Ovu hrvatsku umjetnicu povijest je prešutjela – Sada napokon dobiva mjesto koje zaslužuje
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Lina Crnčić-Virant pripadala je generaciji žena koje su ulazile u umjetnički svijet u trenutku kada im institucionalna vrata tek počinju biti odškrinuta. Bila je studentica prve generacije umjetnica na tada isključivo muškim školama, ilustratorica, slikarica i dizajnerica, ali i jedna od najaktivnijih akterica zagrebačke likovne scene prve polovice 20. stoljeća. Ipak, u povijesno-umjetničkim narativima njezin je rad često ostajao zasjenjen ulogom supruge poznatog slikara Mencija Clementa Crnčića.
Upravo ta asimetrija između bogatog javnog djelovanja i nedovoljne istraženosti opusa polazišna je točka izložbe i kataloga Intimno i javno. Koncepcija se temelji na dijalogu – između onoga što je bilo izlagano, vrednovano i viđeno, i onoga što je nastajalo u intimnom prostoru svakodnevice. Javnu stranu čine portreti, pejzaži, mrtve prirode i osobito ilustracije za dječje priče, dok se kao suptilan kontrapunkt pojavljuju radovi koji svjedoče o umjetničkom impulsu kao organskom dijelu života: jaslice izrađene za vlastitu djecu, razglednice, pisma u stihovima, crteži i male igre.
Takav pristup ne gradi klasičnu retrospektivu, već stvara emocionalni i konceptualni portret umjetnice. Lina Crnčić-Virant ovdje se ne promatra isključivo kroz formalne kategorije, već kao autorica čije je stvaralaštvo bilo neodvojivo od privatnog prostora, obiteljskih odnosa i svakodnevnih rituala.
Posebno je važno istaknuti i njezin društveni angažman: kao suosnivačica i dugogodišnja predsjednica Kluba likovnih umjetnica te inicijatorica prve privatne umjetničke škole za djevojke u Zagrebu, Crnčić-Virant aktivno je oblikovala kulturnu infrastrukturu svoga vremena. Njezino djelovanje pokazuje da umjetnička praksa nije bila izolirana, već duboko povezana s idejom obrazovanja, solidarnosti i emancipacije.
U suvremenom trenutku, u kojem se sve intenzivnije propituju povijesni kanoni i nevidljivi doprinosi žena, Intimno i javno djeluje kao tiha, ali snažna korekcija kolektivnog pamćenja. Katalog ne donosi samo pregled opusa, već i poziv na drugačije čitanje umjetničke povijesti – one u kojoj privatno nije slabost, već izvor snage i autentičnosti.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Završilo je osmo izdanje Art Zagreba, središnjeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti, koje se ove godine po prvi put održalo u prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i predstavilo iznimno bogat i raznovrstan programski i izložbeni sadržaj. Posjetitelji su imali priliku razgledati radove više od pedeset umjetnika, sudjelovati u aukciji, panelima i predavanjima, pronaći rijetke publikacije te odabrati poseban blagdanski dar za pod bor.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
U ambijentu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, prostoru koji već desetljećima čuva duh likovne tradicije Zagreba, jučer je održana pop-up izložba koja je privukla pažnju ljubiteljica mode, umjetnosti i snažnih vizualnih priča. Pod naslovom “Etna Maar – 20 godina snage, elegancije, transformacije”, izložba je obilježila dva desetljeća stvaralačkog puta dizajnerice Andrijane Subotič Pjajčik, žene čiji je modni izričaj obilježio hrvatsku scenu i ostavio prepoznatljiv, neizbrisiv trag.
Krajem godine zagrebački Oktogon pretvara se u epicentar suvremene umjetnosti. Od 11. do 14. prosinca, Art Zagreb 2025 vraća se kao događaj koji nadilazi klasični sajam — postaje mjesto susreta ideja, vizija i ljudi koji umjetnost žive i misle.
U Oktogonu Novog Muzeja Moderne Umjetnosti (NNMU) otvorena je izložba „Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret“, koja će biti otvorena do 17. siječnja 2026. Autorica izložbe je dr. sc. Jasna Galjer, a kustosice Irena Bekić i Ivana Meštrov. Dizajn postava potpisuje kolektiv Oaza, dok je zvuk oblikovao Andro Giunio.
Jedan glas, neodoljiva pojava i karizma koja osvaja – Beta Sudar, mlada pjevačica koja je genetski pogodila jackpot, danas plijeni pažnju ne samo izgledom nego i talentom koji rijetko tko posjeduje. Njena nova pjesma, “Dozivam te”, nastala u suradnji s jednim od najtraženijih regionalnih autora Bane Opačićem, već je osvojila publiku i potvrdila da je pred njom blistava budućnost.
Nakon što je domaću publiku osvojio megahitom „O mrtvima samo najbolje“, Tomislav Marić ToMa vraća se na veliku pozornicu — ovaj put s pjesmom „Ledina“, s kojom će se natjecati na Dori 2026., hrvatskom izboru za pjesmu Eurovizije. Očekivanja su velika, a pripreme već sada ulaze u ozbiljnu, profesionalnu fazu.
Kada umjetnik svojim talentom, predanošću i iskrenom emocijom uspije osvojiti publiku na drugom kraju svijeta, tada je jasno da se radi o stvaralaštvu koje nadilazi granice jezika, kulture i geografije. Upravo takav međunarodni uspjeh ostvarila je renomirana hrvatska glazbenica Ana Rucner, koja je u Novu godinu zakoračila s iznimnim profesionalnim i humanitarnim priznanjem.
Hrvatska modna scena danas je svjedočila predstavljanju najnovije bridal kolekcije Igora Djuge, jednog od najcjenjenijih domaćih modnih dizajnera. Kolekcija pod nazivom THE WHITE CODE donosi spoj klasične elegancije i suvremene kreativnosti, potvrđujući reputaciju Djuge kao dizajnera koji oblikuje modernu bridal estetiku u Hrvatskoj.
Dok je većina Hrvatske slavila dolazak 2026. godine uz šampanjac, vatromet i pjesmu, pjevač Marko Škugor i njegova supruga Ivana dočekali su novu godinu na posve poseban način — rođenjem svoje treće bebe, prekrasne djevojčice koja je u obitelj unijela neizmjernu radost i emocije.
