Studeni u HaHaHouseu, Muzeju smijeha, donosi nešto posebno – izložbu legendarnog karikaturista Nika Titanika, čiji oštar crtački potez i britki humor već tri desetljeća seciraju hrvatsku stvarnost bolje nego ijedna kolumna. U seriji karikatura o hrvatskim stereotipima pod nazivom “Bez uvrede, molim”, Nik donosi galeriju naših najdražih i najprovokativnijih stereotipa, likova i navika unutar Hrvatske, podsjećajući nas da je smijeh i dalje najbolji način da prepoznamo i upoznamo sami sebe.
Nik Titanik, pravim imenom Nikola Plečko, već je više od 30 godina jedno od najprepoznatljivijih imena hrvatske satire. Autor više od 15.000 karikatura, objavljivan u vodećim domaćim medijima, on je neumorni kroničar hrvatskog mentaliteta: političara, navijača, susjeda i „stručnjaka za sve“. U sklopu izložbe “Bez uvrede, molim” na red su mu došli tipični Hrvat i Hrvatica sa svim istaknutim simpatičnim manama i nedostacima, a izložene će biti karikature i raspisana šaljiva obilježja Hrvata po regijama. Slavonci, Dalmatinci, Zagorci, Istrijani, Ličani, Imoćani – nitko neće biti pošteđen.
“Već zadnjih par godina se bavim stereotipima u Hrvata što je materijalizirano velikom izložbom “Mi Hrvati” koja već zadnjih godinu dana putuje Lijepom našom i podsjeća nas kakvi smo kao narod, s ciljem ukazivanja na sve ono loše što bi morali ispraviti kako bi postali bolji ljudi. Suradnja s HaHaHouse se na to fantastično nadovezala i proširila priču u smjeru regionalnih odlika koje čine naše ljude tako zanimljivima i smiješnima na najpozitivniji mogući način jer samo se veliki narodi znaju šaliti na vlastiti račun. Ja si utvaram da to jesmo.”, ispričao je Plečko.
Najpoznatiji hrvatski karikaturist ilustrirao je tipične Hrvata i Hrvaticu u suradnji sa satiričarom Filipom Majićem, ujedno voditeljem marketinga Muzeja smijeha, koji je nekoliko mjeseci prikupljao podatke, anketirao ljude i raspisivao materijale za potrebe izložbe. Vrijedi napomenuti da će pored karikatura posjetitelji imati priliku i vidjeti izložene karikirane lutke fenomenalne Osječanke Mile Lončar.
HaHaHouse zamišljen je kao prostor u kojem se smijeh i umjetnost susreću, a upravo se Nik Titanik savršeno uklapa u tu viziju. Njegove karikature ne nasmijavaju samo radi smijeha – one provociraju, otvaraju važna pitanja i oslobađaju nas napetosti. To je humor koji prosvjetljuje, ali i zbližava: jer kad se smijemo istim stvarima, prepoznajemo da smo svi dio iste priče.
Izložba se otvara u srijedu, 26. studenog u HaHaHouseu te postaje trajnim dijelom veselog postava, a razgledati je možete u cijeni muzejske ulaznice. Posjetite nas na adresi Gajeva 7/1 svakim danom od 9 do 21 sat, nasmijte se – i kao što sam naslov izložbe kaže – bez uvrede, molim!
Nenad Sovilj obilježava dva desetljeća rada u trenutku kada se čini da je luksuz postao svakodnevna kulisa, a ne pitanje odnosa prema materiji, vremenu i prostoru. U ambijentu Etnografskog muzeja, pod tihom težinom njegove oktogonalne dvorane i ispod kupole koja već sama po sebi nosi osjećaj ceremonije, Sovilj predstavlja samo jedan rad – monumentalnu ogrlicu koja sabire dvadeset godina istraživanja, eksperimenta i duboko osobnog dijaloga s plemenitim materijalima. Poetičan naslov izložbe „(2 + 2) x 5“ tek je matematički podsjetnik na logiku koja stoji iza njezine strukture, ali suština izložbe nalazi se u njezinoj tišini, u načinu na koji prostor dopušta posjetitelju da se približi objektu kao da ulazi u tuđi svijet misli.
Obuhvatna retrospektiva jedne od najznačajnijih irskih suvremenih umjetnica, u kustoskoj koncepciji Leonide Kovač, donosi trideset godina stvaralaštva i recentni projekt Kinship – Home
U srcu zagrebačkog Oktogona, ondje gdje se svakodnevni gradski ritam isprepliće s tihim šumom povijesnih zidova i žurbom prolaznika, 29. studenoga otvorena je “Trajna iluzija”, prostorno–specifični skulpturalni projekt talijanskog umjetnika Antonija Della Guardije. Peto izdanje međunarodnog kulturnog fenomena BIENALSUR još je jednom dokazalo zašto je Zagreb postao važno mjesto na mapi suvremene umjetnosti – mjesto susreta ideja, prostora i novih percepcija.
12 galerija, više od 50 umjetnika - Beuys i Abramović kao globalne ikone, Demur i Stilinović s vrhunskim djelima: Art Zagreb 2025 donosi izniman postav suvremene umjetnosti 11.–14. prosinca u prostoru Oktogon Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu.
U prostoru Arheološkog muzeja, među krhotinama prošlih civilizacija i tihim odjecima prapovijesti, uskoro se otvara jedna od najintrigantnijih izložbi sezone — Dorothy Cross: Kinship / Srodstvo. Umjetnički paviljon u Zagrebu predstavlja ovaj izniman projekt koji potpisuje kustosica i teoretičarka umjetnosti Leonida Kovač, a koji će od 27. studenoga 2025. do 1. veljače 2026. povezati davne epohe, suvremene krize i ono najkrhkije u nama – osjećaj pripadanja.
Zagreb u prosincu već ima svoju čaroliju – lampice, tople napitke i adventske mirise – ali ove godine dobiva i nešto posebno: Art Zagreb 2025., središnji umjetnički događaj koji će od 11. do 14. prosinca ispuniti novi prostor Oktogon NMMU u srcu grada.
Ove zime, jedno od najljepših mjesta hrvatske kulturne baštine postaje pozornica na kojoj svjetlo preuzima glavnu ulogu. Dvorac Trakošćan, simbol plemićke elegancije i romantičarskog duha, pretvara se u „Dvorac svjetla“ – spektakularnu svjetlosnu izložbu koja spaja umjetnost, povijest i emociju. Perivoj i park-šuma koji okružuju dvorac, poznati po svojoj mirnoći i prirodnom šarmu, dobit će sasvim novu dimenziju. Od 7. studenog 2025. do 11. siječnja 2026., Trakošćan će zasjati tisućama svjetlosnih instalacija koje stvaraju bajkoviti svijet u kojem prošlost diše kroz svjetlo, a svaka šetnja postaje putovanje kroz vrijeme.
U svijetu Jasmine Kosanović sve je moguće – plava boja postaje nebo i more, lutke pripovijedaju priče, a antičko staklo otkriva ranjivost ljudskog postojanja. Njezin rad, prožet nježnošću i dječjom znatiželjom, poput je mosta između stvarnosti i bajke, gdje se odrasli vraćaju u svijet igre, a emocije postaju opipljive. Njezina nova izložba Krhka vječnost, otvorena do 9. studenog u Arheološkom muzeju u Zagrebu, spaja antičko staklo s njezinim unutarnjim svijetom, pozivajući nas da se prepustimo nježnosti u vremenu koje često slavi grubost.
Britanski PR stručnjak tvrdi da su Harryjeve šale i medijski nastupi postali neučinkoviti te znak gubitka identiteta nakon odlaska iz kraljevske obitelji.
Glumac otkriva kako je politički govor o Tibetu doveo do dvadesetogodišnje zabrane prisustvovanja Oscaru i zašto nikada nije požalio što ga je izrekao.
