Nova komedija Teatra Rugantino „Pustolovine kreativnih knjigovođa“, na scenu dovodi majku Slavujku i njenog sina Dobrišu, koji su – uz to što žive zajedno u stanu i imaju vrlo jaku i posebnu vezu – vrhunski ekonomisti. Slavujka je ugledna stručnjakinja zaposlena na ekonomskom institutu, a Dobriša je pred velikim uspjehom – očekuje ga skoro zaposlenje u Narodnoj banci. Tu su dvije generacije, dva pogleda na svijet i dvije ekonomske škole u stalnom sukobu i mirenju, u velikoj ljubavi, ali i bijesnoj svađi, i u tom previranju oni se lijepo nadopunjuju, jer jedno i drugo smatra da je ekonomija najvažnija ljudska djelatnost i centralno pitanje današnjice. Njihov panteon se ne sastoji od bilo kakvih bogova i idola; njihovi heroji su slavni ekonomisti.
Pustolovine kreativnih knjigovođa prati majku i sina
Slavujka je doktorica znanosti ponikla iz hrvatske ekonomije devedesetih, a Dobriša, dok čeka da zauzme ugledan i utjecajan položaj u Narodnoj banci, još od fakulteta uspješno vodi knjige i račune velikog broja privatnih firmi i udruga.
Majka je devedesetih svjedočila stvaranju države i njenog gospodarstva iz prve ruke, uz to, bila je udana za moćnog čovjeka iz vlasti, i iz tog joj je braka ostao doživotni sukob s bivšim mužem, ali i njezin talentirani i svojeglavi sin Dobriša. Iz tog vremena, također, ima i dobro sakrivenu dokumentaciju koja bi mogla zatresti mnoge, ako ona odluči jednog dana napisati memoare.
Dobriša, osim što se ponosi svojim uredno i besprijekorno vođenim knjigama, ima i vrlo buran i kaotičan ljubavni život, i to počinje utjecati i na njegove poslove. Prava uzbuna nastane kad njegova djevojka Tratinčica dozna da on ima afere s još nekoliko svojih klijentica. Tu su i razočarane žene iz jedne vladine udruge, dok mu možda najveća opasnost dolazi od „kontroverznog poduzetnika“ Stipe Malja, čijim se poslovnim knjigama Dobriša bavi gotovo jednako entuzijastično kao i s njegovom zgodnom suprugom. Nevolje su na vidiku i iz njih ga može izvući samo mama…
Komedija Pustolovine kreativnih knjigovođa bavi se novcem i svime što on predstavlja
Komedija Pustolovine kreativnih knjigovođa bavi se možda centralnom opsesijom, a to je ekonomija i bog novih vremena – novac, i sve što on ljudima predstavlja.
Ono što je u duhovnom razvoju čovječanstva nekoć predstavljala kultura, umjetnost, povijesno iskustvo, vjera, filozofija, psihologija, ideologije i veliki sistemi mišljenja i sva ostala humanistička znanja i prakse, danas je ustuknulo pred ekonomijom koja je uzdignuta na raznu religije. Dok su ljudi, u ne tako davnoj prošlosti, tražili vodstvo svjetovnih i vjerskih vođa, za usmjerenje i savjet se obraćali kako mudracima, najumnijim učiteljima, znanstvenicima, filozofima, tako i sibilama, šamanima, prorocima, pa i diletantima i varalicama, danas se na svakom koraku pita za mišljenje ekonomiste, i prave i tobožnje ekonomske stručnjake. Napreduje li zbog toga ljudsko društvo ili kržlja i propada, pitanja su koja postavlja ova komedija, uz ambiciju da dade i pokoji odgovor iz iskustva kreativnih knjigovođa, tih novih umjetnika „ekonomskog realizma“.
U Zagrebačkom kazalištu mladih, u petak je održana praizvedba ACID/KISELINA, Tene Štivičić, u režiji litavskog redatelja Antanasa Obcarskasa, u koprodukciji s Litavskim nacionalnim dramskim kazalištem iz Vilniusa.
Zagrebačko kazalište mladih ovog prosinca donosi praizvedbu drame ACID/Kiselina, autorice Tene Štivičić, u režiji renomiranog Antanasa Obcarskasa, litavskog redatelja koji u Zagrebu ostvaruje svoj hrvatski debi. Predstava nas vodi iza kulisa umjetničkog svijeta, otkrivajući suptilne dinamike moći, neizgovorene pritiske i odnose koji oblikuju kreativne kolektive – i ljude koji u njima sudjeluju.
U Zagrebačkom kazalištu mladih jučer je održano novo izdanje tribine Čitanje kazališta autora i voditelja Srđana Sandića, koje je ovoga puta bilo posvećeno jednoj od najiščekivanijih drama aktualne kazališne sezone – ACID/KISELINA Tene Štivičić.
Ususret premijeri predstave, Srđan Sandić razgovara s psihologinjom Lidijom Arambašić i spisateljicom Ivanom Bodrožić o moći, etici i kreativnim procesima u suvremenom kazalištu.
U prepunom Knapu, atmosfera je bila gotovo opipljiva. Smijeh, emocija i aplauz ispunili su prostor dok je Nexstage teatar službeno započeo svoju kazališnu priču premijerom predstave “Ljudina” – i publika je već na prvoj izvedbi pokazala da je riječ o pravom hitu.
Postoji nešto gotovo nestvarno u trenutku kada se uoči blagdana upale svjetla pozornice, a Zagreb nakratko postane kulisa najljepše božićne priče. Orašar, balet koji generacijama budi nostalgiju, toplinu i onu posebnu iskru djetinjstva, ove godine dobiva novo, raskošno ruho – i to jedno od najveličanstvenijih koje smo ikada gledali na domaćoj sceni.
Umjetna inteligencija sve je prisutnija u našim životima, a njezina primjena iz dana u dan postaje raznolikija. AI više nije samo alat za analizu podataka ili industrijsku automatizaciju sada sudjeluje u kreativnosti, glazbi, komunikaciji i svakodnevnim navikama. Unatoč čestim raspravama o prednostima i rizicima, jedno je sve jasnije: kada se koristi odgovorno, AI može povezati ljude na načine koji su prije bili nezamislivi.
U potrazi za božićnim poklonom koji nije tek još jedan predmet, već promišljena gesta, modno osviještene žene uvijek traže isto: estetiku, kvalitetu i priču. De’llure je upravo takav izbor, nakit koji ne viče, ali se pamti. Brend koji dolazi iz “tvornice luksuza” zagrebačke obitelji Prahir u sebi nosi onu rijetku ravnotežu između suvremenog minimalizma i suptilnog glamura, idealnu za fashionistice koje znaju da je pravi stil uvijek nenametljiv.
Božići devedesetih nezamislivi su bez Kevina McCallistera, njujorških ulica i bezvremenske pjesme All Alone On Christmas koja se zauvijek urezala u kolektivnu blagdansku memoriju. Upravo je taj filmski klasik ove godine dobio novo, domaće ruho – i to potpuno legalno, uz službeno odobrenje američkih nositelja autorskih prava.
Nakon gotovo dva desetljeća, fanovi kultne serije Sex and the City s nestrpljenjem su dočekali nastavak And Just Like That…, očekujući onu čaroliju, humor i emocionalnu povezanost koja je originalnu seriju učinila legendarnom.
Godina 2026. označava prekretnicu u svijetu televizije i zabave. Nakon godina dominacije tzv. “woke” narativa, kada su LGBTQ+ likovi, rodne ideologije i politički korektne poruke preplavile ekran, industrija polako, ali sigurno počinje vraćati ravnotežu i fokus na ono što publika doista želi gledati. Statistike iz GLAAD-ovog izvještaja Where We Are on TV jasno pokazuju trend: gotovo 41% LGBTQ+ likova s prethodnih sezona neće se vraćati u 2026. – rezultat ne toliko cenzure koliko poslovnih odluka i prirodnog završetka serija, ali u očima mnogih kritičara, ovo simbolizira kraj ere prisilne ideološke uključenosti u mainstream zabavi.