Nenad Sovilj slavi 20 godina rada monumentalnom ogrlicom koja mijenja pogled na luksuz
Nenad Sovilj obilježava dva desetljeća rada u trenutku kada se čini da je luksuz postao svakodnevna kulisa, a ne pitanje odnosa prema materiji, vremenu i prostoru. U ambijentu Etnografskog muzeja, pod tihom težinom njegove oktogonalne dvorane i ispod kupole koja već sama po sebi nosi osjećaj ceremonije, Sovilj predstavlja samo jedan rad – monumentalnu ogrlicu koja sabire dvadeset godina istraživanja, eksperimenta i duboko osobnog dijaloga s plemenitim materijalima. Poetičan naslov izložbe „(2 + 2) x 5“ tek je matematički podsjetnik na logiku koja stoji iza njezine strukture, ali suština izložbe nalazi se u njezinoj tišini, u načinu na koji prostor dopušta posjetitelju da se približi objektu kao da ulazi u tuđi svijet misli.
Ogrlica, premda naizgled jednostavna u svojoj linearnoj formi, funkcionira kao kompleksna skulpturalna kompozicija koju čini dvadeset i tri segmenta. Svaki od njih može se rastaviti i živjeti zasebnim životom, pretvarajući se u prsten, privjesak ili samostalni objekt, ali kada su zajedno, tvore jednu cjelinu koja djeluje kao autobiografski zapis umjetnika. U njima se može čitati dvadeset godina rada, discipline i zanatske posvećenosti, ali i svijest o tome da je luksuz daleko više od demonstracije moći – on je, u Soviljevu slučaju, intiman odnos prema materiji, prema vremenu koje je uloženo u nju i prema tijelu koje će je nositi. Zlato, dijamant, safir, smaragd i zlatni biser ovdje nisu simbolička gesta prestiža, nego ključ za razumijevanje jedne dizajnerske filozofije, u kojoj se ljepota ne promatra kao cilj, nego kao posljedica.
Izložba je osmišljena kao iskustvo koje se odvija u sporijem ritmu, bez žurbe i bez uobičajene gužve otvorenja. Sovilj se odlučuje za digitalno svečano otvorenje, gestu koja je jednako promišljena koliko i suvremena, a prvi susret s radom događa se putem video-premijere 9. prosinca u 19 sati. Tek potom publika ulazi u fizički prostor, ali uz strogo ograničen broj posjetitelja i isključivo uz prethodnu rezervaciju termina. Time se osigurava onaj dragocjeni trenutak tišine koji je potreban da bi se ovakvom radu prišlo s respektom, gotovo ritualno, kao da se ulazi u intimni prostor nekoga tko je dvadeset godina stvarao u blagoj samoći svog ateljea. Stranica sovilj.com/exhibition2025 postaje glavna ulazna točka za sve informacije i rezervacije, a cijeli je projekt realiziran uz podršku Turističke zajednice grada Zagreba, Ministarstva kulture i medija, Erste banke i partnersku suradnju Etnografskog muzeja.
No priča ne završava unutar muzeja, jer Sovilj ove godine Zagrebu ostavlja i trag u javnom prostoru. U lapidariju Arheološkog muzeja postavlja rotirajuću skulpturu „Geometrija tišine“, polirani inox promjera 140 centimetara koji iz frontalnog pogleda podsjeća na snježnu pahulju, a iz donjeg kuta na briljantno brušeni dragi kamen. Instalacija funkcionira kao svojevrsni svjetlosni orijentir koji prolaznike nježno usmjerava prema izložbi, ali istovremeno donosi trenutak kontemplacije u gusto tkanje adventskog ritma grada. Ona povezuje suvremeni dizajn, modu, umjetnost i kulturnu politiku u jednu smirenu gestu koja podsjeća da luksuz nije samo predmet, nego i način promišljanja o identitetu, o materijalnoj kulturi i o tome kako grad oblikuje našu percepciju sebe.
U konačnici, „(2 + 2) x 5“ i „Geometrija tišine“ djeluju kao dva odvojena, ali duboko povezana poglavlja iste priče. Jedno se odvija u tišini muzeja, pod kupolom koja rad pretvara u gotovo meditativni objekt, a drugo živi na otvorenom, među ritmom grada, blagdanskim svjetlima i neprestanim kretanjem ljudi. Zajedno stvaraju suptilnu mapu kroz koju se može čitati ne samo dvadeset godina Soviljevog rada, nego i odnos Zagreba prema umjetnosti, prema luksuzu i prema prostoru koji dijelimo. Izložba ostaje otvorena od 10. prosinca 2025. do 8. veljače 2026. u Etnografskom muzeju, dok se „Geometrija tišine“ može razgledati do 7. siječnja 2026. u lapidariju Arheološkog muzeja, kao besplatan i svima dostupan fragment jedne šire, tihe geometrije koja povezuje umjetnost, grad i trenutak.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Završilo je osmo izdanje Art Zagreba, središnjeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti, koje se ove godine po prvi put održalo u prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i predstavilo iznimno bogat i raznovrstan programski i izložbeni sadržaj. Posjetitelji su imali priliku razgledati radove više od pedeset umjetnika, sudjelovati u aukciji, panelima i predavanjima, pronaći rijetke publikacije te odabrati poseban blagdanski dar za pod bor.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
U ambijentu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, prostoru koji već desetljećima čuva duh likovne tradicije Zagreba, jučer je održana pop-up izložba koja je privukla pažnju ljubiteljica mode, umjetnosti i snažnih vizualnih priča. Pod naslovom “Etna Maar – 20 godina snage, elegancije, transformacije”, izložba je obilježila dva desetljeća stvaralačkog puta dizajnerice Andrijane Subotič Pjajčik, žene čiji je modni izričaj obilježio hrvatsku scenu i ostavio prepoznatljiv, neizbrisiv trag.
Krajem godine zagrebački Oktogon pretvara se u epicentar suvremene umjetnosti. Od 11. do 14. prosinca, Art Zagreb 2025 vraća se kao događaj koji nadilazi klasični sajam — postaje mjesto susreta ideja, vizija i ljudi koji umjetnost žive i misle.
U danu koji prirodno poziva na tišinu, usporavanje i povratak sebi, Matija Cvek objavio je novu pjesmu – onu koja ne traži pažnju glasno, ali je dobiva iskreno. Objavljena na Božić, pjesma Dom su ljudi (radni naziv prema poruci) donosi jednostavnu, ali duboko univerzalnu misao: dom nisu ni gradovi ni adrese, nego ljudi s kojima dijelimo život.
U Ujedinjenom Kraljevstvu utrka za vrh glazbenih ljestvica svake je godine u prosincu žešća nego u bilo kojem drugom razdoblju. Tijekom božićnog tjedna i najveće zvijezde i manje poznata imena ulažu iznimne napore kako bi s pjesmom ili albumom dosegli prvo mjesto – jer se božićni broj jedan smatra osobito prestižnim i simbolički snažnim uspjehom.
Vratimo se nakratko u veljaču. Dodjela Grammyja 2025. godine i Beyoncé koja ispisuje povijest. Ne samo da joj je napokon dodijeljena najvažnija nagrada večeri, album godine, nego je postala i prva crna žena koja je osvojila Grammy za najbolji country album – za Cowboy Carter. Nedavne promjene koje je uvela Recording Academy tu pobjedu čine još monumentalnijom: moguće je da je Beyoncé ujedno i posljednja osoba koja će ikada osvojiti tu nagradu u tom obliku.
Godinama se činilo da je Gmail adresa nešto što dobiješ jednom – i zauvijek ostaje isto. Bez obzira na to jesi li je otvorio kao tinejdžer, pod nadimkom koji danas zvuči neugodno, ili prije nego što si mogao predvidjeti koliko će Google račun postati važan dio svakodnevice.
