Studeni u HaHaHouseu, Muzeju smijeha, donosi nešto posebno – izložbu legendarnog karikaturista Nika Titanika, čiji oštar crtački potez i britki humor već tri desetljeća seciraju hrvatsku stvarnost bolje nego ijedna kolumna. U seriji karikatura o hrvatskim stereotipima pod nazivom “Bez uvrede, molim”, Nik donosi galeriju naših najdražih i najprovokativnijih stereotipa, likova i navika unutar Hrvatske, podsjećajući nas da je smijeh i dalje najbolji način da prepoznamo i upoznamo sami sebe.
Nik Titanik, pravim imenom Nikola Plečko, već je više od 30 godina jedno od najprepoznatljivijih imena hrvatske satire. Autor više od 15 000 karikatura, objavljivan u vodećim domaćim medijima, on je neumorni kroničar hrvatskog mentaliteta: političara, navijača, susjeda i „stručnjaka za sve“. U sklopu izložbe “Bez uvrede, molim” na red su mu došli tipični Hrvat i Hrvatica sa svim istaknutim simpatičnim manama i nedostacima, a izložene će biti karikature i raspisana šaljiva obilježja Hrvata po regijama. Slavonci, Dalmatinci, Zagorci, Istrijani, Ličani, Imoćani – nitko neće biti pošteđen.
“Zadnjih par godina se bavim stereotipima u Hrvata što je materijalizirano velikom izložbom “Mi Hrvati” koja zadnjih godinu dana putuje Lijepom našom i podsjeća nas kakvi smo kao narod, s ciljem ukazivanja na sve ono loše što bismo morali ispraviti kako bismo postali bolji ljudi. Suradnja s HaHaHouse se na to fantastično nadovezala i proširila priču u smjeru regionalnih odlika koje čine naše ljude tako zanimljivima i smiješnima na najpozitivniji mogući način jer samo se veliki narodi znaju šaliti na vlastiti račun. Ja si utvaram da mi to jesmo.”, ispričao je Plečko.
Najpoznatiji hrvatski karikaturist ilustrirao je tipičnog Hrvata i Hrvaticu u suradnji sa satiričarom Filipom Majićem, ujedno voditeljem marketinga Muzeja smijeha, koji je nekoliko mjeseci prikupljao podatke, anketirao ljude i raspisivao materijale za potrebe izložbe. Vrijedi napomenuti da će uz karikature posjetitelji imati priliku vidjeti izložene karikirane lutke fenomenalne Osječanke Mile Lončar.
HaHaHouse zamišljen je kao prostor u kojem se smijeh i umjetnost susreću, a upravo se Nik Titanik savršeno uklapa u tu viziju. Njegove karikature ne nasmijavaju samo radi smijeha – one provociraju, otvaraju važna pitanja i oslobađaju nas napetosti. To je humor koji prosvjetljuje, ali i zbližava: kad se smijemo istim stvarima, prepoznajemo da smo svi dio iste priče.
Izložba se otvara u srijedu, 26. studenog u HaHaHouseu te postaje trajnim dijelom veselog postava, a razgledati je možete u cijeni muzejske ulaznice. Posjetite nas na adresi Gajeva 7/1 svakim danom od 9 do 21 sat, nasmijte se – i kao što sam naslov izložbe kaže – bez uvrede, molim!
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Završilo je osmo izdanje Art Zagreba, središnjeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti, koje se ove godine po prvi put održalo u prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i predstavilo iznimno bogat i raznovrstan programski i izložbeni sadržaj. Posjetitelji su imali priliku razgledati radove više od pedeset umjetnika, sudjelovati u aukciji, panelima i predavanjima, pronaći rijetke publikacije te odabrati poseban blagdanski dar za pod bor.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
U ambijentu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, prostoru koji već desetljećima čuva duh likovne tradicije Zagreba, jučer je održana pop-up izložba koja je privukla pažnju ljubiteljica mode, umjetnosti i snažnih vizualnih priča. Pod naslovom “Etna Maar – 20 godina snage, elegancije, transformacije”, izložba je obilježila dva desetljeća stvaralačkog puta dizajnerice Andrijane Subotič Pjajčik, žene čiji je modni izričaj obilježio hrvatsku scenu i ostavio prepoznatljiv, neizbrisiv trag.
Krajem godine zagrebački Oktogon pretvara se u epicentar suvremene umjetnosti. Od 11. do 14. prosinca, Art Zagreb 2025 vraća se kao događaj koji nadilazi klasični sajam — postaje mjesto susreta ideja, vizija i ljudi koji umjetnost žive i misle.
U danu koji prirodno poziva na tišinu, usporavanje i povratak sebi, Matija Cvek objavio je novu pjesmu – onu koja ne traži pažnju glasno, ali je dobiva iskreno. Objavljena na Božić, pjesma Dom su ljudi (radni naziv prema poruci) donosi jednostavnu, ali duboko univerzalnu misao: dom nisu ni gradovi ni adrese, nego ljudi s kojima dijelimo život.
U Ujedinjenom Kraljevstvu utrka za vrh glazbenih ljestvica svake je godine u prosincu žešća nego u bilo kojem drugom razdoblju. Tijekom božićnog tjedna i najveće zvijezde i manje poznata imena ulažu iznimne napore kako bi s pjesmom ili albumom dosegli prvo mjesto – jer se božićni broj jedan smatra osobito prestižnim i simbolički snažnim uspjehom.
Vratimo se nakratko u veljaču. Dodjela Grammyja 2025. godine i Beyoncé koja ispisuje povijest. Ne samo da joj je napokon dodijeljena najvažnija nagrada večeri, album godine, nego je postala i prva crna žena koja je osvojila Grammy za najbolji country album – za Cowboy Carter. Nedavne promjene koje je uvela Recording Academy tu pobjedu čine još monumentalnijom: moguće je da je Beyoncé ujedno i posljednja osoba koja će ikada osvojiti tu nagradu u tom obliku.
Godinama se činilo da je Gmail adresa nešto što dobiješ jednom – i zauvijek ostaje isto. Bez obzira na to jesi li je otvorio kao tinejdžer, pod nadimkom koji danas zvuči neugodno, ili prije nego što si mogao predvidjeti koliko će Google račun postati važan dio svakodnevice.
