Zašto je zagrebački Orašar Rudolfa Nurejeva najpoželjniji blagdanski spektakl godine? Rasprodan u jednom danu, vraća čaroliju na koju smo čekali desetljećima
Postoji nešto gotovo nestvarno u trenutku kada se uoči blagdana upale svjetla pozornice, a Zagreb nakratko postane kulisa najljepše božićne priče. Orašar, balet koji generacijama budi nostalgiju, toplinu i onu posebnu iskru djetinjstva, ove godine dobiva novo, raskošno ruho – i to jedno od najveličanstvenijih koje smo ikada gledali na domaćoj sceni.
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu 21. studenoga premijerno predstavlja produkciju Orašara prema kultnoj verziji Rudolfa Nurejeva, koreografa čije se interpretacije izvode na najvećim svjetskim pozornicama, od pariške Opere do milanske Scale. Ovo nije samo još jedan Orašar – ovo je baletna priča koja vraća tradiciji njezin glamur, eleganciju i tehničku bravuru, kakvu publika rijetko ima priliku gledati uživo.
Nurejevljeva verzija, nastala prema adaptaciji Alexandra Dumasa, uz potpis Petipae i Ivanova te bezvremensku glazbu Petra Iljiča Čajkovskog, vodi nas dublje u poznatu priču o Klari i njezinom drvenom lutku koji oživljava. No ovdje se nije riječ samo o bajci – ovo je balet o transformaciji, prelijevanju stvarnosti u svijet sna, trenutku kada obična večer postaje čarobna, a djetinjstvo dobiva nove boje.
Created by PhotoWatermark Professional
Ravnatelj Baleta HNK-a, Massimiliano Volpini, naglašava koliko je produkcija zahtjevna – i grandiozna. U njoj sudjeluje velik ansambl baletnih umjetnika, a tehnička preciznost koju zahtijeva Nurejevljev rukopis izazov je i za najiskusnije plesače. Ipak, upravo u tom izazovu leži ljepota: ansambl diše kao jedno, gradi priču koja na pozornici izgleda istodobno monumentalno i krhko, intimno i spektakularno.
Hrvatska publika Orašara poznaje desetljećima – od prve zagrebačke izvedbe 1931. pa sve do brojnih verzija koje su slijedile. No ova nova interpretacija donosi povratak velikoj tradiciji, onoj klasičnoj, blistavoj estetici koja podsjeća na neke stare, ali bezvremenske trenutke i istovremeno predstavlja tehnički iskorak ansambla, čineći Orašara ne samo nostalgičnim, nego i uzbudljivo suvremenim.
Da publika to prepoznaje, govori i činjenica da su sve izvedbe – njih čak 21 – rasprodane u jednom danu. U trenu. U dahu. U onom istom naletu oduševljenja koji Orašara svake godine pretvori u najpoželjniju blagdansku predstavu u gradu.
U želji da čarolija bude dostupna svima, HNK već treću godinu zaredom organizira i prijenos predstave uživo ispred kazališta, na velikom platnu postavljenom na Trgu Republike Hrvatske. Tako će 23. prosinca čitav grad – u jednom od najromantičnijih predbožićnih trenutaka – moći zajedno disati uz Čajkovskog, gledati Klaru i Princa kako plešu kroz snijeg, i nakratko se prepustiti svijetu u kojem se sve doista može dogoditi.
FAKin Teatar, u koprodukciji s Centrom mladih Ribnjak, ponovno pred publiku donosi kazališnu predstavu „Čelične magnolije“, kultni dramski tekst američkog autora Roberta Harlinga, jednog od najpoznatijih dramatičara i scenarista suvremene američke kazališne i filmske scene. Predstava, koju je režirala Barbara Rocco, premijerno je izvedena 25. travnja 2025. godine na Sceni Ribnjak, a zbog iznimno velikog interesa i snažnih reakcija publike njezin se kazališni život nastavlja i tijekom siječnja i veljače 2026. godine.
U svijetu gdje se ljubav često mjeri kratkim porukama i prolaznim gestama, Popi i Sofe uzimaju stvari u svoje ruke – raskošno, hrabro i bez zadrške, u svojoj novoj drag show točki. S osobitim zadovoljstvom i otvorenim srcem pozivaju publiku, prijatelje, znance i sve one koji vjeruju u snagu zajedništva, na slavlje svoje ljubavne priče – vjenčanje koje se ne uklapa u okvire očekivanog, već ih s lakoćom i stilom nadilazi.
U Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu u petak, 6. veljače 2026. godine, premijerno će biti izvedena predstava Trilogija o Agamemnonu 2.0, ambiciozan i slojevit kazališni projekt koji donosi suvremeno čitanje antičke drame i njezino snažno suočavanje s današnjim svijetom. Riječ je o novoj, revidiranoj i dramaturški rekomponiranoj verziji kultne Trilogije o Agamemnonu autorice Lade Kaštelan, u režiji Livije Pandur, kojom se jedno od ključnih djela suvremene hrvatske dramske književnosti vraća na veliku pozornicu HNK-a u novome umjetničkom, političkom i emotivnom kontekstu.
Zagreb se ovoga siječnja upisuje na kartu suvremenog svjetskog kazališta na način koji nadilazi lokalne okvire i uobičajene premijerne kalendare, jer Aplauz Teatar s ponosom najavljuje predstavu „Peti korak“, snažan i emocionalno ogoljen dramski tekst irskog autora Davida Irelanda, čija će premijera 24. siječnja u Kazalištu Knap označiti prvu svjetsku postaju ove drame nakon iznimno uspješne londonske West End produkcije.
U vremenu u kojem se granice između privatnog i profesionalnog života sve češće brišu, rijetko se na kazališnoj sceni pojavljuje djelo koje s tolikom iskrenošću i suptilnom hrabrošću govori o unutarnjem svijetu žene. Autorska predstava Marijane Mikulić „MARE #zenamajkaglumica“ upravo je takav naslov – dirljiva, duhovita i duboko osobna priča o svakodnevici kakva jest, bez uljepšavanja, ali s puno razumijevanja i topline.
Nakon što je u proteklim godinama osvojila srca publike diljem Europe, Amerike i Azije te zabilježila nastupe na brojnim prestižnim međunarodnim festivalima i pozornicama, TEULIS Shadow Theatre donosi svoj čarobni obiteljski spektakl pred zagrebačku publiku, pružajući priliku da i hrvatski gledatelji dožive izvanrednu kombinaciju kazališne inovacije i bajkovite magije.
U prosinačkom ozračju, kada se gradske ulice prepliću sa svjetlom blagdana i tihim očekivanjem umjetničkih susreta, Opera Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu obilježava 155. godišnjicu djelovanja kao institucija koja je kroz desetljeća oblikovala kulturni identitet grada i države.
U Zagrebačkom kazalištu mladih, u petak je održana praizvedba ACID/KISELINA, Tene Štivičić, u režiji litavskog redatelja Antanasa Obcarskasa, u koprodukciji s Litavskim nacionalnim dramskim kazalištem iz Vilniusa.
Valentinovo ne mora biti velika gesta, prenapadna večera ni očekivani buket crvenih ruža. U gradu, ljubav se često događa tiše – u pogledu preko stola, u dodiru ruke dok se penjete stepenicama prema rooftop baru, u onom osjećaju da ste, usred urbanog kaosa, pronašli svoj mali svijet. Upravo takva, suptilna, ali intenzivna romantika obilježava moderno Valentinovo.
Henry Cavill već godinama intrigira publiku — i to ne samo kao Superman ili Geralt od Rivije, nego i kao glumac koji, kako se šuška po Hollywoodskim i online kuloarima, ne želi sudjelovati u projektima koji su previše “woke” i trendovski. Dok studioski marketing pokušava glumce gurnuti u uloge koje više prate društvene norme i medijske kampanje nego stvarnu umjetničku viziju, Cavill navodno odabire pametnije i promišljenije korake.
Elon Musk je u nedjelju na platformi X izjavio da je dobitnik dvaju Oscara, redatelj Christopher Nolan, „izgubio svoj integritet“ dok se raspravljalo o spekulativnoj ulozi Lupite Nyong’o u filmu „Odiseja“, u ulozi Helene Trojanske.
Kad se moda susretne s humorom i stavom, nastaje majica koja govori više od riječi – i to doslovno. „IT’S NOT ME, IT’S YOU“ potpisuju sestre Boudoir, Martina Čičko Karapetrić i Morana Tomašević, a ovaj T-shirt savršeno spaja minimalizam i ironični statement, čineći ga komadom koji svaka moderna garderoba traži.
