Obnovljeni Atelijer Meštrović otvara vrata: Povratak tihe zagrebačke adrese koja čuva srce jednog genija
Nakon gotovo tisuću dana šutnje, potresa i dugotrajnih radova, jedan od najintimnijih prostora hrvatske kulturne baštine ponovno će oživjeti: Atelijer Meštrović sredinom prosinca otvara svoja vrata s novim stalnim postavom, promišljenim s iznimnom pažnjom i dubokim poštovanjem prema životu i djelu Ivana Meštrovića.
Obnova, izazovna i slojevita, provedena je pod vodstvom Sandre Grčić Budimir, ravnateljice Muzeja Ivana Meštrovića. Novi postav, iza kojeg stoji muzejska savjetnica Barbara Vujanović, u arhitektonskom i likovnom smislu oblikovali su Damir Gamulin, Antun Sevšek i Jasmin Ćemanović iz Organiziranog oblikovanja. Riječ je o projektu koji ne donosi tek obnovljene zidove, nego i suptilan, promišljen doživljaj prostora u kojem je jedan od najvećih hrvatskih umjetnika živio, radio i stvarao.
Kuća koja pamti – prostor između intime i stvaralačke strasti
Osvježeni atelijer ponovno stavlja naglasak na ono što ga čini jedinstvenim: raskošnu atmosferu spoja Meštrovićeva obiteljskog i umjetničkog života. Kuća s vrtom, zajedno s odvojenim, ali neraskidivo povezanim radnim prostorom, otvara posjetiteljima pogled u njegov svijet – onakav kakav je postojao dok je živio sa suprugom Olgom i njihovom djecom, okružen materijalima, alatima i kipovima u nastajanju.
Kompleks u Mletačkoj 8 i 10, oblikovan u skladnu cjelinu 1920-ih godina, svjedoči vremenu intelektualne živosti i intenzivne stvaralačke faze umjetnika. Danas predstavlja jednu od najprepoznatljivijih memorijalnih adresa u Hrvatskoj, mjesto na kojem su nastala njegova ključna djela i gdje je duh epohe i dalje prisutan u svakom detalju.
Novo poglavlje muzeološke interpretacije
U šezdeset godina postojanja muzeja, ovo je prvo potpuno novo oblikovanje stalnog postava. Cilj je bio približiti Meštrovićev opus današnjem posjetitelju: jasno, suvremeno i dojmljivo. Uz skulpture iz fundusa i pohrane Atelijera, postav uključuje i odabrana djela iz fundusa Galerije Meštrović u Splitu.
Posebnu dragocjenost predstavlja rijetko izlagan portret kralja Faisala – vođe borbe za arapsku neovisnost i povijesnog suputnika Lawrencea od Arabije. Riječ je o djelu koje svjedoči o Meštrovićevu međunarodnom ugledu i globalnoj mreži kontakata koje je umjetnik tijekom života izgradio.
Interpretativni sloj nadograđen je tekstovima Barbare Vujanović i Mate Marića. U njima živi nova, suptilno ispričana biografija umjetnika – tekstovi su fluidni, čitki, topli i informativni, a posjetitelja vode kroz slojevite faze Meštrovićeva života, nudeći emotivno i intelektualno čitanje njegova rada u suvremenom kontekstu.
Suvremeni muzeološki iskorak
Novi postav osmišljen je kao dinamičan i promjenjiv. Fleksibilni postamenti dopuštaju rotacije skulptura i cikličke edukativne programe, čime se prostor neprestano obnavlja i iznova interpretira. Takav pristup u duhu je suvremene muzeologije: otvoren, reagibilan i usmjeren na stvaranje živog dijaloga između djela i posjetitelja.
Povratak koji se dugo čekao
Atelijer Meštrović od 14. prosinca ponovno će biti otvoren javnosti, a ulaz će do kraja godine biti besplatan. To je lijepa, simbolična gesta – način da se nakon dugog razdoblja odsutnosti publika ponovno vrati u prostor koji je toliko dugo bio zatvoren, ali je i dalje čuvao tihi odjek jednog od najvećih hrvatskih umjetnika.
Ovo otvaranje nije samo povratak muzeja. To je povratak mjesta koje nosi sjećanja, priče, mirise drva i gline, i odjeke čekića koji je nekad oblikovao monumentalne figure. Povratak kući jednog genija – i poziv svima nama da ga iznova otkrijemo.
U petak 9. siječnja 2026. u 20 sati u Laubi – kući za ljude i umjetnost otvara se izložba Riječi, slike i snovi – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića, koja publici donosi iznimno vrijedan i rijetko viđen presjek povijesti plakata kao medija vizualne komunikacije, umjetničkog izraza i društvenog svjedočanstva. Riječ je o izložbi koja ne pretendira tek na estetski doživljaj, nego otvara prostor za dublje razumijevanje plakata kao slojevitog kulturnog artefakta, u kojem se susreću dizajn, umjetnost, ideologija, tehnologija i svakodnevni život, a koji je tijekom 20. stoljeća imao presudnu ulogu u oblikovanju vizualnog identiteta javnog prostora.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Završilo je osmo izdanje Art Zagreba, središnjeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti, koje se ove godine po prvi put održalo u prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i predstavilo iznimno bogat i raznovrstan programski i izložbeni sadržaj. Posjetitelji su imali priliku razgledati radove više od pedeset umjetnika, sudjelovati u aukciji, panelima i predavanjima, pronaći rijetke publikacije te odabrati poseban blagdanski dar za pod bor.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
U ambijentu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, prostoru koji već desetljećima čuva duh likovne tradicije Zagreba, jučer je održana pop-up izložba koja je privukla pažnju ljubiteljica mode, umjetnosti i snažnih vizualnih priča. Pod naslovom “Etna Maar – 20 godina snage, elegancije, transformacije”, izložba je obilježila dva desetljeća stvaralačkog puta dizajnerice Andrijane Subotič Pjajčik, žene čiji je modni izričaj obilježio hrvatsku scenu i ostavio prepoznatljiv, neizbrisiv trag.