Gradska galerija Striegl 2024. godine otkupila je zbirku radova Milana Steinera, Siščanina koji je značajno obilježio hrvatsko slikarstvo dvadesetog stoljeća. Značaj, zaokruženost, umjetnička i povijesna vrijednost ovog otkupa od 147 crteža, akvarela i uljanih slika te bogate arhivsko-dokumentarne građe Milana Steinera iznimno je važna ne samo za Grad Sisak nego i za stvaranje cjelovite slike hrvatske umjetnosti.
Po otvaranju Holandske kuće u Sisku, Gradska galerija Striegl pokrenula je rad na realizaciji velike Steinerove izložbe. Izložba pod nazivom „U snu Steiner“ predstavit će cjelovitu zbirku koju čine otkupljena djela Milana Steinera. Ovaj izložbeni projekt vrijedna je inicijativa i poticaj za razvoj kulturnih politika javnog sektora te služi kao primjer kvalitetne muzejsko-galerijske prakse svim osnivačima javnih muzejsko-galerijskih ustanova. Na ovaj način vrijedne zbirke ostaju sačuvane u cjelini i kao takve ostaju trajno dostupne javnosti, dok se Grad Sisak pozicionira kao sredina koja se odgovorno i propulzivno brine o umjetničkom nasljeđu autora koji su potekli iz Siska i djelovali u njemu, a imaju neprocjenjivu vrijednost za stvaranje cjelovite slike o statusu i pozicijama hrvatske umjetnosti unutar europskog umjetničkog konteksta. Gradonačelnica Grada Siska Kristina Ikić-Baniček izjavila je: „Drago mi je da se Steiner konačno vraća u Sisak koji je njegov rodni grad, mjesto kojem se sve do kraja svog kratkog života uvijek vraćao i kojeg je obuhvatio u svojim djelima. Sisak je sada trajno mjesto gdje će njegov dragocjeni opus biti dostupan javnosti.“
Izložba nije još jedna u nizu izložbenih retrospektiva umjetnika ili prikaz fundusa, već kritički ukazuje na početke i temelje hrvatske moderne, ali i razotkriva neizvjesni i hrabri put kojeg je prošao opus umjetnika Milana Steinera do današnjeg vremena. Poznato je da je pokojni akademik Josip Vaništa naslijedio Steinerovu ostavštinu od Milanova brata Ive Steinera. Vaništa je prihvatio radove Milana Steinera s ogromnom poštovanjem umjetnika prema umjetniku i obvezom što proizlazi iz potrebe posredovanja slikarovih radova u muzejsko-galerijskim inicijativama.
Ovaj otkup, prema brojnim kontaktima sa stručnom zajednicom, ne samo da nagovještava promjenu paradigme otkupa umjetnina za javne ustanove u kulturi nego i pokazuje brigu Grada Siska o umjetničkoj ostavštini dvojice umjetnika koji tvore umjetničke vrijednosti i temelje kulturnog Siska. Također, otkup ove dragocjene zbirke Sisku daje kulturološku i muzeološku osnovu za pozicioniranje Siska kao pozitivnog primjera čuvara i promicatelja moderne i suvremene likovne baštine kontinentalnog dijela Hrvatske, te će ga učvrstiti na popisu nezaobilaznih kulturnih zanimljivosti koje će pohoditi mnogi ljubitelji likovnoga umijeća, a k tomu i otkrivati specifičnosti umjetničkog nasljeđa grada Siska i prirodnih ljepota koje ga okružuju. Za Gradsku galeriju Striegl pak otkup ponuđene zbirke Steinerovih radova znači i utjelovljenje ekskluzivnog fundusa umjetnina dvojice Siščana koji će je uzdići do statusnog simbola galerije koja se odgovorno brine o umjetničkom nasljeđu sredine u kojoj djeluje.
„Velika je privilegija imati pristup i uvid u brojne Steinerove crteže i skice, promatrati ih i proučavati te prezentirati javnosti“, izjavio je autor dizajna postava, suvremeni vizualni umjetnik, Siščanin s milanskom adresom Marko Tadić, te istaknuo: „Steiner je tihi genij, nedovoljno proučavan i premalo izlagan. Njegovo bi prisustvo u Sisku i Zagrebu trebalo biti konstantno.“
Ravnateljica Gradske galerije Striegl i autorica kustoske koncepcije, Alma Trauber, istaknula je kako je projekt Milan Steiner rezultat dugogodišnjeg želje „dosanjanog sna“ Grada Siska i Gradske galerije Striegl da uz opus Strieglove Slave i Steinerov opus smjesti i prezentira u njegovu rodnom gradu. „Sisak kao grad ima dugi odnos s Milanom Steinerom i njegovom umjetničkom ostavštinom. Ne mislim pritom samo na činjenicu da je Sisak Steinerov rodni grad, već i kroz brojne pokušaje u proteklom razdoblju da se Steinerova umjetnička ostavština usidri u Sisku“, rekla je, pa zaključila: „Ova izložba daje uvid u opus jedne samozatajne umjetničke osobnosti, koja je u umjetničkom i svjetonazorskom smislu formirana u burnom razdoblju početka 20. stoljeća i u tom razdoblju bio je hrabri i dosljedni lučonoša kakvih je, nažalost, bilo premalo na našoj umjetničkoj i kulturnoj sceni.“
Vizualni identitet izložbe potpisuje Sven Sorić, također Siščanin: „Povratak Steinera u Sisak važan je događaj za odnos lokalne sredine prema svojoj umjetničkoj ostavštini – značaj Steinera daleko nadmašuje lokalni kontekst, dokaz tome su zapis Krležinog sna, ali i strast Josipa Vanište prema Steinerovu djelu – zahvaljujući ovom velikanu umjetnosti 20 st. Steinerova djela su sačuvana i našla su put kući. Zasad možda nedovoljno poznat našim sugrađanima, Steiner će zasigurno postati dio naše kolektivne memorije.“
Naziv izložbe „U snu Steiner“ u relaciji je sa zapisom sna Miroslava Krleže o Steineru iz 1919. godine, ali i sa snom Siska da opus Milana Steinera trajno i javno bude predstavljen u njegovu rodnom gradu. Nedosanjani san postao je java.
Grad Sisak u potpunosti je financirao otkup zbirke, dok je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske sufinanciralo pripremne radove za realizaciju izložbe te aktivnosti na dokumentaciji zbirke.
Nacrte izložbenih vitrina potpisuje Mirna Udovčić, dok je same vitrine izradio Nikola Brlek (Superhands). Za povijesni kontekst vremena ostvarena je suradnja s Gradskim muzejem Sisak i višom kustosicom Davorkom Obradović.
Izložba „U snu Steiner“ će biti otvorena od 27. veljače do 31.svibnja 2025.
U Galeriji Kranjčar u petak, 30. siječnja, s početkom u 19 sati, bit će otvorena izložba fotografija Zore i sutoni autora Maroja Vučićevića, koja publici donosi suzdržan, kontemplativan vizualni svijet nastao dugogodišnjim, tihim i posvećenim fotografskim radom.
Izložba povodom Noći muzeja donosi presjek stvaralaštva Frane Missije i vodi kroz Split, Pariz i New York viđene očima umjetnika koji je gradove pretvarao u emociju, pokret i osobni zapis
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar sinoć je otvorena izložba „TANKA – Istraživanje forme, ravnoteže i materijala kroz suvremeni autorski nakit“, kojom se javnosti prvi put predstavlja istoimena kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Riječ je o autorskom projektu koji proizlazi iz osobnog senzibiliteta autorice, njezinih iskustava u arhitekturi te dugotrajnog istraživanja odnosa između forme, materijala i tijela, a realiziran je kroz minimalistički izraz i modularnu strukturu nakita.
Velik interes publike obilježio je završetak izložbe Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret, koja je proteklog vikenda zatvorena u Oktogonu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a koju je od otvorenja 6. prosinca 2025. godine razgledalo više od osam tisuća posjetitelja, čime je potvrđena snažna potreba publike za ponovnim čitanjem i vrednovanjem zaboravljenih poglavlja nacionalne povijesti dizajna.
U rasprodanoj Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, pred publikom koja je do posljednjeg mjesta ispunila prostor, premijerno je izvedena predstava „MARE #ženamajkaglumica“, snažna i duboko osobna kazališna ispovijest koja je publiku vodila kroz čitav spektar emocija – od iskrenog smijeha do tišine ispunjene suzama.
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar 21. siječnja otvara se izložba TANKA, prva kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Kolekcija je rezultat autoričinog intimnog izraza, spajajući osobna iskustva, emocije i arhitektonsku preciznost.
U petak 9. siječnja 2026. u 20 sati u Laubi – kući za ljude i umjetnost otvara se izložba Riječi, slike i snovi – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića, koja publici donosi iznimno vrijedan i rijetko viđen presjek povijesti plakata kao medija vizualne komunikacije, umjetničkog izraza i društvenog svjedočanstva. Riječ je o izložbi koja ne pretendira tek na estetski doživljaj, nego otvara prostor za dublje razumijevanje plakata kao slojevitog kulturnog artefakta, u kojem se susreću dizajn, umjetnost, ideologija, tehnologija i svakodnevni život, a koji je tijekom 20. stoljeća imao presudnu ulogu u oblikovanju vizualnog identiteta javnog prostora.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Grupa LELEK, mladi, ali već prepoznatljivi vokalni sastav hrvatske glazbene scene, ove će se godine ponovno predstaviti na Dori 2026. s pjesmom Andromeda, skladbom koja spaja duboku emotivnu naraciju s jedinstvenim etno-pop izričajem.
Od malih nogu, Gabriela Braičić iz Duća kod Omiša gajila je duboku ljubav prema glazbi, osjećajući već u djetinjstvu da je pjevanje neizostavan dio njezinog identiteta i životnog puta, a taj san polako, ali sigurno pretvara u stvarnost kroz niz zapaženih nastupa, autorskih projekata i suradnji s različitim glazbenicima.
U povijesti suvremene filmske i televizijske umjetnosti rijetke su glumice koje su uspjele istodobno biti kultne, popularne i umjetnički relevantne kroz više desetljeća, a još rjeđe one koje su pritom ostale dosljedne vlastitom senzibilitetu i intelektualnoj preciznosti. Catherine O’Hara pripada upravo toj iznimnoj kategoriji. Njezina karijera, koja se proteže od improvizacijske komedije sedamdesetih godina do televizijskog vrhunca 21. stoljeća, predstavlja rijedak primjer evolucije talenta koji nikada nije izgubio ni oštrinu ni toplinu.
Iza raskošnih perika, teatralnih naglasaka i likova koji su obilježili povijest televizijske i filmske komedije, Catherine O’Hara cijeli je život gradila nešto posve suprotno od onoga što publika obično veže uz njezino ime – diskretan, stabilan i gotovo asketski privatan svijet, lišen skandala, naglih zaokreta i potrebe za stalnom vidljivošću. Upravo je ta tišina oko njezina osobnog života ono što ga čini toliko intrigantnim.
Glumica Catherine O’Hara, poznata po ulogama u seriji Schitt’s Creek te filmovima Sam u kući i Best in Show, preminula je u dobi od 71 godine. Njezina menadžerica potvrdila je vijest za Variety. O’Hara je preminula nakon kratke bolesti.