Gradska galerija Striegl 2024. godine otkupila je zbirku radova Milana Steinera, Siščanina koji je značajno obilježio hrvatsko slikarstvo dvadesetog stoljeća. Značaj, zaokruženost, umjetnička i povijesna vrijednost ovog otkupa od 147 crteža, akvarela i uljanih slika te bogate arhivsko-dokumentarne građe Milana Steinera iznimno je važna ne samo za Grad Sisak nego i za stvaranje cjelovite slike hrvatske umjetnosti.
Po otvaranju Holandske kuće u Sisku, Gradska galerija Striegl pokrenula je rad na realizaciji velike Steinerove izložbe. Izložba pod nazivom „U snu Steiner“ predstavit će cjelovitu zbirku koju čine otkupljena djela Milana Steinera. Ovaj izložbeni projekt vrijedna je inicijativa i poticaj za razvoj kulturnih politika javnog sektora te služi kao primjer kvalitetne muzejsko-galerijske prakse svim osnivačima javnih muzejsko-galerijskih ustanova. Na ovaj način vrijedne zbirke ostaju sačuvane u cjelini i kao takve ostaju trajno dostupne javnosti, dok se Grad Sisak pozicionira kao sredina koja se odgovorno i propulzivno brine o umjetničkom nasljeđu autora koji su potekli iz Siska i djelovali u njemu, a imaju neprocjenjivu vrijednost za stvaranje cjelovite slike o statusu i pozicijama hrvatske umjetnosti unutar europskog umjetničkog konteksta. Gradonačelnica Grada Siska Kristina Ikić-Baniček izjavila je: „Drago mi je da se Steiner konačno vraća u Sisak koji je njegov rodni grad, mjesto kojem se sve do kraja svog kratkog života uvijek vraćao i kojeg je obuhvatio u svojim djelima. Sisak je sada trajno mjesto gdje će njegov dragocjeni opus biti dostupan javnosti.“
Izložba nije još jedna u nizu izložbenih retrospektiva umjetnika ili prikaz fundusa, već kritički ukazuje na početke i temelje hrvatske moderne, ali i razotkriva neizvjesni i hrabri put kojeg je prošao opus umjetnika Milana Steinera do današnjeg vremena. Poznato je da je pokojni akademik Josip Vaništa naslijedio Steinerovu ostavštinu od Milanova brata Ive Steinera. Vaništa je prihvatio radove Milana Steinera s ogromnom poštovanjem umjetnika prema umjetniku i obvezom što proizlazi iz potrebe posredovanja slikarovih radova u muzejsko-galerijskim inicijativama.
Nastavite čitati nakon oglasa
Ovaj otkup, prema brojnim kontaktima sa stručnom zajednicom, ne samo da nagovještava promjenu paradigme otkupa umjetnina za javne ustanove u kulturi nego i pokazuje brigu Grada Siska o umjetničkoj ostavštini dvojice umjetnika koji tvore umjetničke vrijednosti i temelje kulturnog Siska. Također, otkup ove dragocjene zbirke Sisku daje kulturološku i muzeološku osnovu za pozicioniranje Siska kao pozitivnog primjera čuvara i promicatelja moderne i suvremene likovne baštine kontinentalnog dijela Hrvatske, te će ga učvrstiti na popisu nezaobilaznih kulturnih zanimljivosti koje će pohoditi mnogi ljubitelji likovnoga umijeća, a k tomu i otkrivati specifičnosti umjetničkog nasljeđa grada Siska i prirodnih ljepota koje ga okružuju. Za Gradsku galeriju Striegl pak otkup ponuđene zbirke Steinerovih radova znači i utjelovljenje ekskluzivnog fundusa umjetnina dvojice Siščana koji će je uzdići do statusnog simbola galerije koja se odgovorno brine o umjetničkom nasljeđu sredine u kojoj djeluje.
Nastavite čitati nakon oglasa
„Velika je privilegija imati pristup i uvid u brojne Steinerove crteže i skice, promatrati ih i proučavati te prezentirati javnosti“, izjavio je autor dizajna postava, suvremeni vizualni umjetnik, Siščanin s milanskom adresom Marko Tadić, te istaknuo: „Steiner je tihi genij, nedovoljno proučavan i premalo izlagan. Njegovo bi prisustvo u Sisku i Zagrebu trebalo biti konstantno.“
Ravnateljica Gradske galerije Striegl i autorica kustoske koncepcije, Alma Trauber, istaknula je kako je projekt Milan Steiner rezultat dugogodišnjeg želje „dosanjanog sna“ Grada Siska i Gradske galerije Striegl da uz opus Strieglove Slave i Steinerov opus smjesti i prezentira u njegovu rodnom gradu. „Sisak kao grad ima dugi odnos s Milanom Steinerom i njegovom umjetničkom ostavštinom. Ne mislim pritom samo na činjenicu da je Sisak Steinerov rodni grad, već i kroz brojne pokušaje u proteklom razdoblju da se Steinerova umjetnička ostavština usidri u Sisku“, rekla je, pa zaključila: „Ova izložba daje uvid u opus jedne samozatajne umjetničke osobnosti, koja je u umjetničkom i svjetonazorskom smislu formirana u burnom razdoblju početka 20. stoljeća i u tom razdoblju bio je hrabri i dosljedni lučonoša kakvih je, nažalost, bilo premalo na našoj umjetničkoj i kulturnoj sceni.“
Vizualni identitet izložbe potpisuje Sven Sorić, također Siščanin: „Povratak Steinera u Sisak važan je događaj za odnos lokalne sredine prema svojoj umjetničkoj ostavštini – značaj Steinera daleko nadmašuje lokalni kontekst, dokaz tome su zapis Krležinog sna, ali i strast Josipa Vanište prema Steinerovu djelu – zahvaljujući ovom velikanu umjetnosti 20 st. Steinerova djela su sačuvana i našla su put kući. Zasad možda nedovoljno poznat našim sugrađanima, Steiner će zasigurno postati dio naše kolektivne memorije.“
Nastavite čitati nakon oglasa
Naziv izložbe „U snu Steiner“ u relaciji je sa zapisom sna Miroslava Krleže o Steineru iz 1919. godine, ali i sa snom Siska da opus Milana Steinera trajno i javno bude predstavljen u njegovu rodnom gradu. Nedosanjani san postao je java.
Grad Sisak u potpunosti je financirao otkup zbirke, dok je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske sufinanciralo pripremne radove za realizaciju izložbe te aktivnosti na dokumentaciji zbirke.
Nacrte izložbenih vitrina potpisuje Mirna Udovčić, dok je same vitrine izradio Nikola Brlek (Superhands). Za povijesni kontekst vremena ostvarena je suradnja s Gradskim muzejem Sisak i višom kustosicom Davorkom Obradović.
Nastavite čitati nakon oglasa
Izložba „U snu Steiner“ će biti otvorena od 27. veljače do 31.svibnja 2025.
Ovogodišnji Zagreb Design Week od 15. do 20. rujna u međunarodnom izložbenom programu donosi šest izložbi koje dizajn promatraju iz različitih kulturnih, društvenih i materijalnih perspektiva. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu susrest će se radovi autora i studenata iz Poljske, Češke, Čilea, Meksika i Italije, a njihova raznolikost pokazat će koliko suvremeni dizajn može biti istodobno povezan s tradicijom, tehnologijom, lokalnim kontekstom, zanatskim znanjem i pitanjima budućnosti.
U Galeriji Otok, u sklopu Art radionica Lazareti u Dubrovniku, sinoć je otvorena izložba „Skrivena mjesta Grada“ fotografkinje Mare Bratoš, izložba koja se na prvi pogled čini kao jednostavan susret fotografija nastalih u različitim razdobljima, ali se pred posjetiteljem postupno otvara kao mnogo složenija priča o vremenu, prostoru, pamćenju i načinu na koji se jedan grad mijenja zajedno s ljudima koji ga nastanjuju i pamte. Izložba ostaje otvorena do 1. rujna, a njezina posebnost proizlazi upravo iz činjenice da se Mara Bratoš nakon trideset godina vraća na mjesta koja je prvi put fotografirala još 1995. godine, u vremenu kada je Dubrovnik, neposredno nakon Domovinskog rata, još uvijek bio obilježen vidljivim ranama razaranja, prazninama i tišinom koja je ostajala prisutna čak i ondje gdje više nije bilo izravnih tragova ratnih događaja.
Dubrovnik je grad čija se ljepota desetljećima predstavlja kroz prepoznatljive vedute, kamene ulice i povijesne zidine koje su postale jedan od najpoznatijih simbola hrvatske kulturne baštine, no iza tih razgledničkih prizora oduvijek postoji i jedan drugi grad, intimniji, tiši i manje vidljiv, sastavljen od prostora koji nisu nastali kako bi privlačili poglede turista, nego kako bi bili dio svakodnevice njegovih stanovnika. Upravo tim skrivenim slojevima Dubrovnika posvećena je izložba Skrivena mjesta Grada fotografkinje Mare Bratoš, koja kroz dva fotografska ciklusa nastala u razmaku od trideset godina otvara promišljanje o vremenu, kolektivnom pamćenju i odnosu čovjeka prema prostoru koji se neprestano mijenja.
Koliko puta ulaskom u muzej ili galeriju nesvjesno usporimo korak čim ugledamo natpis koji nas upozorava da izloške nije dopušteno dodirivati, promatrajući umjetnost s pristojne udaljenosti i ostajući tek nijemi svjedoci nečije kreativnosti, toliko je snažniji osjećaj iznenađenja kada se pojavi izložba koja potpuno mijenja ustaljena pravila muzejskog iskustva te svakoga posjetitelja poziva da slobodno pruži ruku, istraži, iskuša, pogriješi, ponovno pokuša i upravo svojim sudjelovanjem postane dio umjetničkog djela koje se iz trenutka u trenutak mijenja, razvija i raste zajedno s ljudima koji ga doživljavaju.
Povijest se često promatra kroz velike političke događaje, ratove i društvene prekretnice, no jednako snažan trag u razvoju civilizacije ostavljale su i svakodnevne navike koje su tijekom stoljeća oblikovale način života, kulturu i vizualni identitet različitih društava. Upravo takav pogled donosi nova izložba „Anatomija dima – retrospektiva jedne navike“, koju predstavlja Narodni muzej Zadar. Riječ je o jednom od sadržajno i konceptualno najopsežnijih muzejskih projekata posljednjih godina, koji kroz umjetnička djela, povijesne predmete, reklamnu grafiku, dizajn i filmsku baštinu istražuje složenu priču o duhanu, njegovu društvenom značenju i načinu na koji je tijekom više od pet stoljeća postao dio globalne kulture.
U Laubi je otvorena izložba Atlantida, treća u ciklusu Kartografije – putovanje kroz zbirku Lauba, kojom ova zagrebačka kuća za ljude i umjetnost obilježava 15 godina djelovanja. Izložbu je otvorio kustos prof. dr. sc. Krešimir Purgar, koji je istaknuo da Atlantida istražuje umjetnost kao neprestano promjenjiv i začudan organizam koji potiče nova promišljanja i različite interpretacije. Među najistaknutijim djelima nalaze se monumentalna slika Lovre Artukovića, skulptura Crvena stijena Siniše Majkusa i instalacija Dvoboj Ivana Fijolića, uz radove brojnih drugih suvremenih hrvatskih umjetnika. Izložba je privukla velik broj ljubitelja umjetnosti i znatiželjnika, a večer otvorenja nastavila se u opuštenoj atmosferi uz gallery party i zajedničko praćenje utakmice hrvatske nogometne reprezentacije.
U subotu, 27. lipnja u 19 sati, u Laubi – kući za ljude i umjetnost, otvara se izložba “Atlantida”, treća u nizu ciklusa Kartografije – putovanje kroz zbirku Laube. Riječ je o novom izložbenom poglavlju koje okuplja radove iz fundusa Laubine kolekcije te ih promatra kroz prizmu imaginacije, transformacije i promjenjivih svjetova suvremene umjetnosti.
U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci ovoga će ljeta publika imati priliku upoznati dvije umjetnice koje su obilježile europsku avangardnu scenu i svojim radom trajno promijenile način na koji promatramo odnos između jezika, tijela i identiteta. Izložba Radikalna subjektivnost, koja se otvara 3. srpnja i ostaje otvorena do 27. rujna, okuplja opsežan izbor radova koje su napravile Katalin Ladik i Tomaso Binga, autorice čije su umjetničke prakse tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća postale sinonim za eksperiment, umjetničku slobodu i propitivanje društvenih konvencija. Riječ je o jednoj od najvažnijih izložbi ljetnog programa riječkog muzeja, koja hrvatskoj publici donosi priliku da na jednom mjestu sagleda stvaralaštvo dviju pionirki vizualne poezije i performansa čiji je utjecaj odavno prešao nacionalne granice.
Vijest koja je 24. kolovoza 2026. stigla iz svijeta nove HBO-ove serije Harry Potter na prvi pogled djeluje kao još jedna u nizu velikih casting promjena koje prate produkciju jednog od najiščekivanijih televizijskih projekata posljednjih godina, ali odlazak Nicholasa Houlta iz uloge Gilderoya Lockharta i dolazak Kita Haringtona u istu ulogu zapravo predstavljaju mnogo zanimljiviji trenutak nego što bi se moglo zaključiti iz same informacije o promjeni glumca.
U vremenu u kojem se luksuz desetljećima povezivao s raskošnim interijerima, skupocjenim predmetima, upečatljivim detaljima i prostorima koji gotovo namjerno privlače pogled, sve je vidljivija promjena u načinu na koji doživljavamo istinsku eleganciju. Najsofisticiraniji prostori današnjice više ne pokušavaju dokazati koliko vrijede, nego stvaraju atmosferu u kojoj njihova vrijednost postaje gotovo intuitivna. U njima nema potrebe za pokazivanjem, nema vizualne buke koja bi trebala potvrditi nečiji društveni status i nema predmeta koji su ondje samo zato da bi ostavili dojam. Umjesto toga pojavljuju se smirenost, odmjerenost, kvalitetni materijali, prirodno svjetlo, pažljivo oblikovane praznine i osjećaj da je svaki element u prostoru prisutan zato što ima svoju funkciju, teksturu ili emocionalnu vrijednost.
Proslavljena atletičarka podijelila je duhovit trenutak iz roditeljske svakodnevice s malim Mondom, a brojni roditelji odmah su se prepoznali u njezinoj objavi.
