Gradska galerija Striegl 2024. godine otkupila je zbirku radova Milana Steinera, Siščanina koji je značajno obilježio hrvatsko slikarstvo dvadesetog stoljeća. Značaj, zaokruženost, umjetnička i povijesna vrijednost ovog otkupa od 147 crteža, akvarela i uljanih slika te bogate arhivsko-dokumentarne građe Milana Steinera iznimno je važna ne samo za Grad Sisak nego i za stvaranje cjelovite slike hrvatske umjetnosti.
Po otvaranju Holandske kuće u Sisku, Gradska galerija Striegl pokrenula je rad na realizaciji velike Steinerove izložbe. Izložba pod nazivom „U snu Steiner“ predstavit će cjelovitu zbirku koju čine otkupljena djela Milana Steinera. Ovaj izložbeni projekt vrijedna je inicijativa i poticaj za razvoj kulturnih politika javnog sektora te služi kao primjer kvalitetne muzejsko-galerijske prakse svim osnivačima javnih muzejsko-galerijskih ustanova. Na ovaj način vrijedne zbirke ostaju sačuvane u cjelini i kao takve ostaju trajno dostupne javnosti, dok se Grad Sisak pozicionira kao sredina koja se odgovorno i propulzivno brine o umjetničkom nasljeđu autora koji su potekli iz Siska i djelovali u njemu, a imaju neprocjenjivu vrijednost za stvaranje cjelovite slike o statusu i pozicijama hrvatske umjetnosti unutar europskog umjetničkog konteksta. Gradonačelnica Grada Siska Kristina Ikić-Baniček izjavila je: „Drago mi je da se Steiner konačno vraća u Sisak koji je njegov rodni grad, mjesto kojem se sve do kraja svog kratkog života uvijek vraćao i kojeg je obuhvatio u svojim djelima. Sisak je sada trajno mjesto gdje će njegov dragocjeni opus biti dostupan javnosti.“
Izložba nije još jedna u nizu izložbenih retrospektiva umjetnika ili prikaz fundusa, već kritički ukazuje na početke i temelje hrvatske moderne, ali i razotkriva neizvjesni i hrabri put kojeg je prošao opus umjetnika Milana Steinera do današnjeg vremena. Poznato je da je pokojni akademik Josip Vaništa naslijedio Steinerovu ostavštinu od Milanova brata Ive Steinera. Vaništa je prihvatio radove Milana Steinera s ogromnom poštovanjem umjetnika prema umjetniku i obvezom što proizlazi iz potrebe posredovanja slikarovih radova u muzejsko-galerijskim inicijativama.
Ovaj otkup, prema brojnim kontaktima sa stručnom zajednicom, ne samo da nagovještava promjenu paradigme otkupa umjetnina za javne ustanove u kulturi nego i pokazuje brigu Grada Siska o umjetničkoj ostavštini dvojice umjetnika koji tvore umjetničke vrijednosti i temelje kulturnog Siska. Također, otkup ove dragocjene zbirke Sisku daje kulturološku i muzeološku osnovu za pozicioniranje Siska kao pozitivnog primjera čuvara i promicatelja moderne i suvremene likovne baštine kontinentalnog dijela Hrvatske, te će ga učvrstiti na popisu nezaobilaznih kulturnih zanimljivosti koje će pohoditi mnogi ljubitelji likovnoga umijeća, a k tomu i otkrivati specifičnosti umjetničkog nasljeđa grada Siska i prirodnih ljepota koje ga okružuju. Za Gradsku galeriju Striegl pak otkup ponuđene zbirke Steinerovih radova znači i utjelovljenje ekskluzivnog fundusa umjetnina dvojice Siščana koji će je uzdići do statusnog simbola galerije koja se odgovorno brine o umjetničkom nasljeđu sredine u kojoj djeluje.
„Velika je privilegija imati pristup i uvid u brojne Steinerove crteže i skice, promatrati ih i proučavati te prezentirati javnosti“, izjavio je autor dizajna postava, suvremeni vizualni umjetnik, Siščanin s milanskom adresom Marko Tadić, te istaknuo: „Steiner je tihi genij, nedovoljno proučavan i premalo izlagan. Njegovo bi prisustvo u Sisku i Zagrebu trebalo biti konstantno.“
Ravnateljica Gradske galerije Striegl i autorica kustoske koncepcije, Alma Trauber, istaknula je kako je projekt Milan Steiner rezultat dugogodišnjeg želje „dosanjanog sna“ Grada Siska i Gradske galerije Striegl da uz opus Strieglove Slave i Steinerov opus smjesti i prezentira u njegovu rodnom gradu. „Sisak kao grad ima dugi odnos s Milanom Steinerom i njegovom umjetničkom ostavštinom. Ne mislim pritom samo na činjenicu da je Sisak Steinerov rodni grad, već i kroz brojne pokušaje u proteklom razdoblju da se Steinerova umjetnička ostavština usidri u Sisku“, rekla je, pa zaključila: „Ova izložba daje uvid u opus jedne samozatajne umjetničke osobnosti, koja je u umjetničkom i svjetonazorskom smislu formirana u burnom razdoblju početka 20. stoljeća i u tom razdoblju bio je hrabri i dosljedni lučonoša kakvih je, nažalost, bilo premalo na našoj umjetničkoj i kulturnoj sceni.“
Vizualni identitet izložbe potpisuje Sven Sorić, također Siščanin: „Povratak Steinera u Sisak važan je događaj za odnos lokalne sredine prema svojoj umjetničkoj ostavštini – značaj Steinera daleko nadmašuje lokalni kontekst, dokaz tome su zapis Krležinog sna, ali i strast Josipa Vanište prema Steinerovu djelu – zahvaljujući ovom velikanu umjetnosti 20 st. Steinerova djela su sačuvana i našla su put kući. Zasad možda nedovoljno poznat našim sugrađanima, Steiner će zasigurno postati dio naše kolektivne memorije.“
Naziv izložbe „U snu Steiner“ u relaciji je sa zapisom sna Miroslava Krleže o Steineru iz 1919. godine, ali i sa snom Siska da opus Milana Steinera trajno i javno bude predstavljen u njegovu rodnom gradu. Nedosanjani san postao je java.
Grad Sisak u potpunosti je financirao otkup zbirke, dok je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske sufinanciralo pripremne radove za realizaciju izložbe te aktivnosti na dokumentaciji zbirke.
Nacrte izložbenih vitrina potpisuje Mirna Udovčić, dok je same vitrine izradio Nikola Brlek (Superhands). Za povijesni kontekst vremena ostvarena je suradnja s Gradskim muzejem Sisak i višom kustosicom Davorkom Obradović.
Izložba „U snu Steiner“ će biti otvorena od 27. veljače do 31.svibnja 2025.
U petak 9. siječnja 2026. u 20 sati u Laubi – kući za ljude i umjetnost otvara se izložba Riječi, slike i snovi – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića, koja publici donosi iznimno vrijedan i rijetko viđen presjek povijesti plakata kao medija vizualne komunikacije, umjetničkog izraza i društvenog svjedočanstva. Riječ je o izložbi koja ne pretendira tek na estetski doživljaj, nego otvara prostor za dublje razumijevanje plakata kao slojevitog kulturnog artefakta, u kojem se susreću dizajn, umjetnost, ideologija, tehnologija i svakodnevni život, a koji je tijekom 20. stoljeća imao presudnu ulogu u oblikovanju vizualnog identiteta javnog prostora.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Završilo je osmo izdanje Art Zagreba, središnjeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti, koje se ove godine po prvi put održalo u prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i predstavilo iznimno bogat i raznovrstan programski i izložbeni sadržaj. Posjetitelji su imali priliku razgledati radove više od pedeset umjetnika, sudjelovati u aukciji, panelima i predavanjima, pronaći rijetke publikacije te odabrati poseban blagdanski dar za pod bor.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
U ambijentu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, prostoru koji već desetljećima čuva duh likovne tradicije Zagreba, jučer je održana pop-up izložba koja je privukla pažnju ljubiteljica mode, umjetnosti i snažnih vizualnih priča. Pod naslovom “Etna Maar – 20 godina snage, elegancije, transformacije”, izložba je obilježila dva desetljeća stvaralačkog puta dizajnerice Andrijane Subotič Pjajčik, žene čiji je modni izričaj obilježio hrvatsku scenu i ostavio prepoznatljiv, neizbrisiv trag.
Mlada zvijezda domaće glazbene scene, Alen Đuras, ove godine ponovno se vraća na Dorinu pozornicu, ovog puta s pjesmom “From Ashes To Flame”, koja već u samom naslovu nosi simboliku obnove, snage i emotivne transformacije. Kao autor i izvođač, Đuras ističe kako je pri stvaranju pjesme najvažnije bilo da ona polako gradi intenzitet i atmosferu, ostavljajući prostor slušatelju za vlastitu interpretaciju, bez nametanja i pretjerane dramatizacije. U razgovoru s nama otkrio je da scenski nastup nije zamišljen kroz klasičnu koreografiju, već kroz prirodno kretanje, intimnu prisutnost i pažljivo oblikovanu atmosferu, uz klavijaturista i četiri gudača koji dodatno naglašavaju emotivnu dubinu pjesme.
