HELLO
HELLO! #HelloItsMe

Obnova, izazovna i slojevita, provedena je pod vodstvom Sandre Grčić Budimir, ravnateljice Muzeja Ivana Meštrovića. Novi postav, iza kojeg stoji muzejska savjetnica Barbara Vujanović, u arhitektonskom i likovnom smislu oblikovali su Damir Gamulin, Antun Sevšek i Jasmin Ćemanović iz Organiziranog oblikovanja. Riječ je o projektu koji ne donosi tek obnovljene zidove, nego i suptilan, promišljen doživljaj prostora u kojem je jedan od najvećih hrvatskih umjetnika živio, radio i stvarao.

Obnovljeni Atelijer Meštrović novim postavom otvara vrata sredinom prosincaOtvaranje zagrebačkog Atelijera Meštrović nakon tisuću danaNakon dugotrajne obnove uzrokovane potresima, zagrebački Atelijer Meštrović ponovno se otvara sredinom prosinca s novim stalnim postavom. Projekt je vodila ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića Sandra Grčić Budimir, postav potpisuje muzejska savjetnica Barbara Vujanović, arhitektonsko i likovno oblikovanje Damir Gamulin, Antun Sevšek i Jasmin Ćemanović iz Organiziranog oblikovanja.Osvježeni prostor iznova naglašava vrijednost ove jedinstvene lokacije, gdje se prožimaju Meštrovićev obiteljski i stvaralački život. Kuća s vrtom i odvojenim, ali duboko povezanim atelijerom čuva atmosferu u kojoj je živio sa suprugom Olgom i četvero djece te stvarao djela u različitim materijalima, danas raspoređena u pregledne tematske cjeline.Kompleks u Mletačkoj 8 i 10, koji je Meštrović 1920-ih preoblikovao u skladnu cjelinu, ostao je spomen na razdoblje intenzivnog rada i živog intelektualnog života. Danas je to prepoznatljiva memorijalna adresa na kojoj je nastao niz njegovih ključnih djela.Muzeji Ivana Meštrovića nastavljaju brinuti o baštini koju je umjetnik ostavio Darovnicom iz 1952. godine: Atelijeru u Zagrebu, Galeriji Meštrović i Crikvinama–Kaštilcu u Splitu te Crkvi Presvetog Otkupitelja u Otavicama. Sva su ta mjesta obilježena njegovim arhitektonskim i kiparskim stvaralaštvom, a novi zagrebački postav donosi suvremeni, promišljeni pristup interpretaciji njegova života i djela.U šezdeset godina postojanja muzeja, ovo je prvo potpuno novo oblikovanje stalnog postava. Cilj je jasnije predstaviti opus iz fundusa i pohrane Atelijera, uz birane skulpture iz fundusa Galerije Meštrović. Uz antologijska djela poput Miloša Obilića, Povijesti Hrvata i ženskih aktova međuratnoga razdoblja, izdvaja se i posebno vrijedan raritet — portret kralja Faisala, vođe koji se za arapsku neovisnost borio uz Lawrencea od Arabije. Riječ je o rijetko izlaganom djelu koje svjedoči o međunarodnom ugledu koji je Meštrović uživao i o razgranatoj mreži njegovih svjetskih kontakata.Ključan dio novog postava čine tekstovi Barbare Vujanović i Mate Marića, koji nude inovativan način interpretacije Meštrovićeve biografije i stvaralaštva. Svježe napisani, lako prohodni tekstovi stvaraju novi značenjski i emotivni okvir, vode posjetitelja kroz različite slojeve umjetnikova života, te olakšavaju dublje razumijevanje njegova opusa u suvremenom kontekstu.Dinamičnost postava podržana je fleksibilnim postamentima koji omogućuju rotacije skulptura i cikličke edukativne sadržaje. Time se potiče stalno preispitivanje i novo čitanje Meštrovićeva rada, a sve zajedno predstavlja iskorak prema suvremenoj muzeološkoj praksi.Atelijer Meštrović od 14. prosinca bit će otvoren za javnost, a ulaz je do kraja godine besplatan — simboličan povratak Meštrovićeva doma u život nakon tisuću dana zatvorenosti i odsutnosti publike.

Kuća koja pamti – prostor između intime i stvaralačke strasti

Osvježeni atelijer ponovno stavlja naglasak na ono što ga čini jedinstvenim: raskošnu atmosferu spoja Meštrovićeva obiteljskog i umjetničkog života. Kuća s vrtom, zajedno s odvojenim, ali neraskidivo povezanim radnim prostorom, otvara posjetiteljima pogled u njegov svijet – onakav kakav je postojao dok je živio sa suprugom Olgom i njihovom djecom, okružen materijalima, alatima i kipovima u nastajanju.

Obnovljeni Atelijer Meštrović novim postavom otvara vrata sredinom prosincaOtvaranje zagrebačkog Atelijera Meštrović nakon tisuću danaNakon dugotrajne obnove uzrokovane potresima, zagrebački Atelijer Meštrović ponovno se otvara sredinom prosinca s novim stalnim postavom. Projekt je vodila ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića Sandra Grčić Budimir, postav potpisuje muzejska savjetnica Barbara Vujanović, arhitektonsko i likovno oblikovanje Damir Gamulin, Antun Sevšek i Jasmin Ćemanović iz Organiziranog oblikovanja.Osvježeni prostor iznova naglašava vrijednost ove jedinstvene lokacije, gdje se prožimaju Meštrovićev obiteljski i stvaralački život. Kuća s vrtom i odvojenim, ali duboko povezanim atelijerom čuva atmosferu u kojoj je živio sa suprugom Olgom i četvero djece te stvarao djela u različitim materijalima, danas raspoređena u pregledne tematske cjeline.Kompleks u Mletačkoj 8 i 10, koji je Meštrović 1920-ih preoblikovao u skladnu cjelinu, ostao je spomen na razdoblje intenzivnog rada i živog intelektualnog života. Danas je to prepoznatljiva memorijalna adresa na kojoj je nastao niz njegovih ključnih djela.Muzeji Ivana Meštrovića nastavljaju brinuti o baštini koju je umjetnik ostavio Darovnicom iz 1952. godine: Atelijeru u Zagrebu, Galeriji Meštrović i Crikvinama–Kaštilcu u Splitu te Crkvi Presvetog Otkupitelja u Otavicama. Sva su ta mjesta obilježena njegovim arhitektonskim i kiparskim stvaralaštvom, a novi zagrebački postav donosi suvremeni, promišljeni pristup interpretaciji njegova života i djela.U šezdeset godina postojanja muzeja, ovo je prvo potpuno novo oblikovanje stalnog postava. Cilj je jasnije predstaviti opus iz fundusa i pohrane Atelijera, uz birane skulpture iz fundusa Galerije Meštrović. Uz antologijska djela poput Miloša Obilića, Povijesti Hrvata i ženskih aktova međuratnoga razdoblja, izdvaja se i posebno vrijedan raritet — portret kralja Faisala, vođe koji se za arapsku neovisnost borio uz Lawrencea od Arabije. Riječ je o rijetko izlaganom djelu koje svjedoči o međunarodnom ugledu koji je Meštrović uživao i o razgranatoj mreži njegovih svjetskih kontakata.Ključan dio novog postava čine tekstovi Barbare Vujanović i Mate Marića, koji nude inovativan način interpretacije Meštrovićeve biografije i stvaralaštva. Svježe napisani, lako prohodni tekstovi stvaraju novi značenjski i emotivni okvir, vode posjetitelja kroz različite slojeve umjetnikova života, te olakšavaju dublje razumijevanje njegova opusa u suvremenom kontekstu.Dinamičnost postava podržana je fleksibilnim postamentima koji omogućuju rotacije skulptura i cikličke edukativne sadržaje. Time se potiče stalno preispitivanje i novo čitanje Meštrovićeva rada, a sve zajedno predstavlja iskorak prema suvremenoj muzeološkoj praksi.Atelijer Meštrović od 14. prosinca bit će otvoren za javnost, a ulaz je do kraja godine besplatan — simboličan povratak Meštrovićeva doma u život nakon tisuću dana zatvorenosti i odsutnosti publike.

Kompleks u Mletačkoj 8 i 10, oblikovan u skladnu cjelinu 1920-ih godina, svjedoči vremenu intelektualne živosti i intenzivne stvaralačke faze umjetnika. Danas predstavlja jednu od najprepoznatljivijih memorijalnih adresa u Hrvatskoj, mjesto na kojem su nastala njegova ključna djela i gdje je duh epohe i dalje prisutan u svakom detalju.

Obnovljeni Atelijer Meštrović novim postavom otvara vrata sredinom prosincaOtvaranje zagrebačkog Atelijera Meštrović nakon tisuću danaNakon dugotrajne obnove uzrokovane potresima, zagrebački Atelijer Meštrović ponovno se otvara sredinom prosinca s novim stalnim postavom. Projekt je vodila ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića Sandra Grčić Budimir, postav potpisuje muzejska savjetnica Barbara Vujanović, arhitektonsko i likovno oblikovanje Damir Gamulin, Antun Sevšek i Jasmin Ćemanović iz Organiziranog oblikovanja.Osvježeni prostor iznova naglašava vrijednost ove jedinstvene lokacije, gdje se prožimaju Meštrovićev obiteljski i stvaralački život. Kuća s vrtom i odvojenim, ali duboko povezanim atelijerom čuva atmosferu u kojoj je živio sa suprugom Olgom i četvero djece te stvarao djela u različitim materijalima, danas raspoređena u pregledne tematske cjeline.Kompleks u Mletačkoj 8 i 10, koji je Meštrović 1920-ih preoblikovao u skladnu cjelinu, ostao je spomen na razdoblje intenzivnog rada i živog intelektualnog života. Danas je to prepoznatljiva memorijalna adresa na kojoj je nastao niz njegovih ključnih djela.Muzeji Ivana Meštrovića nastavljaju brinuti o baštini koju je umjetnik ostavio Darovnicom iz 1952. godine: Atelijeru u Zagrebu, Galeriji Meštrović i Crikvinama–Kaštilcu u Splitu te Crkvi Presvetog Otkupitelja u Otavicama. Sva su ta mjesta obilježena njegovim arhitektonskim i kiparskim stvaralaštvom, a novi zagrebački postav donosi suvremeni, promišljeni pristup interpretaciji njegova života i djela.U šezdeset godina postojanja muzeja, ovo je prvo potpuno novo oblikovanje stalnog postava. Cilj je jasnije predstaviti opus iz fundusa i pohrane Atelijera, uz birane skulpture iz fundusa Galerije Meštrović. Uz antologijska djela poput Miloša Obilića, Povijesti Hrvata i ženskih aktova međuratnoga razdoblja, izdvaja se i posebno vrijedan raritet — portret kralja Faisala, vođe koji se za arapsku neovisnost borio uz Lawrencea od Arabije. Riječ je o rijetko izlaganom djelu koje svjedoči o međunarodnom ugledu koji je Meštrović uživao i o razgranatoj mreži njegovih svjetskih kontakata.Ključan dio novog postava čine tekstovi Barbare Vujanović i Mate Marića, koji nude inovativan način interpretacije Meštrovićeve biografije i stvaralaštva. Svježe napisani, lako prohodni tekstovi stvaraju novi značenjski i emotivni okvir, vode posjetitelja kroz različite slojeve umjetnikova života, te olakšavaju dublje razumijevanje njegova opusa u suvremenom kontekstu.Dinamičnost postava podržana je fleksibilnim postamentima koji omogućuju rotacije skulptura i cikličke edukativne sadržaje. Time se potiče stalno preispitivanje i novo čitanje Meštrovićeva rada, a sve zajedno predstavlja iskorak prema suvremenoj muzeološkoj praksi.Atelijer Meštrović od 14. prosinca bit će otvoren za javnost, a ulaz je do kraja godine besplatan — simboličan povratak Meštrovićeva doma u život nakon tisuću dana zatvorenosti i odsutnosti publike.

Novo poglavlje muzeološke interpretacije

U šezdeset godina postojanja muzeja, ovo je prvo potpuno novo oblikovanje stalnog postava. Cilj je bio približiti Meštrovićev opus današnjem posjetitelju: jasno, suvremeno i dojmljivo. Uz skulpture iz fundusa i pohrane Atelijera, postav uključuje i odabrana djela iz fundusa Galerije Meštrović u Splitu.

Posebnu dragocjenost predstavlja rijetko izlagan portret kralja Faisala – vođe borbe za arapsku neovisnost i povijesnog suputnika Lawrencea od Arabije. Riječ je o djelu koje svjedoči o Meštrovićevu međunarodnom ugledu i globalnoj mreži kontakata koje je umjetnik tijekom života izgradio.

Obnovljeni Atelijer Meštrović novim postavom otvara vrata sredinom prosincaOtvaranje zagrebačkog Atelijera Meštrović nakon tisuću danaNakon dugotrajne obnove uzrokovane potresima, zagrebački Atelijer Meštrović ponovno se otvara sredinom prosinca s novim stalnim postavom. Projekt je vodila ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića Sandra Grčić Budimir, postav potpisuje muzejska savjetnica Barbara Vujanović, arhitektonsko i likovno oblikovanje Damir Gamulin, Antun Sevšek i Jasmin Ćemanović iz Organiziranog oblikovanja.Osvježeni prostor iznova naglašava vrijednost ove jedinstvene lokacije, gdje se prožimaju Meštrovićev obiteljski i stvaralački život. Kuća s vrtom i odvojenim, ali duboko povezanim atelijerom čuva atmosferu u kojoj je živio sa suprugom Olgom i četvero djece te stvarao djela u različitim materijalima, danas raspoređena u pregledne tematske cjeline.Kompleks u Mletačkoj 8 i 10, koji je Meštrović 1920-ih preoblikovao u skladnu cjelinu, ostao je spomen na razdoblje intenzivnog rada i živog intelektualnog života. Danas je to prepoznatljiva memorijalna adresa na kojoj je nastao niz njegovih ključnih djela.Muzeji Ivana Meštrovića nastavljaju brinuti o baštini koju je umjetnik ostavio Darovnicom iz 1952. godine: Atelijeru u Zagrebu, Galeriji Meštrović i Crikvinama–Kaštilcu u Splitu te Crkvi Presvetog Otkupitelja u Otavicama. Sva su ta mjesta obilježena njegovim arhitektonskim i kiparskim stvaralaštvom, a novi zagrebački postav donosi suvremeni, promišljeni pristup interpretaciji njegova života i djela.U šezdeset godina postojanja muzeja, ovo je prvo potpuno novo oblikovanje stalnog postava. Cilj je jasnije predstaviti opus iz fundusa i pohrane Atelijera, uz birane skulpture iz fundusa Galerije Meštrović. Uz antologijska djela poput Miloša Obilića, Povijesti Hrvata i ženskih aktova međuratnoga razdoblja, izdvaja se i posebno vrijedan raritet — portret kralja Faisala, vođe koji se za arapsku neovisnost borio uz Lawrencea od Arabije. Riječ je o rijetko izlaganom djelu koje svjedoči o međunarodnom ugledu koji je Meštrović uživao i o razgranatoj mreži njegovih svjetskih kontakata.Ključan dio novog postava čine tekstovi Barbare Vujanović i Mate Marića, koji nude inovativan način interpretacije Meštrovićeve biografije i stvaralaštva. Svježe napisani, lako prohodni tekstovi stvaraju novi značenjski i emotivni okvir, vode posjetitelja kroz različite slojeve umjetnikova života, te olakšavaju dublje razumijevanje njegova opusa u suvremenom kontekstu.Dinamičnost postava podržana je fleksibilnim postamentima koji omogućuju rotacije skulptura i cikličke edukativne sadržaje. Time se potiče stalno preispitivanje i novo čitanje Meštrovićeva rada, a sve zajedno predstavlja iskorak prema suvremenoj muzeološkoj praksi.Atelijer Meštrović od 14. prosinca bit će otvoren za javnost, a ulaz je do kraja godine besplatan — simboličan povratak Meštrovićeva doma u život nakon tisuću dana zatvorenosti i odsutnosti publike.

Interpretativni sloj nadograđen je tekstovima Barbare Vujanović i Mate Marića. U njima živi nova, suptilno ispričana biografija umjetnika – tekstovi su fluidni, čitki, topli i informativni, a posjetitelja vode kroz slojevite faze Meštrovićeva života, nudeći emotivno i intelektualno čitanje njegova rada u suvremenom kontekstu.

Obnovljeni Atelijer Meštrović novim postavom otvara vrata sredinom prosincaOtvaranje zagrebačkog Atelijera Meštrović nakon tisuću danaNakon dugotrajne obnove uzrokovane potresima, zagrebački Atelijer Meštrović ponovno se otvara sredinom prosinca s novim stalnim postavom. Projekt je vodila ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića Sandra Grčić Budimir, postav potpisuje muzejska savjetnica Barbara Vujanović, arhitektonsko i likovno oblikovanje Damir Gamulin, Antun Sevšek i Jasmin Ćemanović iz Organiziranog oblikovanja.Osvježeni prostor iznova naglašava vrijednost ove jedinstvene lokacije, gdje se prožimaju Meštrovićev obiteljski i stvaralački život. Kuća s vrtom i odvojenim, ali duboko povezanim atelijerom čuva atmosferu u kojoj je živio sa suprugom Olgom i četvero djece te stvarao djela u različitim materijalima, danas raspoređena u pregledne tematske cjeline.Kompleks u Mletačkoj 8 i 10, koji je Meštrović 1920-ih preoblikovao u skladnu cjelinu, ostao je spomen na razdoblje intenzivnog rada i živog intelektualnog života. Danas je to prepoznatljiva memorijalna adresa na kojoj je nastao niz njegovih ključnih djela.Muzeji Ivana Meštrovića nastavljaju brinuti o baštini koju je umjetnik ostavio Darovnicom iz 1952. godine: Atelijeru u Zagrebu, Galeriji Meštrović i Crikvinama–Kaštilcu u Splitu te Crkvi Presvetog Otkupitelja u Otavicama. Sva su ta mjesta obilježena njegovim arhitektonskim i kiparskim stvaralaštvom, a novi zagrebački postav donosi suvremeni, promišljeni pristup interpretaciji njegova života i djela.U šezdeset godina postojanja muzeja, ovo je prvo potpuno novo oblikovanje stalnog postava. Cilj je jasnije predstaviti opus iz fundusa i pohrane Atelijera, uz birane skulpture iz fundusa Galerije Meštrović. Uz antologijska djela poput Miloša Obilića, Povijesti Hrvata i ženskih aktova međuratnoga razdoblja, izdvaja se i posebno vrijedan raritet — portret kralja Faisala, vođe koji se za arapsku neovisnost borio uz Lawrencea od Arabije. Riječ je o rijetko izlaganom djelu koje svjedoči o međunarodnom ugledu koji je Meštrović uživao i o razgranatoj mreži njegovih svjetskih kontakata.Ključan dio novog postava čine tekstovi Barbare Vujanović i Mate Marića, koji nude inovativan način interpretacije Meštrovićeve biografije i stvaralaštva. Svježe napisani, lako prohodni tekstovi stvaraju novi značenjski i emotivni okvir, vode posjetitelja kroz različite slojeve umjetnikova života, te olakšavaju dublje razumijevanje njegova opusa u suvremenom kontekstu.Dinamičnost postava podržana je fleksibilnim postamentima koji omogućuju rotacije skulptura i cikličke edukativne sadržaje. Time se potiče stalno preispitivanje i novo čitanje Meštrovićeva rada, a sve zajedno predstavlja iskorak prema suvremenoj muzeološkoj praksi.Atelijer Meštrović od 14. prosinca bit će otvoren za javnost, a ulaz je do kraja godine besplatan — simboličan povratak Meštrovićeva doma u život nakon tisuću dana zatvorenosti i odsutnosti publike.

Suvremeni muzeološki iskorak

Novi postav osmišljen je kao dinamičan i promjenjiv. Fleksibilni postamenti dopuštaju rotacije skulptura i cikličke edukativne programe, čime se prostor neprestano obnavlja i iznova interpretira. Takav pristup u duhu je suvremene muzeologije: otvoren, reagibilan i usmjeren na stvaranje živog dijaloga između djela i posjetitelja.

Obnovljeni Atelijer Meštrović novim postavom otvara vrata sredinom prosincaOtvaranje zagrebačkog Atelijera Meštrović nakon tisuću danaNakon dugotrajne obnove uzrokovane potresima, zagrebački Atelijer Meštrović ponovno se otvara sredinom prosinca s novim stalnim postavom. Projekt je vodila ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića Sandra Grčić Budimir, postav potpisuje muzejska savjetnica Barbara Vujanović, arhitektonsko i likovno oblikovanje Damir Gamulin, Antun Sevšek i Jasmin Ćemanović iz Organiziranog oblikovanja.Osvježeni prostor iznova naglašava vrijednost ove jedinstvene lokacije, gdje se prožimaju Meštrovićev obiteljski i stvaralački život. Kuća s vrtom i odvojenim, ali duboko povezanim atelijerom čuva atmosferu u kojoj je živio sa suprugom Olgom i četvero djece te stvarao djela u različitim materijalima, danas raspoređena u pregledne tematske cjeline.Kompleks u Mletačkoj 8 i 10, koji je Meštrović 1920-ih preoblikovao u skladnu cjelinu, ostao je spomen na razdoblje intenzivnog rada i živog intelektualnog života. Danas je to prepoznatljiva memorijalna adresa na kojoj je nastao niz njegovih ključnih djela.Muzeji Ivana Meštrovića nastavljaju brinuti o baštini koju je umjetnik ostavio Darovnicom iz 1952. godine: Atelijeru u Zagrebu, Galeriji Meštrović i Crikvinama–Kaštilcu u Splitu te Crkvi Presvetog Otkupitelja u Otavicama. Sva su ta mjesta obilježena njegovim arhitektonskim i kiparskim stvaralaštvom, a novi zagrebački postav donosi suvremeni, promišljeni pristup interpretaciji njegova života i djela.U šezdeset godina postojanja muzeja, ovo je prvo potpuno novo oblikovanje stalnog postava. Cilj je jasnije predstaviti opus iz fundusa i pohrane Atelijera, uz birane skulpture iz fundusa Galerije Meštrović. Uz antologijska djela poput Miloša Obilića, Povijesti Hrvata i ženskih aktova međuratnoga razdoblja, izdvaja se i posebno vrijedan raritet — portret kralja Faisala, vođe koji se za arapsku neovisnost borio uz Lawrencea od Arabije. Riječ je o rijetko izlaganom djelu koje svjedoči o međunarodnom ugledu koji je Meštrović uživao i o razgranatoj mreži njegovih svjetskih kontakata.Ključan dio novog postava čine tekstovi Barbare Vujanović i Mate Marića, koji nude inovativan način interpretacije Meštrovićeve biografije i stvaralaštva. Svježe napisani, lako prohodni tekstovi stvaraju novi značenjski i emotivni okvir, vode posjetitelja kroz različite slojeve umjetnikova života, te olakšavaju dublje razumijevanje njegova opusa u suvremenom kontekstu.Dinamičnost postava podržana je fleksibilnim postamentima koji omogućuju rotacije skulptura i cikličke edukativne sadržaje. Time se potiče stalno preispitivanje i novo čitanje Meštrovićeva rada, a sve zajedno predstavlja iskorak prema suvremenoj muzeološkoj praksi.Atelijer Meštrović od 14. prosinca bit će otvoren za javnost, a ulaz je do kraja godine besplatan — simboličan povratak Meštrovićeva doma u život nakon tisuću dana zatvorenosti i odsutnosti publike.

Povratak koji se dugo čekao

Atelijer Meštrović od 14. prosinca ponovno će biti otvoren javnosti, a ulaz će do kraja godine biti besplatan. To je lijepa, simbolična gesta – način da se nakon dugog razdoblja odsutnosti publika ponovno vrati u prostor koji je toliko dugo bio zatvoren, ali je i dalje čuvao tihi odjek jednog od najvećih hrvatskih umjetnika.

Obnovljeni Atelijer Meštrović novim postavom otvara vrata sredinom prosincaOtvaranje zagrebačkog Atelijera Meštrović nakon tisuću danaNakon dugotrajne obnove uzrokovane potresima, zagrebački Atelijer Meštrović ponovno se otvara sredinom prosinca s novim stalnim postavom. Projekt je vodila ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića Sandra Grčić Budimir, postav potpisuje muzejska savjetnica Barbara Vujanović, arhitektonsko i likovno oblikovanje Damir Gamulin, Antun Sevšek i Jasmin Ćemanović iz Organiziranog oblikovanja.Osvježeni prostor iznova naglašava vrijednost ove jedinstvene lokacije, gdje se prožimaju Meštrovićev obiteljski i stvaralački život. Kuća s vrtom i odvojenim, ali duboko povezanim atelijerom čuva atmosferu u kojoj je živio sa suprugom Olgom i četvero djece te stvarao djela u različitim materijalima, danas raspoređena u pregledne tematske cjeline.Kompleks u Mletačkoj 8 i 10, koji je Meštrović 1920-ih preoblikovao u skladnu cjelinu, ostao je spomen na razdoblje intenzivnog rada i živog intelektualnog života. Danas je to prepoznatljiva memorijalna adresa na kojoj je nastao niz njegovih ključnih djela.Muzeji Ivana Meštrovića nastavljaju brinuti o baštini koju je umjetnik ostavio Darovnicom iz 1952. godine: Atelijeru u Zagrebu, Galeriji Meštrović i Crikvinama–Kaštilcu u Splitu te Crkvi Presvetog Otkupitelja u Otavicama. Sva su ta mjesta obilježena njegovim arhitektonskim i kiparskim stvaralaštvom, a novi zagrebački postav donosi suvremeni, promišljeni pristup interpretaciji njegova života i djela.U šezdeset godina postojanja muzeja, ovo je prvo potpuno novo oblikovanje stalnog postava. Cilj je jasnije predstaviti opus iz fundusa i pohrane Atelijera, uz birane skulpture iz fundusa Galerije Meštrović. Uz antologijska djela poput Miloša Obilića, Povijesti Hrvata i ženskih aktova međuratnoga razdoblja, izdvaja se i posebno vrijedan raritet — portret kralja Faisala, vođe koji se za arapsku neovisnost borio uz Lawrencea od Arabije. Riječ je o rijetko izlaganom djelu koje svjedoči o međunarodnom ugledu koji je Meštrović uživao i o razgranatoj mreži njegovih svjetskih kontakata.Ključan dio novog postava čine tekstovi Barbare Vujanović i Mate Marića, koji nude inovativan način interpretacije Meštrovićeve biografije i stvaralaštva. Svježe napisani, lako prohodni tekstovi stvaraju novi značenjski i emotivni okvir, vode posjetitelja kroz različite slojeve umjetnikova života, te olakšavaju dublje razumijevanje njegova opusa u suvremenom kontekstu.Dinamičnost postava podržana je fleksibilnim postamentima koji omogućuju rotacije skulptura i cikličke edukativne sadržaje. Time se potiče stalno preispitivanje i novo čitanje Meštrovićeva rada, a sve zajedno predstavlja iskorak prema suvremenoj muzeološkoj praksi.Atelijer Meštrović od 14. prosinca bit će otvoren za javnost, a ulaz je do kraja godine besplatan — simboličan povratak Meštrovićeva doma u život nakon tisuću dana zatvorenosti i odsutnosti publike.

Ovo otvaranje nije samo povratak muzeja. To je povratak mjesta koje nosi sjećanja, priče, mirise drva i gline, i odjeke čekića koji je nekad oblikovao monumentalne figure. Povratak kući jednog genija – i poziv svima nama da ga iznova otkrijemo.

Obnovljeni Atelijer Meštrović novim postavom otvara vrata sredinom prosincaOtvaranje zagrebačkog Atelijera Meštrović nakon tisuću danaNakon dugotrajne obnove uzrokovane potresima, zagrebački Atelijer Meštrović ponovno se otvara sredinom prosinca s novim stalnim postavom. Projekt je vodila ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića Sandra Grčić Budimir, postav potpisuje muzejska savjetnica Barbara Vujanović, arhitektonsko i likovno oblikovanje Damir Gamulin, Antun Sevšek i Jasmin Ćemanović iz Organiziranog oblikovanja.Osvježeni prostor iznova naglašava vrijednost ove jedinstvene lokacije, gdje se prožimaju Meštrovićev obiteljski i stvaralački život. Kuća s vrtom i odvojenim, ali duboko povezanim atelijerom čuva atmosferu u kojoj je živio sa suprugom Olgom i četvero djece te stvarao djela u različitim materijalima, danas raspoređena u pregledne tematske cjeline.Kompleks u Mletačkoj 8 i 10, koji je Meštrović 1920-ih preoblikovao u skladnu cjelinu, ostao je spomen na razdoblje intenzivnog rada i živog intelektualnog života. Danas je to prepoznatljiva memorijalna adresa na kojoj je nastao niz njegovih ključnih djela.Muzeji Ivana Meštrovića nastavljaju brinuti o baštini koju je umjetnik ostavio Darovnicom iz 1952. godine: Atelijeru u Zagrebu, Galeriji Meštrović i Crikvinama–Kaštilcu u Splitu te Crkvi Presvetog Otkupitelja u Otavicama. Sva su ta mjesta obilježena njegovim arhitektonskim i kiparskim stvaralaštvom, a novi zagrebački postav donosi suvremeni, promišljeni pristup interpretaciji njegova života i djela.U šezdeset godina postojanja muzeja, ovo je prvo potpuno novo oblikovanje stalnog postava. Cilj je jasnije predstaviti opus iz fundusa i pohrane Atelijera, uz birane skulpture iz fundusa Galerije Meštrović. Uz antologijska djela poput Miloša Obilića, Povijesti Hrvata i ženskih aktova međuratnoga razdoblja, izdvaja se i posebno vrijedan raritet — portret kralja Faisala, vođe koji se za arapsku neovisnost borio uz Lawrencea od Arabije. Riječ je o rijetko izlaganom djelu koje svjedoči o međunarodnom ugledu koji je Meštrović uživao i o razgranatoj mreži njegovih svjetskih kontakata.Ključan dio novog postava čine tekstovi Barbare Vujanović i Mate Marića, koji nude inovativan način interpretacije Meštrovićeve biografije i stvaralaštva. Svježe napisani, lako prohodni tekstovi stvaraju novi značenjski i emotivni okvir, vode posjetitelja kroz različite slojeve umjetnikova života, te olakšavaju dublje razumijevanje njegova opusa u suvremenom kontekstu.Dinamičnost postava podržana je fleksibilnim postamentima koji omogućuju rotacije skulptura i cikličke edukativne sadržaje. Time se potiče stalno preispitivanje i novo čitanje Meštrovićeva rada, a sve zajedno predstavlja iskorak prema suvremenoj muzeološkoj praksi.Atelijer Meštrović od 14. prosinca bit će otvoren za javnost, a ulaz je do kraja godine besplatan — simboličan povratak Meštrovićeva doma u život nakon tisuću dana zatvorenosti i odsutnosti publike.


druge vijesti

biljke za božić

Genijalni blagdanski pokloni koji rastu, traju i pričaju priču: Upoznajte čarobne kokedame brenda Hangin’ garden

Postoji nešto gotovo meditativno u darivanju biljke – osobito one koja je u isto vrijeme i skulptura, i dizajnerski predmet, i živi podsjetnik na pažnju koju ste nekome posvetili. Upravo zato posljednjih godina sve više kreativnih duša otkriva ljepotu kokedama, delikatnih zelenih kugli omotanih mahovinom koje izgledaju kao da lebde između prirode i umjetnosti.

Design

05 prosinca 2025