Zagreb ima novo lice umjetnosti – i izgleda bolje nego ikad prije
Kad se grad zaustavi na trenutak, nije to zbog buke prometa ni zbog svjetala izloga, nego zbog umjetnosti koja se događa pred ljudima i u njima. Te večeri Zagreb diše s kazalištem. U ulici Božidara Adžije 7a, ondje gdje se nekoć šutjelo pred velikim vratima tvornica, upravo se otvaraju vrata nove pozornice — HNK2, suvremenog prostora koji postaje simbol budućnosti izvedbenih umjetnosti.
Otvorenje, nazvano “Slava umjetnosti 2.0”, spaja ono što kazalište jest i ono što može postati. Na sceni se isprepliću glasovi, glazba i pokreti, sve ono što u svojoj tišini čini puls jednog grada. Program odaje hommage prvom otvorenju zgrade HNK-a 1895. godine, ali istodobno gleda unaprijed — prema generacijama koje će na novoj sceni stvarati svoja vlastita kazališta, svoja značenja i svoju publiku.
Novo kazalište za novo vrijeme
Intendantica Iva Hraste Sočo opisuje večer kao posvetu umjetnosti u svim njezinim oblicima — glazbi, riječi, pokretu i prostoru — ističući da HNK2 nije samo arhitektonski dodatak, nego novi način disanja nacionalne kazališne kuće. Redatelj Krešimir Dolenčić, koji potpisuje program otvorenja, govori o spoju tradicije i suvremenosti, o nužnosti da kazalište ne zastane u vremenu nego ga otvara.
U prostoru koji odiše poviješću, a miriše na budućnost, spajaju se ulomci iz “Nikole Šubića Zrinjskog”, “Judite” Frane Paraća i “Gospode Glembajevih” Lea Mujića, dok dramski glumci progovaraju riječima hrvatskih pisaca koji oblikuju našu kolektivnu svijest. Publika shvaća da nova scena HNK2 nije samo fizički prostor, nego mjesto na kojem hrvatska umjetnost progovara novim jezikom — onim koji razumije i tradiciju i suvremeni ritam.
HNK2 se sprema za svoj prvi kazališni život. Na rasporedu će biti dani posvećeni mjuziklu “Cabaret” u režiji Lea Mujića, projektu koji objedinjuje dramski, operni i baletni ansambl te potvrđuje misiju nove scene — da kazalište ne poznaje granice formi ni žanrova.
Publika, koja će uskoro kročiti na hladan zagrebački zrak, nosit će u sebi svjetlo s pozornice. Neki će možda stati na Adžijinoj ispred velikog videozida, pratiti kraj prijenosa i tiho razgovarati. Nije riječ samo o svečanosti, nego o početku nečega što se još ne može posve imenovati — možda jedne nove kazališne epohe, možda novog načina postojanja umjetnosti u ovom gradu.
Lada Bonacci će 22. listopada u 20 sati u zagrebačkom Histrionskom domu pedeseti put izvesti svoju autorsku predstavu „Ostatak života“, monodramu koja je tijekom gotovo dvije godine igranja pronašla publiku diljem Hrvatske. Jubilarna izvedba donosi i mali zaokret u životu predstave jer će u prvi plan izaći Gospođa Nitko i Ništa, lik koji je nastao na pozornici, a s vremenom je dobio vlastiti glas i prostor izvan kazališta.
Praizvedba drame Nikaragva mladog hrvatskog autora Vida Adama Hribara, u režiji Patrika Sečena, pred publikom Zagrebačkog kazališta mladih otvorila je prostor jedne zagrebačke obitelji koja izvana još uvijek zadržava poznati oblik zajednice, iako su se odnosi među njezinim članovima već počeli raspadati. U toj dnevnoj sobi ljudi još sjede jedni pokraj drugih, razgovaraju, prisjećaju se, dobacuju jedni drugima i pokušavaju održati privid svakodnevice, ali njihove riječi sve teže uspijevaju prikriti ono što se među njima dogodilo. Obitelj formalno postoji, njezini članovi još dijele prostor i zajedničku prošlost, ali bliskost koja bi ih trebala povezivati gotovo je nestala. Upravo iz tog raskoraka između vanjskog dojma normalnosti i unutarnjeg raspada nastaje svijet Nikaragve, istodobno melankoličan, neugodan, groteskan i vrlo duhovit.
Kino Valli u sezoni 2026./2027. ponovno donosi publici u Puli izravne prijenose predstava s pozornice njujorške Metropolitan Opere, čime se nakon prethodnih sezona nastavlja program koji omogućuje praćenje velikih opernih produkcija istodobno s njihovim izvođenjem u New Yorku. Pula će pritom biti jedini grad u Hrvatskoj u kojem će se tijekom ove sezone u kinu uživo prikazivati odabrani naslovi iz programa The Met: Live in HD, dok će dio repertoara biti prikazan u repriznim terminima.
Francuska koreografkinja čija je prva grupna predstava postala međunarodni fenomen na daskama HNK2 istražuje ženstvenost, identitet, očekivanja i pobunu.
Na pozornicu Zagrebačkog kazališta mladih 22. i 23. rujna stiže BREL, nova predstava Anne Terese De Keersmaeker i plesača i koreografa Solala Mariottea, inspirirana opusom legendarnog belgijskog šansonjera Jacquesa Brela. Umjetnici pripadaju različitim generacijama i imaju različite pristupe koreografiji i plesu, a u svom prvom zajedničkom radu istražuju kako danas pristupiti Brelovim pjesmama, njegovoj snažnoj scenskoj prisutnosti i temama koje, iako nastale prije više desetljeća, i dalje otvaraju pitanja o odnosima, društvu, nasilju i promjenama.
Obitelj koju dobivamo i ona koju sami pronalazimo: hvaljena predstava Louisa Janssensa govori o pripadanju, bliskosti i odnosima koji nastaju izvan tradicionalnih obiteljskih okvira.
Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković predstavljanje sezone povezala je s društvenim i političkim okolnostima u kojima kazalište danas djeluje.
Što danas znači biti uspješna žena i postoji li uopće kriterij prema kojem se uspjeh može pošteno mjeriti, pitanja su koja se otvaraju uz novi izbor pokrenut na platformi Uspješna.hr, gdje je javnosti omogućeno da nominira i podrži žene koje smatra najboljima u četiri vrlo različite kategorije. Znanstvenica godine, Trenerica godine, Influencerica godine i Najbolje odjevena osoba godine titule su za koje će konkurirati poznata, ali i manje poznata imena, dok će završnu riječ imati stručni žiri koji čine Ecija Ojdanić, Ana Begić Tahiri, Judita Franković Brdar i Barbara Nola.
