Lauba ponovno postaje središte suvremene umjetnosti — stižu NESVRSTANI
U Laubi ništa nije slučajno. Ni datumi, ni selekcija, ni energija. Od 27. do 29. lipnja, ova omiljena zagrebačka destinacija za kulturu, estetiku i dobar ritam ponovno otvara vrata NESVRSTANIMA — sajmu suvremene umjetnosti koji je u osmom izdanju prerastao u više od izložbe, više od sajma. To je događaj sezone.
Ovdje umjetnost ne živi iza stakla, ne šuti i ne skriva se iza pojmova koje razumije samo elita. Ovdje je prisutna, živa i dostupna — kroz više od 300 radova, 16 galerija i stotinjak umjetnika iz regije i inozemstva. U formatu bez zadanih okvira i bez kuratorske „ruke“, NESVRSTANI donose presjek onoga što se danas zaista događa na sceni suvremene umjetnosti. I to bez filtera.
Od Gorgone do AI — gdje se susreću prošlost i budućnost
Posjetitelji će imati priliku na istom mjestu vidjeti klasike poput Knifera, Kožarića, Picelja i Srneca, rame uz rame s recentnim radovima mladih umjetnika čija se imena sve češće susreću u ozbiljnim kolekcijama. Galerije poput Trotoara, Apoteke iz Vodnjana, Galerije Kranjčar ili Poola garantiraju raznolikost izraza i formi, dok međunarodni karakter donose gosti iz Slovenije i Srbije — Kibla, Y Gallery i ŠumArt.
Posebnu pažnju izaziva i aktualna tema: umjetna inteligencija u suvremenoj umjetnosti. U suradnji s CroAI, dio programa posvećen je pitanjima autorstva, tržišne vrijednosti i uloge čovjeka u eri algoritama. Provokativno, aktualno i nužno.
Art, vino i DJ — atmosfera zbog koje se ostaje do kraja
No NESVRSTANI su i nešto više. To je doživljaj. Mjesto gdje se dani ne dijele na poslovne i slobodne, gdje se kava produži u izložbu, a izložba u koktel uz DJ set. Dan počinje lagano, uz otvorenu terasu, glazbu i društvo, a završava glazbenim programima i ugodnim večerima pod zagrebačkim nebom.
Petak donosi popularno Ljetno kino, subotu glazbeno zatvara One Cure, dok je nedjelja idealna za mirno uživanje, posljednje razgovore i — ako se još niste odlučili — zadnju priliku za kupnju rada koji vas već danima prati u mislima.
Zašto je suvremena umjetnost nova investicija u ljepotu i smisao?
Raste broj onih koji ulaze u svijet suvremene umjetnosti – ne samo iz estetskih, već i investicijskih razloga. Prema istraživanju Art Basel & UBS, najživlja trgovina događa se upravo u segmentu pristupačnih djela. I to je jedan od razloga zašto su NESVRSTANI toliko privlačni – ovdje se radovi mogu kupiti izravno, bez posrednika, bez aukcija, u neposrednom kontaktu s onima koji ih stvaraju i predstavljaju.
Tri dana razigrana. I važna.
U svijetu koji sve više traži smisao i autentičnost, NESVRSTANI nude prostor za susret, razgovor i inspiraciju. Nije riječ samo o sajmu. Riječ je o sceni koja se gradi, o ljudima koji dijele istu znatiželju, i o prostoru u kojem umjetnost ima glavnu riječ – ali ne viče, nego poziva.
U Galeriji Kranjčar u petak, 30. siječnja, s početkom u 19 sati, bit će otvorena izložba fotografija Zore i sutoni autora Maroja Vučićevića, koja publici donosi suzdržan, kontemplativan vizualni svijet nastao dugogodišnjim, tihim i posvećenim fotografskim radom.
Izložba povodom Noći muzeja donosi presjek stvaralaštva Frane Missije i vodi kroz Split, Pariz i New York viđene očima umjetnika koji je gradove pretvarao u emociju, pokret i osobni zapis
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar sinoć je otvorena izložba „TANKA – Istraživanje forme, ravnoteže i materijala kroz suvremeni autorski nakit“, kojom se javnosti prvi put predstavlja istoimena kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Riječ je o autorskom projektu koji proizlazi iz osobnog senzibiliteta autorice, njezinih iskustava u arhitekturi te dugotrajnog istraživanja odnosa između forme, materijala i tijela, a realiziran je kroz minimalistički izraz i modularnu strukturu nakita.
Velik interes publike obilježio je završetak izložbe Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret, koja je proteklog vikenda zatvorena u Oktogonu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a koju je od otvorenja 6. prosinca 2025. godine razgledalo više od osam tisuća posjetitelja, čime je potvrđena snažna potreba publike za ponovnim čitanjem i vrednovanjem zaboravljenih poglavlja nacionalne povijesti dizajna.
U rasprodanoj Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, pred publikom koja je do posljednjeg mjesta ispunila prostor, premijerno je izvedena predstava „MARE #ženamajkaglumica“, snažna i duboko osobna kazališna ispovijest koja je publiku vodila kroz čitav spektar emocija – od iskrenog smijeha do tišine ispunjene suzama.
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar 21. siječnja otvara se izložba TANKA, prva kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Kolekcija je rezultat autoričinog intimnog izraza, spajajući osobna iskustva, emocije i arhitektonsku preciznost.
U petak 9. siječnja 2026. u 20 sati u Laubi – kući za ljude i umjetnost otvara se izložba Riječi, slike i snovi – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića, koja publici donosi iznimno vrijedan i rijetko viđen presjek povijesti plakata kao medija vizualne komunikacije, umjetničkog izraza i društvenog svjedočanstva. Riječ je o izložbi koja ne pretendira tek na estetski doživljaj, nego otvara prostor za dublje razumijevanje plakata kao slojevitog kulturnog artefakta, u kojem se susreću dizajn, umjetnost, ideologija, tehnologija i svakodnevni život, a koji je tijekom 20. stoljeća imao presudnu ulogu u oblikovanju vizualnog identiteta javnog prostora.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Grupa LELEK, mladi, ali već prepoznatljivi vokalni sastav hrvatske glazbene scene, ove će se godine ponovno predstaviti na Dori 2026. s pjesmom Andromeda, skladbom koja spaja duboku emotivnu naraciju s jedinstvenim etno-pop izričajem.
Od malih nogu, Gabriela Braičić iz Duća kod Omiša gajila je duboku ljubav prema glazbi, osjećajući već u djetinjstvu da je pjevanje neizostavan dio njezinog identiteta i životnog puta, a taj san polako, ali sigurno pretvara u stvarnost kroz niz zapaženih nastupa, autorskih projekata i suradnji s različitim glazbenicima.
U povijesti suvremene filmske i televizijske umjetnosti rijetke su glumice koje su uspjele istodobno biti kultne, popularne i umjetnički relevantne kroz više desetljeća, a još rjeđe one koje su pritom ostale dosljedne vlastitom senzibilitetu i intelektualnoj preciznosti. Catherine O’Hara pripada upravo toj iznimnoj kategoriji. Njezina karijera, koja se proteže od improvizacijske komedije sedamdesetih godina do televizijskog vrhunca 21. stoljeća, predstavlja rijedak primjer evolucije talenta koji nikada nije izgubio ni oštrinu ni toplinu.
Iza raskošnih perika, teatralnih naglasaka i likova koji su obilježili povijest televizijske i filmske komedije, Catherine O’Hara cijeli je život gradila nešto posve suprotno od onoga što publika obično veže uz njezino ime – diskretan, stabilan i gotovo asketski privatan svijet, lišen skandala, naglih zaokreta i potrebe za stalnom vidljivošću. Upravo je ta tišina oko njezina osobnog života ono što ga čini toliko intrigantnim.
Glumica Catherine O’Hara, poznata po ulogama u seriji Schitt’s Creek te filmovima Sam u kući i Best in Show, preminula je u dobi od 71 godine. Njezina menadžerica potvrdila je vijest za Variety. O’Hara je preminula nakon kratke bolesti.