Otvorena izložba koja otkriva skrivena blaga zagrebačke katedrale – pogledajte remek-djela zlatarstva stara više od 500 godina
Zagreb je sinoć postao središte umjetničkog luksuza i povijesne raskoši – u Muzeju grada Zagreba svečano je otvorena velika izložba „Gotičko i renesansno zlatarstvo u Zagrebu 1450. – 1550.“. Riječ je o jednoj od najznačajnijih i najraskošnijih posudbi iz Riznice zagrebačke katedrale, kakva se do sada rijetko viđala.
Zagreb je dobio novu kulturnu atrakciju koja već na otvaranju izaziva golemo zanimanje – u Muzeju grada Zagreba otvorena je izložba „Gotičko i renesansno zlatarstvo u Zagrebu 1450. – 1550.“, spektakularna posudba dragocjenosti iz Riznice zagrebačke katedrale. Riječ je o više od pedeset remek-djela zlatarske umjetnosti iz razdoblja koje je oblikovalo našu povijest i identitet.
U raskošnim vitrinama blistaju gotičke monstrance, kaleži ukrašeni rubinima, safirima i biserima, renesansni lanci talijanske provenijencije i povijesni relikvijari koji skrivaju fragmente Svetog Križa. Posjetitelji imaju priliku razgledati i predmete koji su nekada pripadali najutjecajnijim osobama 15. i 16. stoljeća, od Ivaniša Korvina do biskupa Osvalda Thuza i Luke Baratina.
Izložba donosi fascinantan uvid u moć i simboliku predmeta izrađenih isključivo rukom majstora zlatara, u vrijeme kada su dragulji i emajl bili statusni simbol i dokaz umjetničke izvrsnosti. Svaki izložak nosi priču o Zagrebu kao duhovnom i kulturnom središtu koje je, unatoč burnim povijesnim razdobljima, uspjelo očuvati neprocjenjive artefakte.
Autorica i kustosica izložbe dr. sc. Arijana Koprčina vješto je povezala predmete iz Zagreba, Požege, Đakova i drugih gradova u jedinstvenu naraciju, koja nas vodi kroz stoljeće umjetničkog i duhovnog bogatstva. Partner izložbe je Zagrebačka nadbiskupija, a realizaciju podržavaju Grad Zagreb, Ministarstvo kulture i medija te vodeće hrvatske institucije i sponzori.
Ova izložba nije tek šetnja kroz prošlost, nego iskustvo koje nam pokazuje koliko je zlatarstvo oblikovalo našu povijest i koliko je dragocjena baština koju i danas čuvamo.
Izložba traje sve do 30. siječnja 2026., a posjetitelji imaju priliku doživjeti umjetnost kakvu rijetko viđamo izvan zidova riznica.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Završilo je osmo izdanje Art Zagreba, središnjeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti, koje se ove godine po prvi put održalo u prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i predstavilo iznimno bogat i raznovrstan programski i izložbeni sadržaj. Posjetitelji su imali priliku razgledati radove više od pedeset umjetnika, sudjelovati u aukciji, panelima i predavanjima, pronaći rijetke publikacije te odabrati poseban blagdanski dar za pod bor.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
U ambijentu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, prostoru koji već desetljećima čuva duh likovne tradicije Zagreba, jučer je održana pop-up izložba koja je privukla pažnju ljubiteljica mode, umjetnosti i snažnih vizualnih priča. Pod naslovom “Etna Maar – 20 godina snage, elegancije, transformacije”, izložba je obilježila dva desetljeća stvaralačkog puta dizajnerice Andrijane Subotič Pjajčik, žene čiji je modni izričaj obilježio hrvatsku scenu i ostavio prepoznatljiv, neizbrisiv trag.
Krajem godine zagrebački Oktogon pretvara se u epicentar suvremene umjetnosti. Od 11. do 14. prosinca, Art Zagreb 2025 vraća se kao događaj koji nadilazi klasični sajam — postaje mjesto susreta ideja, vizija i ljudi koji umjetnost žive i misle.
Supruga Duje Ćalete-Cara podijelila je elegantne prizore iz baskijskog bisera, oduševivši pratitelje profinjenim stilom i toplom obiteljskom atmosferom
