Kako zagrebački balet ponovno preobražava klasiku i što to znači za suvremenu scenu?
Baletna predstava Žar ptica/Petruška, izvedena u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, osvojila je Nagradu Tito Strozzi za sezonu 2024./2025., potvrđujući kako se suvremeni zagrebački balet ne boji reinterpretacije klasika, nego traži nove oblike izraza kroz glazbu, pokret i vizualnu estetiku. Premijera izvedena sredinom studenoga 2024. pokazala je koliko je spoj koreografskog umijeća Maše Kolar i Edwarda Cluga, uz raskoš Stravinskijeve glazbe, sposoban prenijeti mitske i emotivne slojeve na publiku koja prati suvremenu baletnu scenu u Hrvatskoj.
U srcu predstave leži pažljivo promišljen dijalog između glazbenog teksta Igora Stravinskoga i vizualnog jezika scene, koji omogućuje gledatelju da doživi i Žar pticu i Petrušku u njihovoj kompleksnosti i snazi. Svaka kretnja plesača, svaki detalj scenografije Marka Japelja i kostima Lea Kulaša, prožet je stilskim i emotivnim smislenim narativom, a orkestar pod dirigentskim ravnanjem Valentina Egela stvara glazbeni okvir u kojem se savršeno prepliću ritam, dramatika i poetična sugestivnost. Čitatelji koji pretražuju frazu Zagrebački balet Žar ptica Petruška pronaći će ovu predstavu kao jedan od ključnih primjera suvremene interpretacije klasične glazbe i baletnog izraza.
Umjetnički izazov koji spaja prošlost i sadašnjost
Balet Žar ptica/Petruška svojom izvedbom pokazuje kako suvremena interpretacija klasike zahtijeva ne samo tehničku preciznost, nego i sposobnost plesača i koreografa da u ritmu i pokretu prenesu emocionalnu i simboličku težinu djela, a u isto vrijeme dopuste publici da osjeti njezinu univerzalnu naraciju. Kolar i Clug unose svoj specifičan senzibilitet u poznate baletne priče, stvarajući prostor u kojem se moderni baletni vokabular susreće s bogatom glazbenom tradicijom, a publika, prateći izvedbu, dobiva priliku promatrati kako suvremeni Zagrebački balet Žar ptica Petruška oblikuje novu dimenziju kazališnog doživljaja. Svestrana i emotivno angažirana izvedba, u kojoj se prošlost i sadašnjost prepliću, potvrđuje važnost praćenja i razumijevanja domaće baletne scene, ali i šireg konteksta suvremenih umjetničkih interpretacija.
Nakon što je u proteklim godinama osvojila srca publike diljem Europe, Amerike i Azije te zabilježila nastupe na brojnim prestižnim međunarodnim festivalima i pozornicama, TEULIS Shadow Theatre donosi svoj čarobni obiteljski spektakl pred zagrebačku publiku, pružajući priliku da i hrvatski gledatelji dožive izvanrednu kombinaciju kazališne inovacije i bajkovite magije.
U prosinačkom ozračju Zagreba, kada se gradske ulice prepliću sa svjetlom blagdana i tihim očekivanjem umjetničkih susreta, Opera Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu obilježava 155. godišnjicu svoga djelovanja kao institucija koja je kroz desetljeća oblikovala kulturni identitet grada i države.
U Zagrebačkom kazalištu mladih, u petak je održana praizvedba ACID/KISELINA, Tene Štivičić, u režiji litavskog redatelja Antanasa Obcarskasa, u koprodukciji s Litavskim nacionalnim dramskim kazalištem iz Vilniusa.
Zagrebačko kazalište mladih ovog prosinca donosi praizvedbu drame ACID/Kiselina, autorice Tene Štivičić, u režiji renomiranog Antanasa Obcarskasa, litavskog redatelja koji u Zagrebu ostvaruje svoj hrvatski debi. Predstava nas vodi iza kulisa umjetničkog svijeta, otkrivajući suptilne dinamike moći, neizgovorene pritiske i odnose koji oblikuju kreativne kolektive – i ljude koji u njima sudjeluju.
U Zagrebačkom kazalištu mladih jučer je održano novo izdanje tribine Čitanje kazališta autora i voditelja Srđana Sandića, koje je ovoga puta bilo posvećeno jednoj od najiščekivanijih drama aktualne kazališne sezone – ACID/KISELINA Tene Štivičić.
Ususret premijeri predstave, Srđan Sandić razgovara s psihologinjom Lidijom Arambašić i spisateljicom Ivanom Bodrožić o moći, etici i kreativnim procesima u suvremenom kazalištu.
U prepunom Knapu, atmosfera je bila gotovo opipljiva. Smijeh, emocija i aplauz ispunili su prostor dok je Nexstage teatar službeno započeo svoju kazališnu priču premijerom predstave “Ljudina”. Publika je već na prvoj izvedbi pokazala da je riječ o pravom hitu.
U danu koji prirodno poziva na tišinu, usporavanje i povratak sebi, Matija Cvek objavio je novu pjesmu – onu koja ne traži pažnju glasno, ali je dobiva iskreno. Objavljena na Božić, pjesma Dom su ljudi (radni naziv prema poruci) donosi jednostavnu, ali duboko univerzalnu misao: dom nisu ni gradovi ni adrese, nego ljudi s kojima dijelimo život.
U Ujedinjenom Kraljevstvu utrka za vrh glazbenih ljestvica svake je godine u prosincu žešća nego u bilo kojem drugom razdoblju. Tijekom božićnog tjedna i najveće zvijezde i manje poznata imena ulažu iznimne napore kako bi s pjesmom ili albumom dosegli prvo mjesto – jer se božićni broj jedan smatra osobito prestižnim i simbolički snažnim uspjehom.
Vratimo se nakratko u veljaču. Dodjela Grammyja 2025. godine i Beyoncé koja ispisuje povijest. Ne samo da joj je napokon dodijeljena najvažnija nagrada večeri, album godine, nego je postala i prva crna žena koja je osvojila Grammy za najbolji country album – za Cowboy Carter. Nedavne promjene koje je uvela Recording Academy tu pobjedu čine još monumentalnijom: moguće je da je Beyoncé ujedno i posljednja osoba koja će ikada osvojiti tu nagradu u tom obliku.
Godinama se činilo da je Gmail adresa nešto što dobiješ jednom – i zauvijek ostaje isto. Bez obzira na to jesi li je otvorio kao tinejdžer, pod nadimkom koji danas zvuči neugodno, ili prije nego što si mogao predvidjeti koliko će Google račun postati važan dio svakodnevice.