Nova komedija Teatra Rugantino „Pustolovine kreativnih knjigovođa“, na scenu dovodi majku Slavujku i njenog sina Dobrišu, koji su – uz to što žive zajedno u stanu i imaju vrlo jaku i posebnu vezu – vrhunski ekonomisti. Slavujka je ugledna stručnjakinja zaposlena na ekonomskom institutu, a Dobriša je pred velikim uspjehom – očekuje ga skoro zaposlenje u Narodnoj banci. Tu su dvije generacije, dva pogleda na svijet i dvije ekonomske škole u stalnom sukobu i mirenju, u velikoj ljubavi, ali i bijesnoj svađi, i u tom previranju oni se lijepo nadopunjuju, jer jedno i drugo smatra da je ekonomija najvažnija ljudska djelatnost i centralno pitanje današnjice. Njihov panteon se ne sastoji od bilo kakvih bogova i idola; njihovi heroji su slavni ekonomisti.
Pustolovine kreativnih knjigovođa prati majku i sina
Slavujka je doktorica znanosti ponikla iz hrvatske ekonomije devedesetih, a Dobriša, dok čeka da zauzme ugledan i utjecajan položaj u Narodnoj banci, još od fakulteta uspješno vodi knjige i račune velikog broja privatnih firmi i udruga.
Majka je devedesetih svjedočila stvaranju države i njenog gospodarstva iz prve ruke, uz to, bila je udana za moćnog čovjeka iz vlasti, i iz tog joj je braka ostao doživotni sukob s bivšim mužem, ali i njezin talentirani i svojeglavi sin Dobriša. Iz tog vremena, također, ima i dobro sakrivenu dokumentaciju koja bi mogla zatresti mnoge, ako ona odluči jednog dana napisati memoare.
Dobriša, osim što se ponosi svojim uredno i besprijekorno vođenim knjigama, ima i vrlo buran i kaotičan ljubavni život, i to počinje utjecati i na njegove poslove. Prava uzbuna nastane kad njegova djevojka Tratinčica dozna da on ima afere s još nekoliko svojih klijentica. Tu su i razočarane žene iz jedne vladine udruge, dok mu možda najveća opasnost dolazi od „kontroverznog poduzetnika“ Stipe Malja, čijim se poslovnim knjigama Dobriša bavi gotovo jednako entuzijastično kao i s njegovom zgodnom suprugom. Nevolje su na vidiku i iz njih ga može izvući samo mama…
Komedija Pustolovine kreativnih knjigovođa bavi se novcem i svime što on predstavlja
Komedija Pustolovine kreativnih knjigovođa bavi se možda centralnom opsesijom, a to je ekonomija i bog novih vremena – novac, i sve što on ljudima predstavlja.
Ono što je u duhovnom razvoju čovječanstva nekoć predstavljala kultura, umjetnost, povijesno iskustvo, vjera, filozofija, psihologija, ideologije i veliki sistemi mišljenja i sva ostala humanistička znanja i prakse, danas je ustuknulo pred ekonomijom koja je uzdignuta na raznu religije. Dok su ljudi, u ne tako davnoj prošlosti, tražili vodstvo svjetovnih i vjerskih vođa, za usmjerenje i savjet se obraćali kako mudracima, najumnijim učiteljima, znanstvenicima, filozofima, tako i sibilama, šamanima, prorocima, pa i diletantima i varalicama, danas se na svakom koraku pita za mišljenje ekonomiste, i prave i tobožnje ekonomske stručnjake. Napreduje li zbog toga ljudsko društvo ili kržlja i propada, pitanja su koja postavlja ova komedija, uz ambiciju da dade i pokoji odgovor iz iskustva kreativnih knjigovođa, tih novih umjetnika „ekonomskog realizma“.
U Zagrebačkom kazalištu mladih jučer je održano novo izdanje tribine Čitanje kazališta autora i voditelja Srđana Sandića, koje je ovoga puta bilo posvećeno jednoj od najiščekivanijih drama aktualne kazališne sezone – ACID/KISELINA Tene Štivičić.
Ususret premijeri predstave, Srđan Sandić razgovara s psihologinjom Lidijom Arambašić i spisateljicom Ivanom Bodrožić o moći, etici i kreativnim procesima u suvremenom kazalištu.
U prepunom Knapu, atmosfera je bila gotovo opipljiva. Smijeh, emocija i aplauz ispunili su prostor dok je Nexstage teatar službeno započeo svoju kazališnu priču premijerom predstave “Ljudina” – i publika je već na prvoj izvedbi pokazala da je riječ o pravom hitu.
Postoji nešto gotovo nestvarno u trenutku kada se uoči blagdana upale svjetla pozornice, a Zagreb nakratko postane kulisa najljepše božićne priče. Orašar, balet koji generacijama budi nostalgiju, toplinu i onu posebnu iskru djetinjstva, ove godine dobiva novo, raskošno ruho – i to jedno od najveličanstvenijih koje smo ikada vidjeli na domaćoj sceni.
Sinoć je HNK Ivana pl. Zajca bio ispunjen onom posebnom, gotovo električnom tišinom koja vlada nekoliko trenutaka prije velikog umjetničkog događaja. A kada se zastor napokon podigao, riječku je publiku dočekao svijet koji se nije samo gledao – nego i osjećao. Premijerna izvedba „Venezuele“, jedne od najznačajnijih koreografija vizionarskog Ohada Naharina, opravdala je svako očekivanje i više od toga. Ovacije koje su ispunile kazalište trajale su minutama, kao spontani i iskreni odgovor na djelo koje je publiku istovremeno razoružalo i oduševilo.
U svijetu gdje se granice između pokreta, glazbe i osjećaja brišu, na scenu riječkog HNK-a Ivana pl. Zajca dolazi jedno od najintrigantnijih suvremenih plesnih djela – „Venezuela“, koreografski dragulj svjetski slavnog izraelskog umjetnika Ohada Naharina.
Britanski PR stručnjak tvrdi da su Harryjeve šale i medijski nastupi postali neučinkoviti te znak gubitka identiteta nakon odlaska iz kraljevske obitelji.
Glumac otkriva kako je politički govor o Tibetu doveo do dvadesetogodišnje zabrane prisustvovanja Oscaru i zašto nikada nije požalio što ga je izrekao.