Rijeka na globalnoj sceni: Kazalište koje putuje svijetom i mijenja percepciju umjetnosti
Rijeka sinoć nije bila samo lučki grad na obali, nego mjesto čija kazališna scena putuje preko kontinenta i ulazi u prostore u kojima se umjetnost sagledava iz novih kutova. Intendantica Dubravka Vrgoč otvorila je vrata riječkog HNK-a prema dalekoj Kini, predstavljajući ansamble i izvedbe koje odražavaju suvremeni puls kazališta i gradskog identiteta, pokazujući kako riječka kulturna scena može dijalogom povezati publiku iz Rijeke s auditorijima u Šangaju. Sudjelovanje na prestižnom The 24th China Shanghai International Arts Festivalu nije samo priznanje, nego signal da izvedbene umjetnosti hrvatskih ansambala pronalaze put među globalne kulturne centre, potvrđujući da riječka scena danas traži i oblikuje nove putove umjetničkog izraza.
U fokusu ovogodišnjeg festivala bilo je povezivanje, konsenzus i prilika, a prisustvo riječkog HNK-a kroz govor intendantice Vrgoč odjeknulo je kao primjer kako manje europske kazališne kuće mogu zauzeti mjesto u razgovoru sa svjetskim institucijama i festivalima. Predstavljajući izvedbe i ansamble, Rijeka je pokazala da umjetnost nije samo lokalni fenomen, nego iskustvo koje nadilazi prostor i vrijeme, a kazalište postaje medij kroz koji grad gradi vlastitu prepoznatljivost i kulturnu diplomaciju.
Kazalište kao globalni jezik
Riječki HNK u Šangaju nije bio samo skup izvedbi i prezentacija, nego prostor u kojem se umjetnički izrazi čitaju i interpretiraju na način koji nadilazi kulturne barijere. Dok intendantica Vrgoč razgovara s direktorima i producentima iz cijelog svijeta, dok se uspostavljaju partnerstva i razmjenjuju iskustva, postaje jasno da HNK u Rijeci na međunarodnoj sceni ne govori samo o izvedbama, već o strateškoj viziji i sposobnosti povezivanja umjetničkih i društvenih vrijednosti, a Rijeka kao grad dobiva novu dimenziju u kojoj lokalna kultura postaje globalni jezik. Sudionici festivala prepoznaju da riječki ansambli donose kombinaciju tradicije i suvremenosti, a razgovori i partnerstva koja se rađaju u Kini otvaraju prostor za buduće projekte i razmjenu izvedbi koja će oblikovati sliku Rijeke u svijetu.
Ulazak riječkog HNK-a na ovako prestižnu međunarodnu platformu potvrđuje da izvedbene umjetnosti iz Hrvatske nisu izolirane niti provincijalne, nego aktivni sudionici u globalnoj kulturnoj mreži koja oblikuje nove smjerove umjetničkog izraza i gradskih identiteta.
Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković predstavljanje sezone povezala je s društvenim i političkim okolnostima u kojima kazalište danas djeluje.
Što danas znači biti uspješna žena i postoji li uopće kriterij prema kojem se uspjeh može pošteno mjeriti, pitanja su koja se otvaraju uz novi izbor pokrenut na platformi Uspješna.hr, gdje je javnosti omogućeno da nominira i podrži žene koje smatra najboljima u četiri vrlo različite kategorije. Znanstvenica godine, Trenerica godine, Influencerica godine i Najbolje odjevena osoba godine titule su za koje će konkurirati poznata, ali i manje poznata imena, dok će završnu riječ imati stručni žiri koji čine Ecija Ojdanić, Ana Begić Tahiri, Judita Franković Brdar i Barbara Nola.
U subotu, 12. rujna, počinje 23. Festival svjetskog kazališta, koji će do 26. rujna na nekoliko zagrebačkih pozornica predstaviti pet međunarodnih kazališnih i plesnih produkcija. Ovogodišnji program povezuje autore različitih generacija i izvedbenih poetika, a predstave će se izvoditi u Zagrebačkom kazalištu mladih, Zagrebačkom plesnom centru i HNK2. Festival otvara THE MAKING OF BERLIN belgijskog kolektiva BERLIN i NTGenta u režiji Yvesa Degrysea, nakon čega slijede OBITELJ Louisa Janssensa, BREL Anne Terese De Keersmaeker i Solala Mariottea, MAMI grčko-albanskog redatelja Maria Banushija te MALDONNE francuske koreografkinje Leïle Ka. Službeni program potvrđuje da će se svih pet naslova izvesti između 12. i 26. rujna, a pojedine produkcije u Zagreb dolaze nakon gostovanja na vodećim europskim festivalima i kazališnim pozornicama.
23. izdanje Festivala svjetskog kazališta od 12. do 26. rujna donosi predstave autora i kolektiva koji suvremeni teatar promišljaju kroz povijest, tijelo, obitelj, identitet, rod, sjećanje i generacijske odnose
Nova sezona Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu potvrđuje jasno usmjerenje prema snažnijem međunarodnom povezivanju, umjetničkoj razmjeni i sustavnom pozicioniranju nacionalne kazališne kuće unutar suvremenoga europskog kulturnog prostora. Međunarodna suradnja pritom nije tek dodatak redovitom programu, nego jedan od važnih razvojnih pravaca kojim HNK u Zagrebu istodobno zagrebačkoj publici približava relevantna europska kazališna ostvarenja te vlastite umjetnike i produkcije predstavlja izvan hrvatskih granica.
Festival svjetskog kazališta ove godine u Zagrebačkom kazalištu mladih otvara se 12. rujna predstavom The Making of Berlin, autorskim projektom belgijskog kazališnog kolektiva Berlin i NTGent u režiji Yvesa Degrysea. Predstava donosi složenu priču o povijesti, sjećanju i mehanizmima kojima se stvarnost pretvara u priču, a kroz neobičan susret s čovjekom koji tvrdi da je svjedočio jednom od posljednjih poglavlja povijesti Berlina otvara pitanje koliko se istina može promijeniti kada je promatramo kroz vrijeme, osobno sjećanje i potrebu da događajima damo smisao.
Na današnji dan, prije trideset i jednu godinu, 7. kolovoza 1995., na Petrovačkoj cesti između Bosanskog Petrovca i Ključa dogodio se jedan od najtragičnijih događaja koji se vežu uz završnicu ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Tijekom zračnog napada na izbjegličku kolonu koja se kretala prema Bosni i Hercegovini poginulo je deset civila, među kojima je bilo četvero djece, dok je više osoba ranjeno. Među najmlađim žrtvama bili su jedanaestogodišnja Nevenka Rajić i njezin devetogodišnji brat Žarko Rajić iz Donjeg Lapca, čije su smrti tijekom desetljeća postale simbol stradanja djece u ratnim okolnostima i podsjetnik na činjenicu da upravo oni koji u ratovima nemaju nikakvu odgovornost nerijetko plaćaju njihovu najveću cijenu.
Goran Bogdan tijekom posljednjih je godina izgradio status jednog od najuspješnijih i međunarodno najprepoznatljivijih hrvatskih glumaca, ostvarivši zapažene uloge u domaćim i inozemnim filmskim i televizijskim projektima koji su njegov talent predstavili publici daleko izvan granica Hrvatske, dok je svojim interpretacijama slojevitih i emocionalno zahtjevnih likova potvrdio glumačku širinu zbog koje ga redovito angažiraju ugledni redatelji europske kinematografije.
Gotovo tri desetljeća nakon njihova prekida, glumica se u podcastu „Friends Keep Secrets“ prisjetila odnosa s Pittom i razdoblja u kojem je njihova privatna veza postala jedna od najpraćenijih ljubavnih priča Hollywooda.
William se na važnoj ceremoniji pojavio bez supruge Kate Middleton, a društvo mu je pravila njegova teta, princeza Anne, koja je u Norvešku stigla u privatnom svojstvu.
Umjesto da haljinu sačuva za toplije dane, Nina ju je prilagodila prijelaznom razdoblju i pokazala jednostavan trik koji vrijedi isprobati čim temperature počnu padati.