Zašto je zagrebački Orašar Rudolfa Nurejeva najpoželjniji blagdanski spektakl godine? Rasprodan u jednom danu, vraća čaroliju na koju smo čekali desetljećima
Postoji nešto gotovo nestvarno u trenutku kada se uoči blagdana upale svjetla pozornice, a Zagreb nakratko postane kulisa najljepše božićne priče. Orašar, balet koji generacijama budi nostalgiju, toplinu i onu posebnu iskru djetinjstva, ove godine dobiva novo, raskošno ruho – i to jedno od najveličanstvenijih koje smo ikada gledali na domaćoj sceni.
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu 21. studenoga premijerno predstavlja produkciju Orašara prema kultnoj verziji Rudolfa Nurejeva, koreografa čije se interpretacije izvode na najvećim svjetskim pozornicama, od pariške Opere do milanske Scale. Ovo nije samo još jedan Orašar – ovo je baletna priča koja vraća tradiciji njezin glamur, eleganciju i tehničku bravuru, kakvu publika rijetko ima priliku gledati uživo.
Nurejevljeva verzija, nastala prema adaptaciji Alexandra Dumasa, uz potpis Petipae i Ivanova te bezvremensku glazbu Petra Iljiča Čajkovskog, vodi nas dublje u poznatu priču o Klari i njezinom drvenom lutku koji oživljava. No ovdje se nije riječ samo o bajci – ovo je balet o transformaciji, prelijevanju stvarnosti u svijet sna, trenutku kada obična večer postaje čarobna, a djetinjstvo dobiva nove boje.
Created by PhotoWatermark Professional
Ravnatelj Baleta HNK-a, Massimiliano Volpini, naglašava koliko je produkcija zahtjevna – i grandiozna. U njoj sudjeluje velik ansambl baletnih umjetnika, a tehnička preciznost koju zahtijeva Nurejevljev rukopis izazov je i za najiskusnije plesače. Ipak, upravo u tom izazovu leži ljepota: ansambl diše kao jedno, gradi priču koja na pozornici izgleda istodobno monumentalno i krhko, intimno i spektakularno.
Hrvatska publika Orašara poznaje desetljećima – od prve zagrebačke izvedbe 1931. pa sve do brojnih verzija koje su slijedile. No ova nova interpretacija donosi povratak velikoj tradiciji, onoj klasičnoj, blistavoj estetici koja podsjeća na neke stare, ali bezvremenske trenutke i istovremeno predstavlja tehnički iskorak ansambla, čineći Orašara ne samo nostalgičnim, nego i uzbudljivo suvremenim.
Da publika to prepoznaje, govori i činjenica da su sve izvedbe – njih čak 21 – rasprodane u jednom danu. U trenu. U dahu. U onom istom naletu oduševljenja koji Orašara svake godine pretvori u najpoželjniju blagdansku predstavu u gradu.
U želji da čarolija bude dostupna svima, HNK već treću godinu zaredom organizira i prijenos predstave uživo ispred kazališta, na velikom platnu postavljenom na Trgu Republike Hrvatske. Tako će 23. prosinca čitav grad – u jednom od najromantičnijih predbožićnih trenutaka – moći zajedno disati uz Čajkovskog, gledati Klaru i Princa kako plešu kroz snijeg, i nakratko se prepustiti svijetu u kojem se sve doista može dogoditi.
Zagreb se ovoga siječnja upisuje na kartu suvremenog svjetskog kazališta na način koji nadilazi lokalne okvire i uobičajene premijerne kalendare, jer Aplauz Teatar s ponosom najavljuje predstavu „Peti korak“, snažan i emocionalno ogoljen dramski tekst irskog autora Davida Irelanda, čija će premijera 24. siječnja u Kazalištu Knap označiti prvu svjetsku postaju ove drame nakon iznimno uspješne londonske West End produkcije.
U vremenu u kojem se granice između privatnog i profesionalnog života sve češće brišu, rijetko se na kazališnoj sceni pojavljuje djelo koje s tolikom iskrenošću i suptilnom hrabrošću govori o unutarnjem svijetu žene. Autorska predstava Marijane Mikulić „MARE #zenamajkaglumica“ upravo je takav naslov – dirljiva, duhovita i duboko osobna priča o svakodnevici kakva jest, bez uljepšavanja, ali s puno razumijevanja i topline.
Nakon što je u proteklim godinama osvojila srca publike diljem Europe, Amerike i Azije te zabilježila nastupe na brojnim prestižnim međunarodnim festivalima i pozornicama, TEULIS Shadow Theatre donosi svoj čarobni obiteljski spektakl pred zagrebačku publiku, pružajući priliku da i hrvatski gledatelji dožive izvanrednu kombinaciju kazališne inovacije i bajkovite magije.
U prosinačkom ozračju Zagreba, kada se gradske ulice prepliću sa svjetlom blagdana i tihim očekivanjem umjetničkih susreta, Opera Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu obilježava 155. godišnjicu svoga djelovanja kao institucija koja je kroz desetljeća oblikovala kulturni identitet grada i države.
U Zagrebačkom kazalištu mladih, u petak je održana praizvedba ACID/KISELINA, Tene Štivičić, u režiji litavskog redatelja Antanasa Obcarskasa, u koprodukciji s Litavskim nacionalnim dramskim kazalištem iz Vilniusa.
Zagrebačko kazalište mladih ovog prosinca donosi praizvedbu drame ACID/Kiselina, autorice Tene Štivičić, u režiji renomiranog Antanasa Obcarskasa, litavskog redatelja koji u Zagrebu ostvaruje svoj hrvatski debi. Predstava nas vodi iza kulisa umjetničkog svijeta, otkrivajući suptilne dinamike moći, neizgovorene pritiske i odnose koji oblikuju kreativne kolektive – i ljude koji u njima sudjeluju.
U Zagrebačkom kazalištu mladih jučer je održano novo izdanje tribine Čitanje kazališta autora i voditelja Srđana Sandića, koje je ovaj put bilo posvećeno jednoj od najiščekivanijih drama aktualne kazališne sezone – ACID/KISELINA Tene Štivičić.
Ususret premijeri predstave, Srđan Sandić razgovara s psihologinjom Lidijom Arambašić i spisateljicom Ivanom Bodrožić o moći, etici i kreativnim procesima u suvremenom kazalištu.
Od spontanog Valentinova u lockdownu do jednog od najslađih domaćih brendova – Valentina Anić otkriva kako je Čoko Jagodica prerasla iz male ideje u posao koji stvara emocije, uspomene i osmijehe.
Iako su od djetinjstva pred kamerama, mnogi obožavatelji nisu znali da popularne glumice koriste druga imena – otkrivena je obiteljska tradicija i tajne njihovih punih imena
