Modna oda jednoj eri: Izložba stila kraljice Elizabete II. otkriva neispričanu priču o eleganciji, moći i ženskoj sofisticiranosti
U proljeće 2026., Buckinghamska palača postaje pozornica za priču o stilu koja nadilazi modu. U galeriji The King’s Gallery otvara se izložba Queen Elizabeth II: Her Life in Style – do sada najopsežnija modna retrospektiva posvećena jednoj od najprepoznatljivijih žena 20. i 21. stoljeća. U povodu 100. obljetnice njezina rođenja, ova izložba ne prikazuje samo odjeću – ona pripovijeda život kroz tkanine, krojeve, boje i tihe poruke utkane u svaku haljinu, šešir i svilenu maramu.
U središtu pažnje naći će se oko 200 odjevnih komada koji ocrtavaju gotovo cijelo stoljeće stila, od djevojčice u srebrnoj haljini na vjenčanju strica 1934., do monarhinje čija je odjeća postala diplomatski jezik i simbol britanske suverenosti. Neki od tih komada javnost će imati priliku vidjeti prvi put – a upravo u toj intimi leži magija ove izložbe.
Kraljica Elizabeta II. bila je mnogo više od modne ikone – bila je tihi arhitekt vlastitog imidža, svjesna moći koju odjeća nosi. “Ova izložba je slavlje njezina jedinstvenog britanskog stila i trajne modne ostavštine,” kaže kustosica Caroline de Guitaut, koja otkriva da tek sada, kada je kraljičin modni arhiv preuzeo Royal Collection Trust, možemo istinski razumjeti priču iza svake modne odluke.
Od večernjih haljina 50-ih koje potpisuju Norman Hartnell i Hardy Amies, preko psihodeličnih uzoraka 70-ih i odvažnih boja Iana Thomasa, do prepoznatljivih tartanskih suknji, marama i jakni s kraja vladavine – izložba ocrtava ženu koja je kroz modu gradila mostove, slala poruke i njegovala tradiciju. Posebno mjesto u postavu zauzima legendarna vjenčanica iz 1947. te krunidbena haljina iz 1953., oba remek-djela Normana Hartnella – simboli povratka nade u poslijeratnom razdoblju i početka nove ere.
Kroz izložbu se provlači i jedan suptilan podsjetnik: moda je, u rukama onih koji znaju, moćan alat. Kada je 1961. otputovala u Pakistan, njezina bijela haljina s detaljima u zelenoj boji nije bila slučajnost – to je bio diplomatski čin u svilenom izdanju. U doba Instagrama i hiperprodukcije, njezina promišljenost i suptilna dosljednost danas djeluju gotovo radikalno.
Dok hodamo među krojevima prošlih desetljeća, vidimo i jednu ženu – djevojčicu, suprugu, majku, kraljicu – čiji je stil bio tiha konstanta u svijetu koji se neprestano mijenja. Izložba Her Life in Style nije samo šetnja kroz modne epohe, već emotivni hommage ženi koja je s lakoćom nosila i krunu i svilenu maramu – i koja je znala da elegancija nikada ne viče, nego govori šaptom.
Za sve ljubitelje mode, povijesti i kraljevskog šarma, ovo je izložba koju ne želite propustiti. A za one koji su vjerovali da je stil samo odjeća – možda je vrijeme da razmisle ponovno.
U Galeriji Kranjčar u petak, 30. siječnja, s početkom u 19 sati, bit će otvorena izložba fotografija Zore i sutoni autora Maroja Vučićevića, koja publici donosi suzdržan, kontemplativan vizualni svijet nastao dugogodišnjim, tihim i posvećenim fotografskim radom.
Izložba povodom Noći muzeja donosi presjek stvaralaštva Frane Missije i vodi kroz Split, Pariz i New York viđene očima umjetnika koji je gradove pretvarao u emociju, pokret i osobni zapis
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar sinoć je otvorena izložba „TANKA – Istraživanje forme, ravnoteže i materijala kroz suvremeni autorski nakit“, kojom se javnosti prvi put predstavlja istoimena kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Riječ je o autorskom projektu koji proizlazi iz osobnog senzibiliteta autorice, njezinih iskustava u arhitekturi te dugotrajnog istraživanja odnosa između forme, materijala i tijela, a realiziran je kroz minimalistički izraz i modularnu strukturu nakita.
Velik interes publike obilježio je završetak izložbe Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret, koja je proteklog vikenda zatvorena u Oktogonu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a koju je od otvorenja 6. prosinca 2025. godine razgledalo više od osam tisuća posjetitelja, čime je potvrđena snažna potreba publike za ponovnim čitanjem i vrednovanjem zaboravljenih poglavlja nacionalne povijesti dizajna.
U rasprodanoj Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, pred publikom koja je do posljednjeg mjesta ispunila prostor, premijerno je izvedena predstava „MARE #ženamajkaglumica“, snažna i duboko osobna kazališna ispovijest koja je publiku vodila kroz čitav spektar emocija – od iskrenog smijeha do tišine ispunjene suzama.
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar 21. siječnja otvara se izložba TANKA, prva kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Kolekcija je rezultat autoričinog intimnog izraza, spajajući osobna iskustva, emocije i arhitektonsku preciznost.
U petak 9. siječnja 2026. u 20 sati u Laubi – kući za ljude i umjetnost otvara se izložba Riječi, slike i snovi – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića, koja publici donosi iznimno vrijedan i rijetko viđen presjek povijesti plakata kao medija vizualne komunikacije, umjetničkog izraza i društvenog svjedočanstva. Riječ je o izložbi koja ne pretendira tek na estetski doživljaj, nego otvara prostor za dublje razumijevanje plakata kao slojevitog kulturnog artefakta, u kojem se susreću dizajn, umjetnost, ideologija, tehnologija i svakodnevni život, a koji je tijekom 20. stoljeća imao presudnu ulogu u oblikovanju vizualnog identiteta javnog prostora.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Od malih nogu, Gabriela Braičić iz Duća kod Omiša gajila je duboku ljubav prema glazbi, osjećajući već u djetinjstvu da je pjevanje neizostavan dio njezinog identiteta i životnog puta, a taj san polako, ali sigurno pretvara u stvarnost kroz niz zapaženih nastupa, autorskih projekata i suradnji s različitim glazbenicima.
U povijesti suvremene filmske i televizijske umjetnosti rijetke su glumice koje su uspjele istodobno biti kultne, popularne i umjetnički relevantne kroz više desetljeća, a još rjeđe one koje su pritom ostale dosljedne vlastitom senzibilitetu i intelektualnoj preciznosti. Catherine O’Hara pripada upravo toj iznimnoj kategoriji. Njezina karijera, koja se proteže od improvizacijske komedije sedamdesetih godina do televizijskog vrhunca 21. stoljeća, predstavlja rijedak primjer evolucije talenta koji nikada nije izgubio ni oštrinu ni toplinu.
Iza raskošnih perika, teatralnih naglasaka i likova koji su obilježili povijest televizijske i filmske komedije, Catherine O’Hara cijeli je život gradila nešto posve suprotno od onoga što publika obično veže uz njezino ime – diskretan, stabilan i gotovo asketski privatan svijet, lišen skandala, naglih zaokreta i potrebe za stalnom vidljivošću. Upravo je ta tišina oko njezina osobnog života ono što ga čini toliko intrigantnim.
Glumica Catherine O’Hara, poznata po ulogama u seriji Schitt’s Creek te filmovima Sam u kući i Best in Show, preminula je u dobi od 71 godine. Njezina menadžerica potvrdila je vijest za Variety. O’Hara je preminula nakon kratke bolesti.
Zvijezda serije “Euforija” prvi put otvoreno govori zašto je sedam i pol godina dugu vezu skrivala od javnosti i kako se snalazi u životu nakon prekida