Otkrij čar suvremene umjetnosti: Završen Art Zagreb s vrhunskim autorima i rijetkim djelima
Završilo je osmo izdanje Art Zagreba, središnjeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti, koje se ove godine po prvi put održalo u prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i predstavilo iznimno bogat i raznovrstan programski i izložbeni sadržaj. Posjetitelji su imali priliku razgledati radove više od pedeset umjetnika, sudjelovati u aukciji, panelima i predavanjima, pronaći rijetke publikacije te odabrati poseban blagdanski dar za pod bor.
Tijekom četiri dana trajanja sajam je velikim brojem posjetitelja, potvrdio svoju važnu poziciju na kulturnoj karti Hrvatske, a Oktogon NMMU, smješten u povijesnoj palači Prve hrvatske štedionice, očekivano se pokazao kao idealan prostor za predstavljanje suvremene umjetnosti.
’’Reakcije posjetitelja, galerista i ostalih sudionika na ovaj sajam su fantastične. Kombinacija predblagdanskog termina i luksuzne lokacije pun su pogodak. Definitivno smo svi zajedno pomaknuli Art Zagreb na novi nivo. Svi su jako zadovoljni i prodajom i kupnjom. Hrvatsko tržište umjetnina definitivno napreduje i razvija se što jasno vidimo iz godine u godinu na Art Zagrebu. Aukcija Mire Vuce bila je vrijedan dodatak cijelom događanju. Malo po malo raste i broj nakladnika. Siguran sam da će sljedeće izdanje biti još i bolje!’’ izjavio je Daniel Tomičić.
Osmo izdanje Art Zagreba okupilo je galerije iz Hrvatske, Mađarske i Srbije, donoseći snažan pregled suvremenih umjetničkih praksi. Jedanaest galerija predstavilo je više od pedeset umjetnika — od vrhunskih umjetnika poput Josepha Beuysa, Marine Abramović, Mladena Stilinovića, Borisa Demura, Vladimira Dodiga Trokuta, Ivana Picelja, Gorana Trbuljaka, Vlade Marteka, Borisa Bućana, Dušana Džamonje i Tisje Kljaković Braić, do mlađih autora koji su oblikovali smjer hrvatske i regionalne umjetničke produkcije, uključujući Caroline Barbarić, Nikolinu Šimunović, Jessicu Gober i mnoge druge.
Sajam je donio reprezentativan presjek regionalne galerijske scene. Galerija Buljat predstavila je radove Abramovićke, Trbuljaka, Marteka i Stilinovića. Galerija Barijera, nositelj ekskluzivnih autorskih prava na opus Mihajla Arsovskog, predstavila je njegove legendarne plakate, kao i radove Borisa Bućana, Ivana Picelja, Josepha Beuysa i kineskog avangardnog autora Hsiao China. Galerija Kaptol izložila je niz etabliranih autora poput Tisje Kljaković Braić, Aleksandra Bezinovića, Stipe Nobila i Anite Kontrec. Novosadska galerija BelArt je predstavila trilogiju suvremenih autorica iz Podunavlja, a Koprivnička Galerija S specijaliziranu grafičku produkciju brojnih autora, između ostalih i Kožarića, Vehabovića i Marteka. Umjetnička organizacija Shpigl izložila je multidisciplinarnu produkciju Dubravke Tullio, Mihe Skvrce i Nikoline Šimunović, a beogradska galerija Denis Leo Hegić Projects predstavila je Olega Kuznetsova i njegov projekt „Ekvilibristi“. Platforma ArtBeat se fokusirala na mlade autore regionalne online scene, Galerija Libar prikazala je suvremenu hrvatsku produkciju od Fellera do Trokuta. Art de facto je izložio fotografije Darka Bavoljaka, dok je mađarska galerija Tokaj Art Wine predstavila umjetnike Judit Bodrogi, Krisztu Tereskovu Nagy i Dániela Labrossea, u okviru suradnje s Art Market Budapestom i Mađarskim kulturnim centrom Zagreb.
Uz izložbeni dio, sajam je donio i bogat diskurzivni program. Paneli, predavanja i razgovori okupili su domaće i međunarodne stručnjake, među kojima Jo Vickery, Slavena Perovića, Elizabetu Rybak Budić, Branku Stipančić te platformu Shpigl. Raspravljalo se o kolekcionarstvu, filantropiji, globalnom pozicioniranju hrvatskih umjetnika te suvremenim hibridnim umjetničkim praksama.
U sklopu praktikuma Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske predstavljena je izložba „Ikonologija potrošnje“, rezultat rada 17 polaznika uz mentorsku podršku stručnjaka DPUH-a, Krunoslava Kamenova, Martine Petrinović, Daniela Tomičića i Janke Vukmir. U središtu Oktogona izložena je i skulptura Daniela Kovača „Dezerter“, snažno djelo koje propituje položaj pojedinca u suvremenom društvu.
Posjetitelji su mogli razgledati i bogat sajam knjiga malih specijaliziranih nakladnika, među kojima su Oris, Ured za fotografiju i Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, nudeći publikacije i izdanja koja se rijetko mogu pronaći u redovnoj distribuciji.
Subotnja aukcija „Miro Vuco – Prodaja iz atelijera“, organizirana u suradnji Art Zagreba i Artmarka, prva aukcija u Hrvatskoj posvećena djelima jednog umjetnika, otvorila je posjetiteljima jedinstvenu priliku za stjecanje radova izravno iz umjetnikove ostavštine.
Od 2018. godine Art Zagreb okuplja umjetnike, galeriste, kolekcionare, kustose i publiku, stvarajući prostor za dijalog i poticanje povjerenja unutar tržišta suvremene umjetnosti. Osmo izdanje, smješteno u predblagdanskom ozračju Oktogona NMMU, još jednom je potvrdilo važnost ovog događaja u kulturnom životu grada. Art Zagreb se održao uz potporu Ministarstva kulture i medija RH, Grada Zagreba i Turističke zajednice Grada Zagreba.
Velik interes publike obilježio je završetak izložbe Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret, koja je proteklog vikenda zatvorena u Oktogonu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a koju je od otvorenja 6. prosinca 2025. godine razgledalo više od osam tisuća posjetitelja, čime je potvrđena snažna potreba publike za ponovnim čitanjem i vrednovanjem zaboravljenih poglavlja nacionalne povijesti dizajna.
U rasprodanoj Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, pred publikom koja je do posljednjeg mjesta ispunila prostor, premijerno je izvedena predstava „MARE #ženamajkaglumica“, snažna i duboko osobna kazališna ispovijest koja je publiku vodila kroz čitav spektar emocija – od iskrenog smijeha do tišine ispunjene suzama.
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar 21. siječnja otvara se izložba TANKA, prva kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Kolekcija je rezultat autoričinog intimnog izraza, spajajući osobna iskustva, emocije i arhitektonsku preciznost.
U petak 9. siječnja 2026. u 20 sati u Laubi – kući za ljude i umjetnost otvara se izložba Riječi, slike i snovi – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića, koja publici donosi iznimno vrijedan i rijetko viđen presjek povijesti plakata kao medija vizualne komunikacije, umjetničkog izraza i društvenog svjedočanstva. Riječ je o izložbi koja ne pretendira tek na estetski doživljaj, nego otvara prostor za dublje razumijevanje plakata kao slojevitog kulturnog artefakta, u kojem se susreću dizajn, umjetnost, ideologija, tehnologija i svakodnevni život, a koji je tijekom 20. stoljeća imao presudnu ulogu u oblikovanju vizualnog identiteta javnog prostora.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Kandžija, pravim imenom Stjepko Galović, ove godine ulazi u natjecanje za Hrvatsku na Dori 2026. s pjesmom „3 ujutro“. On je reper koji dolazi iz Osijeka i koji već više od petnaest godina oblikuje domaću hip‑hop scenu. Njegov stil kombinira humor, ironične društvene komentare i iskrenu autentičnost. „3 ujutro“ nije pjesma rađena posebno za Doru, već je prirodan nastavak njegova umjetničkog izraza.
Nakon singlova Cybertron i Tko sam ja!?, Gabriel Janković kroz projekt Gustavo Stitch otvoreno govori o identitetu, društvenim mrežama, mentalnom zdravlju i potrebi da umjetnost ostane iskrena, čak i kad izlazi iz zone komfora.
FAKin Teatar, u koprodukciji s Centrom mladih Ribnjak, ponovno pred publiku donosi kazališnu predstavu „Čelične magnolije“, kultni dramski tekst američkog autora Roberta Harlinga, jednog od najpoznatijih dramatičara i scenarista suvremene američke kazališne i filmske scene. Predstava, koju je režirala Barbara Rocco, premijerno je izvedena 25. travnja 2025. godine na Sceni Ribnjak, a zbog iznimno velikog interesa i snažnih reakcija publike njezin se kazališni život nastavlja i tijekom siječnja i veljače 2026. godine.
Supruga nogometnog reprezentativca Duje Ćaleta-Cara još je jednom pokazala besprijekoran modni ukus, birajući statement komad koji spaja luksuz i ležernu eleganciju.
Naša omiljena pjevačica povela je pratitelje na putovanje kroz vrijeme i otkrila kako su nježni, neplanirani koraci na splitskoj Rivi označili početak njezine glazbene sudbine.
