Umjetnost koja se ne gazi, nego proživljava: OKO i Lauba stvaraju djelo koje se piše nogama
U svijetu u kojem se sve više gledamo kroz ekrane, gdje se osjećaji prenose kroz znakove, a stvarnost postaje niz vizualnih šifri, zagrebačka Lauba ovog srpnja pruža priliku da sve to – doslovno – stavimo pod noge. I pritom razmislimo kamo to sve vodi. U središtu tog neobičnog spoja svakodnevice, umjetnosti i simbolike nalazi se Marina Mesar OKO, jedna od najzanimljivijih hrvatskih umjetnica današnjice, poznata po svom snažnom, prepoznatljivom rukopisu i radu koji gotovo uvijek izlazi iz okvira galerijskih zidova.
No ovog puta OKO ne izlazi – ona ulazi. U Laubu. I to ne s klasičnom izložbom, već s bojama, simbolima i idejom da umjetnost pripada svuda. Pa i na pod. Doslovno. U trenutku kada Lauba kreće u rekonstrukciju prostora, netko bi rekao da je parket tek zadnji sloj – ali u ovom slučaju, on postaje prvo platno. Privremeno, ali snažno. Emotivno, ali i kritički. OKO oslikava pod koji će uskoro biti uklonjen – i upravo u toj prolaznosti, u tom činu oslikavanja nečega što će uskoro nestati, krije se moćna poruka o suvremenom životu, jeziku, tragu koji ostavljamo.
Izložba nosi naziv “Simboli i Velika očekivanja” – i zaista, očekivanja su velika. Ne zato što ćemo gledati savršeno kadrirane slike, nego zato što ćemo hodati po onome što inače pišemo – emotikonima, znakovima, kraticama, porukama koje svakodnevno šaljemo bez previše razmišljanja. OKO nas poziva da hodamo po vlastitom jeziku, da zastanemo na srce, preskočimo znak upitnika, ili zakoračimo na smajlić i pitamo se: koliko toga zaista osjećamo, a koliko tek reproduciramo?
Ova prostorna instalacija nije samo vizualna poslastica, ona je misaoni eksperiment. Performans u kojem publika nije promatrač, već sudionik. Jer na ovom parketu se ne stoji – njime se prolazi, ostavlja trag, ali i uzima iskustvo.
U vrijeme kad se sve više komunicira slikama, Lauba i OKO šalju jednu poruku – umjetnost nije luksuz, nije dekor, nije ni izdvojena od nas. Ona je naš svakodnevni jezik, samo ga nismo uvijek svjesni. Ova izložba nas na to podsjeća na najnježniji mogući način – postavljajući emocije tamo gdje ih najmanje očekujemo. Pod noge.
Izrada ovog jedinstvenog djela kreće već ovaj tjedan, a točan datum otvaranja bit će objavljen uskoro. Do tada, možda je vrijeme da pogledamo vlastite poruke – i zapitamo se: što zaista pokušavamo reći?
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar sinoć je otvorena izložba „TANKA – Istraživanje forme, ravnoteže i materijala kroz suvremeni autorski nakit“, kojom se javnosti prvi put predstavlja istoimena kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Riječ je o autorskom projektu koji proizlazi iz osobnog senzibiliteta autorice, njezinih iskustava u arhitekturi te dugotrajnog istraživanja odnosa između forme, materijala i tijela, a realiziran je kroz minimalistički izraz i modularnu strukturu nakita.
Velik interes publike obilježio je završetak izložbe Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret, koja je proteklog vikenda zatvorena u Oktogonu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a koju je od otvorenja 6. prosinca 2025. godine razgledalo više od osam tisuća posjetitelja, čime je potvrđena snažna potreba publike za ponovnim čitanjem i vrednovanjem zaboravljenih poglavlja nacionalne povijesti dizajna.
U rasprodanoj Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, pred publikom koja je do posljednjeg mjesta ispunila prostor, premijerno je izvedena predstava „MARE #ženamajkaglumica“, snažna i duboko osobna kazališna ispovijest koja je publiku vodila kroz čitav spektar emocija – od iskrenog smijeha do tišine ispunjene suzama.
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar 21. siječnja otvara se izložba TANKA, prva kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Kolekcija je rezultat autoričinog intimnog izraza, spajajući osobna iskustva, emocije i arhitektonsku preciznost.
U petak 9. siječnja 2026. u 20 sati u Laubi – kući za ljude i umjetnost otvara se izložba Riječi, slike i snovi – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića, koja publici donosi iznimno vrijedan i rijetko viđen presjek povijesti plakata kao medija vizualne komunikacije, umjetničkog izraza i društvenog svjedočanstva. Riječ je o izložbi koja ne pretendira tek na estetski doživljaj, nego otvara prostor za dublje razumijevanje plakata kao slojevitog kulturnog artefakta, u kojem se susreću dizajn, umjetnost, ideologija, tehnologija i svakodnevni život, a koji je tijekom 20. stoljeća imao presudnu ulogu u oblikovanju vizualnog identiteta javnog prostora.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Pjevačica je tijekom odmora zapjevala u restoranu na zahtjev publike, a dan ranije i u lokalnoj crkvi – snimke su oduševile pratitelje na društvenim mrežama.
Kad se probudi, prva misao koja joj izmami osmijeh i motivira je za novi dan često je povezana s glazbom. Za Emu Bubić, mladu pjevačicu iz Rijeke, buđenje na važan ili uzbudljiv dan znači odmah iskoračiti iz kreveta, spremna za probe, snimanja ili nastupe. U običnim danima, kaže, dovoljna je šalica dobrog doručka da joj uljepša jutro, no strast za glazbom uvijek ostaje primarna pokretačka sila.
Prvi film iz serijala o Harryju Potteru ovoga se kolovoza vraća na velika platna diljem svijeta, i to u posebno osmišljenom, svečanom izdanju kojim se obilježava njegova 25. obljetnica.
Victoria Beckham ostvarila je svoj prvi samostalni broj jedan u karijeri nakon snažne kampanje na društvenim mrežama koja ju je pogurala na vrh glazbenih ljestvica.
