Modna oda jednoj eri: Izložba stila kraljice Elizabete II. otkriva neispričanu priču o eleganciji, moći i ženskoj sofisticiranosti
U proljeće 2026., Buckinghamska palača postaje pozornica za priču o stilu koja nadilazi modu. U galeriji The King’s Gallery otvara se izložba Queen Elizabeth II: Her Life in Style – do sada najopsežnija modna retrospektiva posvećena jednoj od najprepoznatljivijih žena 20. i 21. stoljeća. U povodu 100. obljetnice njezina rođenja, ova izložba ne prikazuje samo odjeću – ona pripovijeda život kroz tkanine, krojeve, boje i tihe poruke utkane u svaku haljinu, šešir i svilenu maramu.
U središtu pažnje naći će se oko 200 odjevnih komada koji ocrtavaju gotovo cijelo stoljeće stila, od djevojčice u srebrnoj haljini na vjenčanju strica 1934., do monarhinje čija je odjeća postala diplomatski jezik i simbol britanske suverenosti. Neki od tih komada javnost će imati priliku vidjeti prvi put – a upravo u toj intimi leži magija ove izložbe.
Kraljica Elizabeta II. bila je mnogo više od modne ikone – bila je tihi arhitekt vlastitog imidža, svjesna moći koju odjeća nosi. “Ova izložba je slavlje njezina jedinstvenog britanskog stila i trajne modne ostavštine,” kaže kustosica Caroline de Guitaut, koja otkriva da tek sada, kada je kraljičin modni arhiv preuzeo Royal Collection Trust, možemo istinski razumjeti priču iza svake modne odluke.
Od večernjih haljina 50-ih koje potpisuju Norman Hartnell i Hardy Amies, preko psihodeličnih uzoraka 70-ih i odvažnih boja Iana Thomasa, do prepoznatljivih tartanskih suknji, marama i jakni s kraja vladavine – izložba ocrtava ženu koja je kroz modu gradila mostove, slala poruke i njegovala tradiciju. Posebno mjesto u postavu zauzima legendarna vjenčanica iz 1947. te krunidbena haljina iz 1953., oba remek-djela Normana Hartnella – simboli povratka nade u poslijeratnom razdoblju i početka nove ere.
Kroz izložbu se provlači i jedan suptilan podsjetnik: moda je, u rukama onih koji znaju, moćan alat. Kada je 1961. otputovala u Pakistan, njezina bijela haljina s detaljima u zelenoj boji nije bila slučajnost – to je bio diplomatski čin u svilenom izdanju. U doba Instagrama i hiperprodukcije, njezina promišljenost i suptilna dosljednost danas djeluju gotovo radikalno.
Dok hodamo među krojevima prošlih desetljeća, vidimo i jednu ženu – djevojčicu, suprugu, majku, kraljicu – čiji je stil bio tiha konstanta u svijetu koji se neprestano mijenja. Izložba Her Life in Style nije samo šetnja kroz modne epohe, već emotivni hommage ženi koja je s lakoćom nosila i krunu i svilenu maramu – i koja je znala da elegancija nikada ne viče, nego govori šaptom.
Za sve ljubitelje mode, povijesti i kraljevskog šarma, ovo je izložba koju ne želite propustiti. A za one koji su vjerovali da je stil samo odjeća – možda je vrijeme da razmisle ponovno.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
U ambijentu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, prostoru koji već desetljećima čuva duh likovne tradicije Zagreba, jučer je održana pop-up izložba koja je privukla pažnju ljubiteljica mode, umjetnosti i snažnih vizualnih priča. Pod naslovom “Etna Maar – 20 godina snage, elegancije, transformacije”, izložba je obilježila dva desetljeća stvaralačkog puta dizajnerice Andrijane Subotič Pjajčik, žene čiji je modni izričaj obilježio hrvatsku scenu i ostavio prepoznatljiv, neizbrisiv trag.
Krajem godine zagrebački Oktogon pretvara se u epicentar suvremene umjetnosti. Od 11. do 14. prosinca, Art Zagreb 2025 vraća se kao događaj koji nadilazi klasični sajam — postaje mjesto susreta ideja, vizija i ljudi koji umjetnost žive i misle.
U Oktogonu Novog Muzeja Moderne Umjetnosti (NNMU) otvorena je izložba „Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret“, koja će biti otvorena do 17. siječnja 2026. Autorica izložbe je dr. sc. Jasna Galjer, a kustosice Irena Bekić i Ivana Meštrov. Dizajn postava potpisuje kolektiv Oaza, dok je zvuk oblikovao Andro Giunio.
Nakon gotovo tisuću dana šutnje, potresa i dugotrajnih radova, jedan od najintimnijih prostora hrvatske kulturne baštine ponovno će oživjeti: Atelijer Meštrović sredinom prosinca otvara svoja vrata s novim stalnim postavom, promišljenim s iznimnom pažnjom i dubokim poštovanjem prema životu i djelu Ivana Meštrovića.
Nenad Sovilj obilježava dva desetljeća rada u trenutku kada se čini da je luksuz postao svakodnevna kulisa, a ne pitanje odnosa prema materiji, vremenu i prostoru. U ambijentu Etnografskog muzeja, pod tihom težinom njegove oktogonalne dvorane i ispod kupole koja već sama po sebi nosi osjećaj ceremonije, Sovilj predstavlja samo jedan rad – monumentalnu ogrlicu koja sabire dvadeset godina istraživanja, eksperimenta i duboko osobnog dijaloga s plemenitim materijalima. Poetičan naslov izložbe „(2 + 2) x 5“ tek je matematički podsjetnik na logiku koja stoji iza njezine strukture, ali suština izložbe nalazi se u njezinoj tišini, u načinu na koji prostor dopušta posjetitelju da se približi objektu kao da ulazi u tuđi svijet misli.
Obuhvatna retrospektiva jedne od najznačajnijih irskih suvremenih umjetnica, u kustoskoj koncepciji Leonide Kovač, donosi trideset godina stvaralaštva i recentni projekt Kinship – Home
Doktorica Vivian Jurković iz Matulja jedna je od onih stručnjakinja čiji profesionalni put odiše mirnom sigurnošću osobe koja točno zna što želi postići — spojiti medicinsku preciznost, estetsku suptilnost i duboko poštovanje prema prirodnoj ljepoti. Već pri prvom susretu s njenim radom jasno je da je riječ o liječnici koja ne pristupa licu kao površini, nego kao priči koju treba razumjeti, njegovati i pažljivo oblikovati. U ordinaciji koju je izgradila s istančanim osjećajem za detalj stvorila je okruženje u kojem se pacijenti osjećaju sigurno, saslušano i istinski zbrinuto. Godine usavršavanja u području neinvazivnih estetskih tretmana donijele su joj reputaciju jedne od najpouzdanijih stručnjakinja za suptilne, prirodne transformacije koje ističu, a ne mijenjaju osobu.
Pop boje, blagdanski motivi i luksuzne teksture definiraju Chanel Holiday ekskluzivnu blagdansku selekciju modnih dodataka koja u prvi plan stavlja sofisticiranu interpretaciju božićne estetike. Kolekcija je osmišljena kao hommage sezoni slavlja, uz naglasak na detalje koji čine razliku.
Postoje LEGO setovi koji se slažu, izlože i s vremenom padnu u zaborav. A postoje i oni rijetki, pomno osmišljeni modeli koji nadilaze granicu igračke i postaju predmet želje, razgovora i statusa. Upravo takav je novi LEGO Icons set inspiriran serijom Stranger Things – Creel House, mračna kuća iz Hawkinsa koja u Hrvatsku stiže za svega nekoliko dana i već sada se smatra jednim od najpoželjnijih kolekcionarskih izdanja ove godine.
Eurosong je desetljećima volio sebe zamišljati kao sigurno utočište glazbe – prostor u kojem se politika zaustavlja na vratima pozornice, a reflektori obasjavaju isključivo pjesme, izvođače i obećanje zajedništva. No povijest tog natjecanja pokazuje da se stvarnost uvijek, prije ili kasnije, probije kroz scenografiju. Odluka Nema, pobjednika Eurosonga 2024., da vrati svoj trofej Europskoj radiodifuznoj uniji (EBU), nije samo osobni čin savjesti, nego i simbolički rez u tkivu natjecanja koje se već godinama bori s vlastitim proturječnostima.
