Umjetnost na recept: izložba Šutejevih rani radova u novom prostoru gdje se susreću kultura i medicina
U vremenu kada sve više težimo autentičnim doživljajima i mjestima koja brišu granice između svakodnevice i inspiracije, izložba „Šutej – Počeci“ nameće se kao pravo kulturno otkriće – i to ne u klasičnoj galeriji, nego u prostorima nove poliklinike Bilić Vision. Smještena na Ksaverskoj 10, ova suvremena zdravstvena ustanova pretvara se 13. svibnja u prostor susreta umjetnosti i života, medicine i memorije, baštine i budućnosti.
U fokusu izložbe su rani radovi Miroslava Šuteja, jednog od najinovativnijih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća. Iako ga šira javnost najčešće prepoznaje po prepoznatljivom dizajnu hrvatskog grba, novčanica i sportskih dresova, Šutej je prije svega bio vizionar koji je volio eksperimentirati – s formom, prostorom, bojom i pokretom. Izložba donosi stotinjak djela iz njegove najranije faze stvaranja: od crteža rapidografom na biblijskom papiru, preko skica i litografija, do akvarela i tempere, nastalih pedesetih godina prošlog stoljeća. To su radovi koje publika još nikada nije imala prilike vidjeti.
Kustosica Anita Ruso Brečić pažljivo je izabrala reprezentativan presjek koji otkriva Šutejev kreativni proces, njegovu mladenačku zaigranost, ali i discipliniranu potragu za značenjem. Riječ je o djelima koja pripadaju kolekciji obitelji Bilić, a prikupljena su posredstvom obiteljskih veza još prije tridesetak godina. Među izlošcima se nalazi i intrigantna skica za rad Pijetao-ruka, kao i Šutejeva ruka iz 1978. godine – rad koji nosi dodatnu simboliku za dr. Ranka Bilića, specijalista ortopedije, čije su vlastite ruke svakodnevno oruđe pomoći i preciznosti.
Ova izložba nije samo omaž velikom umjetniku. Ona je i priča o počecima: o Šutejevim umjetničkim korijenima, ali i o novom početku Poliklinike Bilić Vision, koja u novom prostoru otvara vrata ne samo pacijentima, već i svim ljubiteljima umjetnosti. Jer zdravlje nije samo tijelo – zdravlje je i duh, i prostor, i ljepota kojom se okružujemo.
Zagreb, grad bogate kulturne povijesti i umjetničkih veza, dobiva ovim projektom još jedno relevantno mjesto: prostor u kojem se medicina susreće s vizualnom umjetnošću, gdje čekanje na pregled može prerasti u susret s djelom koje nas pomiče iz svakodnevice. U vremenu kada nam nedostaje galerija i sadržaja zbog sveobuhvatne obnove, ova inicijativa dolazi kao odgovor – i kao poziv na buđenje.
„Šutej – Počeci“ nije samo izložba. To je dijalog između prošlosti i sadašnjosti, između umjetnosti i znanosti, između osobnog i javnog. To je prostor gdje estetika postaje terapija, a kultura postaje dostupna – svima.
U Galeriji Kranjčar u petak, 30. siječnja, s početkom u 19 sati, bit će otvorena izložba fotografija Zore i sutoni autora Maroja Vučićevića, koja publici donosi suzdržan, kontemplativan vizualni svijet nastao dugogodišnjim, tihim i posvećenim fotografskim radom.
Izložba povodom Noći muzeja donosi presjek stvaralaštva Frane Missije i vodi kroz Split, Pariz i New York viđene očima umjetnika koji je gradove pretvarao u emociju, pokret i osobni zapis
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar sinoć je otvorena izložba „TANKA – Istraživanje forme, ravnoteže i materijala kroz suvremeni autorski nakit“, kojom se javnosti prvi put predstavlja istoimena kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Riječ je o autorskom projektu koji proizlazi iz osobnog senzibiliteta autorice, njezinih iskustava u arhitekturi te dugotrajnog istraživanja odnosa između forme, materijala i tijela, a realiziran je kroz minimalistički izraz i modularnu strukturu nakita.
Velik interes publike obilježio je završetak izložbe Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret, koja je proteklog vikenda zatvorena u Oktogonu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a koju je od otvorenja 6. prosinca 2025. godine razgledalo više od osam tisuća posjetitelja, čime je potvrđena snažna potreba publike za ponovnim čitanjem i vrednovanjem zaboravljenih poglavlja nacionalne povijesti dizajna.
U rasprodanoj Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, pred publikom koja je do posljednjeg mjesta ispunila prostor, premijerno je izvedena predstava „MARE #ženamajkaglumica“, snažna i duboko osobna kazališna ispovijest koja je publiku vodila kroz čitav spektar emocija – od iskrenog smijeha do tišine ispunjene suzama.
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar 21. siječnja otvara se izložba TANKA, prva kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Kolekcija je rezultat autoričinog intimnog izraza, spajajući osobna iskustva, emocije i arhitektonsku preciznost.
U petak 9. siječnja 2026. u 20 sati u Laubi – kući za ljude i umjetnost otvara se izložba Riječi, slike i snovi – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića, koja publici donosi iznimno vrijedan i rijetko viđen presjek povijesti plakata kao medija vizualne komunikacije, umjetničkog izraza i društvenog svjedočanstva. Riječ je o izložbi koja ne pretendira tek na estetski doživljaj, nego otvara prostor za dublje razumijevanje plakata kao slojevitog kulturnog artefakta, u kojem se susreću dizajn, umjetnost, ideologija, tehnologija i svakodnevni život, a koji je tijekom 20. stoljeća imao presudnu ulogu u oblikovanju vizualnog identiteta javnog prostora.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.