Ovu hrvatsku umjetnicu povijest je prešutjela – Sada napokon dobiva mjesto koje zaslužuje
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Lina Crnčić-Virant pripadala je generaciji žena koje su ulazile u umjetnički svijet u trenutku kada im institucionalna vrata tek počinju biti odškrinuta. Bila je studentica prve generacije umjetnica na tada isključivo muškim školama, ilustratorica, slikarica i dizajnerica, ali i jedna od najaktivnijih akterica zagrebačke likovne scene prve polovice 20. stoljeća. Ipak, u povijesno-umjetničkim narativima njezin je rad često ostajao zasjenjen ulogom supruge poznatog slikara Mencija Clementa Crnčića.
Upravo ta asimetrija između bogatog javnog djelovanja i nedovoljne istraženosti opusa polazišna je točka izložbe i kataloga Intimno i javno. Koncepcija se temelji na dijalogu – između onoga što je bilo izlagano, vrednovano i viđeno, i onoga što je nastajalo u intimnom prostoru svakodnevice. Javnu stranu čine portreti, pejzaži, mrtve prirode i osobito ilustracije za dječje priče, dok se kao suptilan kontrapunkt pojavljuju radovi koji svjedoče o umjetničkom impulsu kao organskom dijelu života: jaslice izrađene za vlastitu djecu, razglednice, pisma u stihovima, crteži i male igre.
Takav pristup ne gradi klasičnu retrospektivu, već stvara emocionalni i konceptualni portret umjetnice. Lina Crnčić-Virant ovdje se ne promatra isključivo kroz formalne kategorije, već kao autorica čije je stvaralaštvo bilo neodvojivo od privatnog prostora, obiteljskih odnosa i svakodnevnih rituala.
Posebno je važno istaknuti i njezin društveni angažman: kao suosnivačica i dugogodišnja predsjednica Kluba likovnih umjetnica te inicijatorica prve privatne umjetničke škole za djevojke u Zagrebu, Crnčić-Virant aktivno je oblikovala kulturnu infrastrukturu svoga vremena. Njezino djelovanje pokazuje da umjetnička praksa nije bila izolirana, već duboko povezana s idejom obrazovanja, solidarnosti i emancipacije.
U suvremenom trenutku, u kojem se sve intenzivnije propituju povijesni kanoni i nevidljivi doprinosi žena, Intimno i javno djeluje kao tiha, ali snažna korekcija kolektivnog pamćenja. Katalog ne donosi samo pregled opusa, već i poziv na drugačije čitanje umjetničke povijesti – one u kojoj privatno nije slabost, već izvor snage i autentičnosti.
Završilo je osmo izdanje Art Zagreba, središnjeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti, koje se ove godine po prvi put održalo u prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i predstavilo iznimno bogat i raznovrstan programski i izložbeni sadržaj. Posjetitelji su imali priliku razgledati radove više od pedeset umjetnika, sudjelovati u aukciji, panelima i predavanjima, pronaći rijetke publikacije te odabrati poseban blagdanski dar za pod bor.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
U ambijentu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, prostoru koji već desetljećima čuva duh likovne tradicije Zagreba, jučer je održana pop-up izložba koja je privukla pažnju ljubiteljica mode, umjetnosti i snažnih vizualnih priča. Pod naslovom “Etna Maar – 20 godina snage, elegancije, transformacije”, izložba je obilježila dva desetljeća stvaralačkog puta dizajnerice Andrijane Subotič Pjajčik, žene čiji je modni izričaj obilježio hrvatsku scenu i ostavio prepoznatljiv, neizbrisiv trag.
Krajem godine zagrebački Oktogon pretvara se u epicentar suvremene umjetnosti. Od 11. do 14. prosinca, Art Zagreb 2025 vraća se kao događaj koji nadilazi klasični sajam — postaje mjesto susreta ideja, vizija i ljudi koji umjetnost žive i misle.
U Oktogonu Novog Muzeja Moderne Umjetnosti (NNMU) otvorena je izložba „Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret“, koja će biti otvorena do 17. siječnja 2026. Autorica izložbe je dr. sc. Jasna Galjer, a kustosice Irena Bekić i Ivana Meštrov. Dizajn postava potpisuje kolektiv Oaza, dok je zvuk oblikovao Andro Giunio.
Nakon gotovo tisuću dana šutnje, potresa i dugotrajnih radova, jedan od najintimnijih prostora hrvatske kulturne baštine ponovno će oživjeti: Atelijer Meštrović sredinom prosinca otvara svoja vrata s novim stalnim postavom, promišljenim s iznimnom pažnjom i dubokim poštovanjem prema životu i djelu Ivana Meštrovića.
Nenad Sovilj obilježava dva desetljeća rada u trenutku kada se čini da je luksuz postao svakodnevna kulisa, a ne pitanje odnosa prema materiji, vremenu i prostoru. U ambijentu Etnografskog muzeja, pod tihom težinom njegove oktogonalne dvorane i ispod kupole koja već sama po sebi nosi osjećaj ceremonije, Sovilj predstavlja samo jedan rad – monumentalnu ogrlicu koja sabire dvadeset godina istraživanja, eksperimenta i duboko osobnog dijaloga s plemenitim materijalima. Poetičan naslov izložbe „(2 + 2) x 5“ tek je matematički podsjetnik na logiku koja stoji iza njezine strukture, ali suština izložbe nalazi se u njezinoj tišini, u načinu na koji prostor dopušta posjetitelju da se približi objektu kao da ulazi u tuđi svijet misli.
Više od deset godina nakon preventivne operacije koja joj je spasila život, slavna glumica otvoreno govori o tijelu, solidarnosti i pravu žena na informirane zdravstvene odluke.
