Armagedonci: Smijeh, glazba i otkrića o životnim vrijednostima u novoj tragikomičnoj predstavi!
Pridružite se Juditi Franković Brdar, Sanji Milardović i Ivanu Simonu u nezaboravnoj kazališnoj avanturi "Armagedonci". Ova predstava istražuje što je zaista važno u životu kroz humor i glazbu dok se likovi bore s usamljenosti i izolacijom. Premijera 4. listopada, a reprize 5. i 25. listopada!
Teatar EXIT u petak, 4. listopada, otvara novu kazališnu sezonu, i to premijerom predstave Armagedonci, za koju tekst i režiju potpisuje glumica Sanja Milardović, a dramaturgiju Nikolina Rafaj.
Armagedonci su tragikomična predstava s glazbenim elementima o tri neobična lika koji su propali kroz zemlju te ostali zatočeni u malom fundusu kazališta, a glume ih Judita Franković Brdar, Sanja Milardović i Ivan Simon. Ne znajući što se dogodilo, kakva ih je to katastrofa snašla i zašto nitko po njih ne dolazi danima, oni posumnjaju da je svijet snašao Armagedon. Dane provode u čekanju, nadanju da će ih netko spasiti i u svemu onome što se naizgled čini kao gubljenje vremena. Prisiljeni provoditi vrijeme zajedno ta tri, na prvu nespojiva lika, jedni drugima postaju sve, izvori najvećih frustracija i nadomjestak svega onoga što im nedostaje a da toga možda nisu ni bili svjesni. Katastrofa ih je odvojila od svijeta, ali spojila jedne s drugima u vremenu koje je sve samo ne izgubljeno, jer kad čovjeku ponestaje vremena, on dobiva priliku ubrzano spoznati što mu je u životu zaista važno. I možda, bar nakratko, to i živjeti.
Autorski tim na čelu sa Sanjom Milardović dugo je i predano radio na ovom projektu: „Mislim da će naši Armagedonci korespondirati s publikom na puno razina, od one komične jer se radi o tri vrlo neobična lika, do one dublje, gdje se govori o usamljenosti, izoliranosti i nekoj pravoj ljudskoj boli kroz humor i glazbu. Jedva čekam da predstava krene u svoj život‟, izjavila je redateljica Armagedonaca. „Predstava Armagedonci je predstava o usamljenosti, o troje različitih ljudi koji se nalaze i snalaze u istim okolnostima. Lik kojeg igram zove se Dado. Nježan i naivan momak iz Mirkovaca. Odrastao je s majkom koja ga je pretjerano štitila od vanjskog svijeta. Drugim riječima, on je ‘bubble boy’‟, osvrnuo se Ivan Simon na svoju ulogu u predstavi.
„Ne morate zamišljati kako izgleda Armagedon‟, izjavila je Judita Brdar Franković, i dodala: „Izmaštali smo ga za vas i nema čega nema. Tri osebujna lika pokušavaju preživjeti bezizlaznu situaciju i međusobni suživot. Hoće li im uspjeti ili, važnije pitanje – ako im i uspije, na koji će to način biti i čime će rezultirati, na vama je da dođete pogledati!‟
Nakon premijerne, slijede reprizne izvedbe – 5. 10. i 25. 10. u 20 h u Teatru EXIT. Ulaznice su dostupne online na www.ulaznice.hr te na blagajni u Ilici 208 od 18 do 20 h na dane kada se održavaju predstave u Teatru EXIT.
Na pozornicu Zagrebačkog kazališta mladih 22. i 23. rujna stiže BREL, nova predstava Anne Terese De Keersmaeker i plesača i koreografa Solala Mariottea, inspirirana opusom legendarnog belgijskog šansonjera Jacquesa Brela. Umjetnici pripadaju različitim generacijama i imaju različite pristupe koreografiji i plesu, a u svom prvom zajedničkom radu istražuju kako danas pristupiti Brelovim pjesmama, njegovoj snažnoj scenskoj prisutnosti i temama koje, iako nastale prije više desetljeća, i dalje otvaraju pitanja o odnosima, društvu, nasilju i promjenama.
Obitelj koju dobivamo i ona koju sami pronalazimo: hvaljena predstava Louisa Janssensa govori o pripadanju, bliskosti i odnosima koji nastaju izvan tradicionalnih obiteljskih okvira.
Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković predstavljanje sezone povezala je s društvenim i političkim okolnostima u kojima kazalište danas djeluje.
Što danas znači biti uspješna žena i postoji li uopće kriterij prema kojem se uspjeh može pošteno mjeriti, pitanja su koja se otvaraju uz novi izbor pokrenut na platformi Uspješna.hr, gdje je javnosti omogućeno da nominira i podrži žene koje smatra najboljima u četiri vrlo različite kategorije. Znanstvenica godine, Trenerica godine, Influencerica godine i Najbolje odjevena osoba godine titule su za koje će konkurirati poznata, ali i manje poznata imena, dok će završnu riječ imati stručni žiri koji čine Ecija Ojdanić, Ana Begić Tahiri, Judita Franković Brdar i Barbara Nola.
U subotu, 12. rujna, počinje 23. Festival svjetskog kazališta, koji će do 26. rujna na nekoliko zagrebačkih pozornica predstaviti pet međunarodnih kazališnih i plesnih produkcija. Ovogodišnji program povezuje autore različitih generacija i izvedbenih poetika, a predstave će se izvoditi u Zagrebačkom kazalištu mladih, Zagrebačkom plesnom centru i HNK2. Festival otvara THE MAKING OF BERLIN belgijskog kolektiva BERLIN i NTGenta u režiji Yvesa Degrysea, nakon čega slijede OBITELJ Louisa Janssensa, BREL Anne Terese De Keersmaeker i Solala Mariottea, MAMI grčko-albanskog redatelja Maria Banushija te MALDONNE francuske koreografkinje Leïle Ka. Službeni program potvrđuje da će se svih pet naslova izvesti između 12. i 26. rujna, a pojedine produkcije u Zagreb dolaze nakon gostovanja na vodećim europskim festivalima i kazališnim pozornicama.
23. izdanje Festivala svjetskog kazališta od 12. do 26. rujna donosi predstave autora i kolektiva koji suvremeni teatar promišljaju kroz povijest, tijelo, obitelj, identitet, rod, sjećanje i generacijske odnose
Nova sezona Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu potvrđuje jasno usmjerenje prema snažnijem međunarodnom povezivanju, umjetničkoj razmjeni i sustavnom pozicioniranju nacionalne kazališne kuće unutar suvremenoga europskog kulturnog prostora. Međunarodna suradnja pritom nije tek dodatak redovitom programu, nego jedan od važnih razvojnih pravaca kojim HNK u Zagrebu istodobno zagrebačkoj publici približava relevantna europska kazališna ostvarenja te vlastite umjetnike i produkcije predstavlja izvan hrvatskih granica.
Festival svjetskog kazališta ove godine u Zagrebačkom kazalištu mladih otvara se 12. rujna predstavom The Making of Berlin, autorskim projektom belgijskog kazališnog kolektiva Berlin i NTGent u režiji Yvesa Degrysea. Predstava donosi složenu priču o povijesti, sjećanju i mehanizmima kojima se stvarnost pretvara u priču, a kroz neobičan susret s čovjekom koji tvrdi da je svjedočio jednom od posljednjih poglavlja povijesti Berlina otvara pitanje koliko se istina može promijeniti kada je promatramo kroz vrijeme, osobno sjećanje i potrebu da događajima damo smisao.
Uz upečatljivu haljinu nije bilo potrebno mnogo dodataka. Odabrala je jednostavne crne sandale na visoku petu i male crne sunčane naočale, dok je kontrast nastavila i nakitom.
Među ljubiteljicama ovog trenda je i Maja Šuput, koja je tijekom boravka u Londonu odabrala cargo traperice i spojila ih s komadom potpuno drugačijeg karaktera.