Studeni u HaHaHouseu, Muzeju smijeha, donosi nešto posebno – izložbu legendarnog karikaturista Nika Titanika, čiji oštar crtački potez i britki humor već tri desetljeća seciraju hrvatsku stvarnost bolje nego ijedna kolumna. U seriji karikatura o hrvatskim stereotipima pod nazivom “Bez uvrede, molim”, Nik donosi galeriju naših najdražih i najprovokativnijih stereotipa, likova i navika unutar Hrvatske, podsjećajući nas da je smijeh i dalje najbolji način da prepoznamo i upoznamo sami sebe.
Nik Titanik, pravim imenom Nikola Plečko, već je više od 30 godina jedno od najprepoznatljivijih imena hrvatske satire. Autor više od 15 000 karikatura, objavljivan u vodećim domaćim medijima, on je neumorni kroničar hrvatskog mentaliteta: političara, navijača, susjeda i „stručnjaka za sve“. U sklopu izložbe “Bez uvrede, molim” na red su mu došli tipični Hrvat i Hrvatica sa svim istaknutim simpatičnim manama i nedostacima, a izložene će biti karikature i raspisana šaljiva obilježja Hrvata po regijama. Slavonci, Dalmatinci, Zagorci, Istrijani, Ličani, Imoćani – nitko neće biti pošteđen.
“Zadnjih par godina se bavim stereotipima u Hrvata što je materijalizirano velikom izložbom “Mi Hrvati” koja zadnjih godinu dana putuje Lijepom našom i podsjeća nas kakvi smo kao narod, s ciljem ukazivanja na sve ono loše što bismo morali ispraviti kako bismo postali bolji ljudi. Suradnja s HaHaHouse se na to fantastično nadovezala i proširila priču u smjeru regionalnih odlika koje čine naše ljude tako zanimljivima i smiješnima na najpozitivniji mogući način jer samo se veliki narodi znaju šaliti na vlastiti račun. Ja si utvaram da mi to jesmo.”, ispričao je Plečko.
Najpoznatiji hrvatski karikaturist ilustrirao je tipičnog Hrvata i Hrvaticu u suradnji sa satiričarom Filipom Majićem, ujedno voditeljem marketinga Muzeja smijeha, koji je nekoliko mjeseci prikupljao podatke, anketirao ljude i raspisivao materijale za potrebe izložbe. Vrijedi napomenuti da će uz karikature posjetitelji imati priliku vidjeti izložene karikirane lutke fenomenalne Osječanke Mile Lončar.
HaHaHouse zamišljen je kao prostor u kojem se smijeh i umjetnost susreću, a upravo se Nik Titanik savršeno uklapa u tu viziju. Njegove karikature ne nasmijavaju samo radi smijeha – one provociraju, otvaraju važna pitanja i oslobađaju nas napetosti. To je humor koji prosvjetljuje, ali i zbližava: kad se smijemo istim stvarima, prepoznajemo da smo svi dio iste priče.
Izložba se otvara u srijedu, 26. studenog u HaHaHouseu te postaje trajnim dijelom veselog postava, a razgledati je možete u cijeni muzejske ulaznice. Posjetite nas na adresi Gajeva 7/1 svakim danom od 9 do 21 sat, nasmijte se – i kao što sam naslov izložbe kaže – bez uvrede, molim!
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar 21. siječnja otvara se izložba TANKA, prva kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Kolekcija je rezultat autoričinog intimnog izraza, spajajući osobna iskustva, emocije i arhitektonsku preciznost.
U petak 9. siječnja 2026. u 20 sati u Laubi – kući za ljude i umjetnost otvara se izložba Riječi, slike i snovi – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića, koja publici donosi iznimno vrijedan i rijetko viđen presjek povijesti plakata kao medija vizualne komunikacije, umjetničkog izraza i društvenog svjedočanstva. Riječ je o izložbi koja ne pretendira tek na estetski doživljaj, nego otvara prostor za dublje razumijevanje plakata kao slojevitog kulturnog artefakta, u kojem se susreću dizajn, umjetnost, ideologija, tehnologija i svakodnevni život, a koji je tijekom 20. stoljeća imao presudnu ulogu u oblikovanju vizualnog identiteta javnog prostora.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Završilo je osmo izdanje Art Zagreba, središnjeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti, koje se ove godine po prvi put održalo u prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i predstavilo iznimno bogat i raznovrstan programski i izložbeni sadržaj. Posjetitelji su imali priliku razgledati radove više od pedeset umjetnika, sudjelovati u aukciji, panelima i predavanjima, pronaći rijetke publikacije te odabrati poseban blagdanski dar za pod bor.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
Alen Kozić, široj javnosti poznat kao Lima Len, ove godine ponovno privlači pažnju domaće glazbene scene svojim sudjelovanjem na Dori 2026 s pjesmom Raketa. Riječ je o izvođaču koji već neko vrijeme gradi prepoznatljiv glazbeni identitet spajajući urbane ritmove s mediteranskim prizvukom istarskog melosa. Njegova prisutnost u finalu Dore potvrda je kontinuiranog rasta i umjetničke zrelosti, ali i izazova koji prethode svakom javnom nastupu.
Od spontanog Valentinova u lockdownu do jednog od najslađih domaćih brendova – Valentina Anić otkriva kako je Čoko Jagodica prerasla iz male ideje u posao koji stvara emocije, uspomene i osmijehe.
Iako su od djetinjstva pred kamerama, mnogi obožavatelji nisu znali da popularne glumice koriste druga imena – otkrivena je obiteljska tradicija i tajne njihovih punih imena