Otvorena izložba „Fotografije“ Mare Bratoš povodom 30 godina umjetničkog stvaralaštva
Sinoć je u Galeriji Klovićevi dvori otvorena izložba poznate fotografkinje Mare Bratoš, koja će trajati do 24. studenog 2024., prikazujući njezin bogat opus.
Sinoć je u Galeriji Klovićevi dvori, u društvu brojnih prijatelja, ljubitelja umjetnosti i predstavnika medija otvorena izložba „Fotografije“, kojom naša poznata fotografkinja Mara Bratoš obilježava trideset godina svog umjetničkog stvaralaštva. Izložba će se moći razgledati do 24. studenog 2024.
Nakon brojnih monografskih izložbi koje je ova autorica ostvarila u protekla gotovo tri desetljeća rada, ova izložba biti će svojevrstan presjek kroz njen opus. Fokusirana na fotografsko uobličavanje za autoricu emocionalno važnih motiva, bilo da se radi o introspektivnom prodiranju u vlastitu nutrinu ili preispitivanju vlastite tjelesnosti, ili pak o odnosima s autorici bliskim ljudima i mjestima , njezin opus obilježit će rad u ciklusima, serijama fotografija, približavajući se na taj način filmskoj poetici.
Kroz naglašena procesualnost i temporalnost na njenim portretima, figurama autoaktova , mjestima u prirodi ili društvenim događajima ,njeni fotografski iskazi zadobivaju svoja značenja .Pomno režirajući snimljene prizore i dokumentirajući u širem smislu prirodne i društvene aspekte stvarnosti: ,prirodu i društvo, svakodnevnicu , kulturne događaje , i njihove protagoniste ,stvara intertekstualne fotografske nizove vizualno-tekstualnih prikaza , kao reference ,čije značenje ovisi o kontekstu na koji se referiraju. Ambijenti proživljenog vremena, grad i ljudi, Dubrovnik ,Lopud, Zagreb, prijatelji i bliski intimni prizori, bez obzira da li je i autorica na njima ili je nevidljiva –sve te slike pokrenute su prije svega unutrašnjim afektivnim impulsom , snagom introspekcije i odabira trenutka koji će postati kadar u nizu sličnih, analognih, fotografskih slika, uspostavljajući slojevitost značenja i interpretativnu otvorenost.
Uz njeno formalno obrazovanje na Akademiji dramskih umjetnosti, na odsjeku za filmsko i televizijsko snimanje i senzibilitet odnjegovanom na poetici crno bijelog filma i modernističkog filmskog kadra, osnova su na kojoj je autorica stvorila okvir unutar kojeg će nastati serije fotografija u analognoj crno /bijeloj tehnici, analognoj tehnici u koloru i u digitalnoj tehnici. S jedne strane uobličavajući trenutke duboke fokusiranosti na izabrani motiv, njezine fotografije ostaju bazično statične, elementarne, ukotovljene u tišini i atmosferi dvoje ili jednog aktera, da bi postepeno fokus pomakla na artificijelnost teme i scenografije kao značenjske elemente fotografske slike čiju ambivalentnost i arbitrarnost želi naglasiti.
U vremenskom rasponu od ranih 90-tih godina prošlog stoljeća do najnovijih nastalih 2024., izložba će nastojati ukazati na važnost njenog opusa za hrvatsku fotografsku scenu (posebno žensku fotografiju) , njegovu strukturnu i značenjsku matricu , koja je refleksija evolucije svijesti autorice koja je svoj opus izgradila u rasponu od medija fotografske slike kao reprezentacije i njene dekonstrukcije do medija fotografske slike kao performativnog čina.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Završilo je osmo izdanje Art Zagreba, središnjeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti, koje se ove godine po prvi put održalo u prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i predstavilo iznimno bogat i raznovrstan programski i izložbeni sadržaj. Posjetitelji su imali priliku razgledati radove više od pedeset umjetnika, sudjelovati u aukciji, panelima i predavanjima, pronaći rijetke publikacije te odabrati poseban blagdanski dar za pod bor.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
U ambijentu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, prostoru koji već desetljećima čuva duh likovne tradicije Zagreba, jučer je održana pop-up izložba koja je privukla pažnju ljubiteljica mode, umjetnosti i snažnih vizualnih priča. Pod naslovom “Etna Maar – 20 godina snage, elegancije, transformacije”, izložba je obilježila dva desetljeća stvaralačkog puta dizajnerice Andrijane Subotič Pjajčik, žene čiji je modni izričaj obilježio hrvatsku scenu i ostavio prepoznatljiv, neizbrisiv trag.
Krajem godine zagrebački Oktogon pretvara se u epicentar suvremene umjetnosti. Od 11. do 14. prosinca, Art Zagreb 2025 vraća se kao događaj koji nadilazi klasični sajam — postaje mjesto susreta ideja, vizija i ljudi koji umjetnost žive i misle.
U danu koji prirodno poziva na tišinu, usporavanje i povratak sebi, Matija Cvek objavio je novu pjesmu – onu koja ne traži pažnju glasno, ali je dobiva iskreno. Objavljena na Božić, pjesma Dom su ljudi (radni naziv prema poruci) donosi jednostavnu, ali duboko univerzalnu misao: dom nisu ni gradovi ni adrese, nego ljudi s kojima dijelimo život.
U Ujedinjenom Kraljevstvu utrka za vrh glazbenih ljestvica svake je godine u prosincu žešća nego u bilo kojem drugom razdoblju. Tijekom božićnog tjedna i najveće zvijezde i manje poznata imena ulažu iznimne napore kako bi s pjesmom ili albumom dosegli prvo mjesto – jer se božićni broj jedan smatra osobito prestižnim i simbolički snažnim uspjehom.
Vratimo se nakratko u veljaču. Dodjela Grammyja 2025. godine i Beyoncé koja ispisuje povijest. Ne samo da joj je napokon dodijeljena najvažnija nagrada večeri, album godine, nego je postala i prva crna žena koja je osvojila Grammy za najbolji country album – za Cowboy Carter. Nedavne promjene koje je uvela Recording Academy tu pobjedu čine još monumentalnijom: moguće je da je Beyoncé ujedno i posljednja osoba koja će ikada osvojiti tu nagradu u tom obliku.
Godinama se činilo da je Gmail adresa nešto što dobiješ jednom – i zauvijek ostaje isto. Bez obzira na to jesi li je otvorio kao tinejdžer, pod nadimkom koji danas zvuči neugodno, ili prije nego što si mogao predvidjeti koliko će Google račun postati važan dio svakodnevice.
