Sedamnaestostoljetna građevina s oltarom i pripadnom mu oltarnom palom istoimenog sveca tvori dijalog sa suvremenom umjetničkom instalacijom Dubravke Lošić otvorenom sinoć u organizaciji Gradske galerije Labin. Autorski koncept Dubravke Lošić i kustosa Branka Franceschija zasniva se na potpunom prekrivenju zidova kapele tisućama ručno izrađenih rozarija, ujedno najpoznatijeg umjetničinog ciklusa kojeg stvara od osamdesetih godina prošloga stoljeća. Recentno otvorena velika Lošićkina izložba u Umjetničkoj galeriji Split u suradnji s Nacionalnim muzejom moderne umjetnosti kojom je predstavljen presjek njenih ključnih ciklusa, ciljano izostavlja rozarije kako je objasnio kustos. Na njegovu je inicijativu idejni koncept rozarija u fluorescentnoj rozoj boji zamišljen od poda do stropa u desakraliziranom prostoru. Time se može povući paralela s prvim izloženim rozarijem u sakralnom prostoru dubrovačke crkve Rozario 1988. i stvorene imerzivne instalacije u kapeli sv. Stjepana. Umjetnica po prvi puta predstavlja rozarij u integralnoj instalativnoj formi, izložbom se premijerno predstavlja i u kiparskom mediju rozarijem izlivenom u bronci. Radovi su stvarani u Dubrovniku i umjetničinom atelieru te in situ u razdoblju od četiri dana.
Kako je Branko Franceschi naglasio: „Ako ‘Rozarij sv. Stjepana’ nije do sada samom veličinom najambiciozniji projekt Dubravke Lošić, onda je svakako najambiciozniji u namjeri da ostvari ideju totalnog umjetničkog djela i u potpunosti se prilagodi i poistovjeti s prostorom“. Stoga ne propustite doći i sudjelovati u kontemplativnom raslojavanju Dubravkinih rozarija do 09. rujna.
Izložba je ostvarena sredstvima Grada Labina, Ministarstva kulture i medija RH i Istarske županije. Na otvorenju sudjelovali su i ravnateljica POU Labin Renata Kiršić Veselica, kustosica Galerije Stephanie Peršić kao organizatorica i pročelnik odjela za društvene djelatnosti Grada Labina Borjan Batagelj.
Nastavite čitati nakon oglasa
O AUTORICI
Dubravka Lošić (Dubrovnik, 1964.)
Školu primijenjenih umjetnosti završila je u Zagrebu. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1988. godine u klasi Ferdinanda Kulmera. Paralelno je studirala povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Živi i radi u Dubrovniku kao slobodna umjetnica.
Nastavite čitati nakon oglasa
Izlaže od 1983. godine na samostalnim izložbama u Hrvatskoj: Umjetničkom paviljonu Zagreb, Muzejskom prostoru Split, Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, Galeriji narodnog sveuličišta Poreč, HDLU – Galeriji proširenih medija u Zagrebu, Modernoj galeriji Zagreb, u palači Sponza na Dubrovačkim ljetnim igrama, trima serijama izložbi „Susreti” u depou u vlastitom studiju, Galeriji sv. Krševana u Šibeniku, i grupnim izložbama: Galeriji Collegium artisticum u Sarajevu, Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, Galeriji umjetnina Split, Multimedijalnom centru u Rovinju, Podrumima Dioklecijanove palače u Splitu, Gradskom muzeju Vukovara, Narodnom muzeju u Zadru, Gradskom muzeju Vinkovci, Muzeju grada Rijeke, Modernoj galeriji Rijeka, Gliptoteci HAZU, Galeriji Galženica u Velikoj Gorici. U inozemstvu izlaže na samostalnim igrupnim izložbama: Jeune Peinture 92, 93 Grand Palais (Pariz), Ausstellung von Künstlern aus Dubrovnik in Graz, Citypark (Graz), Paulina Rieloff Gallery – Centre for Global Cultural Expression (New York), In Movimento – 7 in movimento, Palazzo dell’Esplanade (Merano), XIX Biennale d’Alexandrie, Centre National des Arts Plastiques (Alexandria), Art Contemporain Croate, Salle des Fêtes (Mairie du VIe, Palace Saint- Sulpice (Pariz), Das meer – Zeitgenössische Kunst aus Kroatien, Deutsche Welle (Köln), Dubravka Losic – Peintre de Dubrovnik – Croatie, Château Sainte -Barbe, Ville de Fontenay-aux-Roses (Pariz), Mediterranean Challenge – Eight Croatian Artists, Cliff Gallery, Netanya (Izrael), XX Biennale d’Alexandrie, Musée des Beaux-Arts, Alexandria, 3. Pekinško Biennale međunarodne umjetnosti – BIAB, National Art Museum of China (Peking), Selection 2012, Galleria Yvonne Arte Contemporanea (Vicenza). Uz slikarstvo, instalacije i objekte, bavi se scenografijom i kostimografijom. Njezini radovi nalaze se u brojnim javnim (Moderna galerija, Zagreb, Umjetnička galerija Dubrovnik) i privatnim (Italija, Njemačka, Španjolska, Švicarska, Indija, Čile, Francuska, Austrija, Lihtenštajn, SAD) zbirkama. Dobitnica je brojnih nagrada među kojima Nagrada 30. Zagrebačkog salona, nagrada Nouvel Art Francais, Pariz, i nagrada Tirena za najbolju scenografiju.
Urednica je monografije Dubravka Lošić, autorice teksta Margarite Sveštarov Šimat.
Zagreb je svečanim otvorenjem u Galeriji Klovićevi dvori zakoračio u drugo izdanje Zagrebačkog muzejskog vikenda, manifestacije koja kulturnu ponudu grada na nekoliko dana pretvara u prostor susreta, znatiželje, kreativnosti i predaha, istodobno podsjećajući da muzeji nisu samo mjesta u kojima se čuvaju umjetnička djela, povijest i memorija jednog grada, nego i živi prostori u kojima čovjek može zastati, odmaknuti se od svakodnevne užurbanosti i ponovno uspostaviti odnos sa sobom, drugima i svijetom koji ga okružuje.
Keramika danas više nije tek materijal od kojega nastaju šalice, zdjele, vaze i drugi predmeti svakodnevne uporabe, nego sve češće postaje prostor umjetničkog istraživanja u kojem se susreću dizajn, skulptura, tradicija, suvremena tehnologija, prirodni procesi i osobno iskustvo autora. Upravo tu promjenu odnosa prema keramici istražuje izložba „Trag otpora“, predstavljena u sklopu Zagreb Design Weeka na temu „Trenje / Friction“, koja na jednom mjestu okuplja deset autorica različitih generacija, iskustava i umjetničkih polazišta te kroz njihove radove pokazuje koliko je suvremena hrvatska keramička scena raznolika, slojevita i otvorena eksperimentu.
Zagreb će početak rujna dočekati u znaku kulture, umjetnosti, druženja i predaha, a muzejski prostori na nekoliko će se dana pretvoriti u mjesta u kojima nije potrebno samo zastati pred izloškom, nego se može zastati i sam sa sobom. Od 3. do 6. rujna održava se drugo izdanje Zagrebačkog muzejskog vikenda, poznatog pod kraticom MUV, koji ove godine u jedanaest zagrebačkih gradskih muzeja donosi čak 164 programa. Manifestacija pod sloganom „Dođi k sebi u muzej!“ želi muzeje približiti publici na nešto drugačiji način, predstavljajući ih kao prostore u kojima se osim umjetnosti, povijesti, znanosti i baštine može pronaći i trenutak mira, kreativnosti, zabave te kvalitetnog provođenja slobodnog vremena.
Lauba – Kuća za ljude i umjetnost u Zagrebu od 12. do 20. rujna 2026. predstavlja izložbu fotografija Stanka Abadžića, autora čiji je rad tijekom posljednjih desetljeća izgradio prepoznatljivu poziciju unutar suvremene hrvatske fotografije. Službeno otvorenje izložbe održat će se u subotu, 12. rujna u 19 sati, a zagrebačkoj publici bit će predstavljene fotografije objedinjene pod nazivom „100 fotografija“.
U zagrebačkoj Galeriji Karas u srijedu, 9. rujna u 19 sati bit će otvorena izložba „Skrivena mjesta Grada“ fotografkinje Mare Bratoš, projekt koji nakon dubrovačkog predstavljanja u Galeriji Otok Art radionice Lazareti otvara pitanje kako se jedan grad mijenja kroz vrijeme i kako se s njegovim fizičkim promjenama mijenjaju i načini na koje ga njegovi stanovnici pamte, doživljavaju i prepoznaju. Izložba donosi fotografije Dubrovnika snimljene 1995. godine i njihove svojevrsne suvremene odjeke nastale trideset godina poslije, čime se pred gledateljem uspostavlja složen vizualni razgovor između dvaju vremenskih trenutaka i dvaju različitih iskustava istoga prostora.
Beč će početkom rujna postati mjesto međunarodne premijere novog umjetničkog ciklusa Stipana Tadića, zagrebačkog slikara koji se u svom radu već godinama bavi gradom kao živim, promjenjivim i višeslojnim prostorom osobnog iskustva, društvenih odnosa i kolektivnog pamćenja. Na međunarodnom sajmu suvremene umjetnosti PARALLEL VIENNA, koji će se održati od 9. do 13. rujna, Tadić će prvi put predstaviti ciklus Café Vienna, projekt kojim Beč promatra iz perspektive svakodnevice, migracija, susreta i života izvan reprezentativnih gradskih vizura, dok će organizacija Nomad – Hrvatski ured za suvremenu umjetnost ovim predstavljanjem ostvariti svoj prvi samostalni nastup na međunarodnom umjetničkom sajmu.
Može li tanjur promijeniti način na koji doživljavamo hranu, može li težina pribora utjecati na naša očekivanja prije nego što išta stavimo u usta, može li zvuk, svjetlo ili čak električni impuls promijeniti percepciju slanosti i može li dizajn jednog dana odlučiti ne samo kako ćemo jesti, nego i što ćemo jesti? Na prvi pogled ta pitanja možda zvuče kao spoj gastronomije, znanstvene fantastike i dizajnerske igre, no upravo se njima bavi izložba „Before the First Bite”, koju je kustosica Tina Marković osmislila u sklopu Zagreb Design Weeka, a koja od 15. do 20. rujna na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu okuplja 33 međunarodna projekta i otvara mnogo ozbiljnije pitanje od onoga što će nam se naći na tanjuru. Pitanje glasi: što se zapravo događa prije prvog zalogaja?
Ovogodišnji Zagreb Design Week od 15. do 20. rujna u međunarodnom izložbenom programu donosi šest izložbi koje dizajn promatraju iz različitih kulturnih, društvenih i materijalnih perspektiva. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu susrest će se radovi autora i studenata iz Poljske, Češke, Čilea, Meksika i Italije, a njihova raznolikost pokazat će koliko suvremeni dizajn može biti istodobno povezan s tradicijom, tehnologijom, lokalnim kontekstom, zanatskim znanjem i pitanjima budućnosti.
Sjećate li se Christiana Coulsona, glumca koji je u Harry Potteru utjelovio mladog Toma Riddlea, odnosno budućeg Lorda Voldemorta? Ako ga niste vidjeli godinama, prizor iz serije Nashville iz 2017. mogao bi vas poprilično iznenaditi.
Postoje ljetni odmori koji se pamte po temperaturama, moru i danima provedenima na plaži, a onda postoje oni koji izgledaju kao kadar iz kakvog britanskog filma. Upravo takvu atmosferu donosi najnovija fotografija Matea Kovačića – umjesto mediteranske razglednice, u prvom planu su zelenilo, stara ciglena arhitektura, visoka trava i onaj karakteristični osjećaj prostora koji britanski countryside čini posebnim.
Poznata domaća poduzetnica i osnivačica portala Journal.hr, Iva Radić, još jednom pokazuje kako poslovni look može istovremeno djelovati dotjerano, suvremeno i potpuno nenametljivo. Njezina kombinacija odličan je primjer jesenske elegancije koja se ne oslanja na upečatljive trendove, već na kvalitetan kroj, profinjenu paletu neutralnih tonova i pažljivo odabrane modne detalje.
Za Marka Škugora ova je godina počela na jedan od najljepših mogućih načina jer je 1. siječnja njegova obitelj dobila novu članicu, kćerkicu Maris, koja je ujedno bila prva beba rođena u Hrvatskoj u 2026. godini, pa je poznati šibenski tenor u novu godinu zakoračio kao otac troje djece.
