Rijeka na globalnoj sceni: Kazalište koje putuje svijetom i mijenja percepciju umjetnosti
Rijeka sinoć nije bila samo lučki grad na obali, nego mjesto čija kazališna scena putuje preko kontinenta i ulazi u prostore u kojima se umjetnost sagledava iz novih kutova. Intendantica Dubravka Vrgoč otvorila je vrata riječkog HNK-a prema dalekoj Kini, predstavljajući ansamble i izvedbe koje odražavaju suvremeni puls kazališta i gradskog identiteta, pokazujući kako riječka kulturna scena može dijalogom povezati publiku iz Rijeke s auditorijima u Šangaju. Sudjelovanje na prestižnom The 24th China Shanghai International Arts Festivalu nije samo priznanje, nego signal da izvedbene umjetnosti hrvatskih ansambala pronalaze put među globalne kulturne centre, potvrđujući da riječka scena danas traži i oblikuje nove putove umjetničkog izraza.
U fokusu ovogodišnjeg festivala bilo je povezivanje, konsenzus i prilika, a prisustvo riječkog HNK-a kroz govor intendantice Vrgoč odjeknulo je kao primjer kako manje europske kazališne kuće mogu zauzeti mjesto u razgovoru sa svjetskim institucijama i festivalima. Predstavljajući izvedbe i ansamble, Rijeka je pokazala da umjetnost nije samo lokalni fenomen, nego iskustvo koje nadilazi prostor i vrijeme, a kazalište postaje medij kroz koji grad gradi vlastitu prepoznatljivost i kulturnu diplomaciju.
Kazalište kao globalni jezik
Riječki HNK u Šangaju nije bio samo skup izvedbi i prezentacija, nego prostor u kojem se umjetnički izrazi čitaju i interpretiraju na način koji nadilazi kulturne barijere. Dok intendantica Vrgoč razgovara s direktorima i producentima iz cijelog svijeta, dok se uspostavljaju partnerstva i razmjenjuju iskustva, postaje jasno da HNK u Rijeci na međunarodnoj sceni ne govori samo o izvedbama, već o strateškoj viziji i sposobnosti povezivanja umjetničkih i društvenih vrijednosti, a Rijeka kao grad dobiva novu dimenziju u kojoj lokalna kultura postaje globalni jezik. Sudionici festivala prepoznaju da riječki ansambli donose kombinaciju tradicije i suvremenosti, a razgovori i partnerstva koja se rađaju u Kini otvaraju prostor za buduće projekte i razmjenu izvedbi koja će oblikovati sliku Rijeke u svijetu.
Ulazak riječkog HNK-a na ovako prestižnu međunarodnu platformu potvrđuje da izvedbene umjetnosti iz Hrvatske nisu izolirane niti provincijalne, nego aktivni sudionici u globalnoj kulturnoj mreži koja oblikuje nove smjerove umjetničkog izraza i gradskih identiteta.
Goran Bogdan tijekom posljednjih je godina izgradio status jednog od najuspješnijih i međunarodno najprepoznatljivijih hrvatskih glumaca, ostvarivši zapažene uloge u domaćim i inozemnim filmskim i televizijskim projektima koji su njegov talent predstavili publici daleko izvan granica Hrvatske, dok je svojim interpretacijama slojevitih i emocionalno zahtjevnih likova potvrdio glumačku širinu zbog koje ga redovito angažiraju ugledni redatelji europske kinematografije.
Dok publika na pozornici najčešće vidi tek završni rezultat umjetničkog rada, ono što se događa iza kulisa često ostaje skriveno. Upravo taj nevidljivi svijet – isprepleten prijateljstvima, sukobima, odlascima, ljubavima i zajedničkim uspomenama – u središtu je nove predstave „Kazalište“, autorskog projekta jednog od najcjenjenijih europskih dramatičara i redatelja Pascala Ramberta, koja će svoju premijeru doživjeti 21. srpnja u sklopu festivala Riječke ljetne noći.
Postoje predstave koje publiku zabavljaju, postoje one koje izazivaju divljenje zbog estetske ljepote, a postoje i one rijetke, istinski važne izvedbe koje nas ne puštaju da ostanemo isti. Upravo takvo kazališno iskustvo donosi predstava Kad ne čuješ tu rijeku, novi projekt Doma kulture Kristalna kocka vedrine i Gradskog kazališta Sisak, nastao u koprodukciji s umjetničkom organizacijom Arterarij, koja na obali Kupe ne donosi samo umjetničku izvedbu, nego i dirljiv podsjetnik da iza svake statistike, svake naslovnice i svake prirodne katastrofe postoje ljudi čije se priče nastavljaju mnogo dulje nego što traje medijska pozornost.
Više od dvadeset godina Festival svjetskog kazališta u Zagrebu prikazuje predstave koje artikuliraju stanje europske izvedbene misli i uspostavlja zajednički dijalog između domaće publike i suvremenog autorskog kazališta. Predstave s ovogodišnjeg izdanja Festivala dijele zajednički impuls istraživanja što znači biti tijelo u povijesti, u pamćenju, u rodu, između generacija.
U Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog ponovno se otvara prostor u kojem se glazba ne doživljava samo kao izvedba, nego kao pažljivo oblikovan svijet u koji publika ulazi već pri samom ulasku u dvoranu. Nakon prošlogodišnjeg rasprodanog izdanja, “Disney koncert: tamo gdje snovi postaju stvarnost” vraća se 12. i 13. rujna u 19 sati, s ambicijom da iskustvo podigne na još višu razinu i da poznate melodije pretvori u zajedničko emocionalno putovanje kroz sjećanja, djetinjstvo i maštu.
Dok mnogi kazališni komadi publiku vode unaprijed određenim putem, Astro Maja odlučuje krenuti u sasvim suprotnom smjeru. Ova nesvakidašnja predstava nastala je kao autorski projekt Maje Posavec i Aleksandra Švabića, a posebnost joj je u tome što se njezin tijek ne oblikuje iza kulisa niti ga određuje strogo ispisan scenarij. Umjesto toga, svaka izvedba nastaje u trenutku, pod utjecajem ljudi koji sjede u gledalištu. Znakovi zodijaka prisutne publike postaju svojevrsni suautori večeri, određujući smjer razgovora, pitanja i tema koje će se otvoriti tijekom izvedbe.
Od 19. lipnja do 23. srpnja publiku očekuju 43 izvedbe na 25 lokacija, uključujući i pet novih gradskih prostora, spajajući glazbu, kazalište, ples, film i suvremene izvedbene programe u jedinstveni umjetnički doživljaj grada.
Duhovita, intimna i emotivna izvedba poziva na razgovor s onim dijelom sebe koji još uvijek vjeruje da u životu postoji nešto što ne možemo do kraja objasniti.
Ljeto je idealno vrijeme za nadoknađivanje čitanja za koje tijekom ostatka godine često ne pronalazimo dovoljno vremena. Bilo da čitate pod suncobranom, na balkonu, tijekom dugog putovanja ili u hladu daleko od svakodnevnih obaveza, dobra knjiga može postati najbolje društvo za odmor.
Postoje mjesta na kojima se tradicija ne čuva iza staklenih vitrina muzeja niti između korica starih kuharica, nego svakoga jutra ponovno oživi u mirisu svježe naribane korice limuna, toplini pećnice i rukama koje već desetljećima jednako strpljivo oblikuju tijesto prema pravilima koja se nikada nisu zapisivala u receptima, nego su se prenosila pogledom, iskustvom i povjerenjem između generacija žena. Upravo se takva priča već više od trideset godina odvija u kamenoj jezgri Korčule, gdje je Smiljana Matijaca svoj život posvetila nečemu što je mnogo veće od slastičarstva, pretvorivši očuvanje tradicionalnih korčulanskih kolača u životni poziv i dokaz da gastronomija može biti jednako snažan čuvar identiteta kao jezik, arhitektura ili običaji.
Ljeto ima svoja nepisana pravila. Lagane košulje zamjenjuju teške jakne, tenisice sve češće ostaju kod kuće, a potraga za savršenim komadima koji spajaju udobnost, funkcionalnost i dobar stil postaje jedan od glavnih sezonskih zadataka. Među njima posebno mjesto imaju natikače – nekada rezervirane isključivo za odlazak na plažu ili bazen, a danas jedan od najpraktičnijih komada ljetne muške garderobe.
Objava je u kratkom roku prikupila stotine tisuća lajkova i oduševljenih komentara, a mnogi su zaključili kako je upravo ovakva, intimna proslava daleko od glamura bila savršen način da Selena obilježi svoj 34. rođendan.
