaže se i pojam obitelji, koji u svim kriznim vremenima dobiva novo značenje. Drama se formalno sastoji od samih dijaloga. Jedina didaskalija nalazi se u naslovu drame. Dijalog se sastoji od čistih, ogoljenih, gotovo faktografskih rečenica, optužbi, gorkih istina, bez imalo uljepšavanja. Povratak na čisti dijalog u vremenski ispremiješanim scenama stvara posebnu atmosferu i naboj drame – osjećaj neizvjesnosti, napetosti te ono što Martinića najviše zanima u kazalištu – jesmo li spremni čuti neumivenu istinu?
Dramski tekst „Sin, majka i otac sjede za stolom i dugo šute“ predstavljen je krajem prošle kazališne sezone na scenskom čitanju u ZKM-ovu Bijenalnom rezidencijalnom programu za afirmirane hrvatske dramske pisce koji je usmjeren na poticanje, prepoznavanje i promoviranje suvremenog hrvatskog dramskog pisma te na osnaživanje hrvatske suvremene dramatike i njezinih prominentnih predstavnika. Ovaj Martinićev tekst prošao je tako u ZKM-u sve etape nastajanja kazališne predstave: proces narudžbe teksta, prve provjere teksta u formi koncertnog čitanja pred publikom te konačno i praizvedbu teksta. Osim Ivora Martinića i Aleksandra Švabića autorski tim čine: dramaturg Marin Lisjak, scenograf Matija Blašković, scenski pokret potpisuje Petra Hrašćanec, dizajn rasvjete Anton Modrušan, dizajn zvuka, kompozitor Miodrag Gladović, kostimografkinja je Tea Bašić Erceg, a inspicijentica Dina Ekštajn.
Ovo nije prva suradnja Zagrebačkog kazališta mladih i Ivora Martinića. Naime, u ZKM-u je 2019. postavljena i višestruko nagrađivana predstava „Dobro je dok umiremo po redu“, također u režiji Aleksandra Švabića.
Ususret praizvedbi teksta Ivora Martinića „Sin, majka i otac sjede za stolom i dugo šute“, u režiji Aleksandra Švabića, održat će se tribina Čitanje kazališta u četvrtak 13. veljače 2025. u 18 sati, u dvorani Polanec. Ulaz je slobodan.
ZKM-ovo Čitanje kazališta ujedno je i promocija knjige dviju drama Ivora Martinića u izdanju nakladničke kuće Fraktura.
Uz Martinića, jednog od najvažnijih hrvatskih suvremenih dramskih pisaca, na tribini će govoriti i dramaturg nove ZKM-ove predstave Marin Lisjak i Matko Botić, teatrolog, dramaturg i glazbenik. Tribinu vodi pisac Srđan Sandić.
Jedan od najizvođenijih baleta na svijetu, Giselle Adolphea Adama, u koreografiji Joséa Carlosa Martíneza 18. ožujka 2025. godine proslavit će svoju 200. izvedbu, a dvije posebne gala izvedbe baleta održat će se 30. travnja i 3. svibnja kada će na pozornici HNK u Zagrebu uz prvake Baleta zaplesati i prvaci milanske La Scale.
U zagrebačkom kazalištu mladih 22. ožujka 2025. nas očekuje premijera predstave Mala povijest nejednakosti, u režiji Miloša Lolića, nastale po motivima grafičkog romana Kapital & Ideologija Claire Alet i Benjamina Adama.
Tijekom 2025. godine Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu obilježava 130. obljetnicu svoje povijesne zgrade – jednog od najprepoznatljivijih simbola hrvatske kulturne baštine. Ova značajna obljetnica održava se pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, što dodatno potvrđuje njezinu važnost za hrvatsku kulturu i umjetnost.
Kolektiv MONTAЖ$TROJ proslavio 35. obljetnicu uz novi projekt "Slijepi vode slijepe" koji postavlja pitanja o post-istini i tehnologiji. Premijera u Gavelli!
Zrinka Cvitešić i Niko Kranjčar se rijetko zajedno pojavljuju u javnosti. U vezi su od 2014. godine. Glumica je jednom prilikom otkrila koja je tajna njihovog uspješnog odnosa.
Lana Klingor Mihić u Parizu je na plakatima prepoznala lice Danijele Martinović, što je izazvalo smiješnu situaciju sa suprugom. Iako joj nije vjerovao, Danijela je ubrzo potvrdila da je zaista ona na plakatu.
Ante Gelo je na Instagramu podijelio fotografiju na kojoj Jelena Perčin nosi njegovu gitaru, a lokacija na kojoj su snimljeni, Zračna luka Franjo Tuđman, sugerira da par putuje zajedno.
Neki od najvećih britanskih celebrityja nisu samo briljirali na velikom ekranu, nego su otišli do kraja – i to doslovno! Dok ste ih gledali u napetim scenama, možda niste ni shvatili da su određeni prizori seksa bili stvarni, bez ikakvih filmskih trikova ili dvojnika. U svijetu filma gdje se autentičnost sve više traži, ove zvijezde su odlučile prijeći granice, šokirajući i publiku i filmsku industriju.