Uronite u Plavi svijet Jasmine Kosanović: Tajne krhke vječnosti otkrivene na izložbi u Zagrebu!
U svijetu Jasmine Kosanović sve je moguće – plava boja postaje nebo i more, lutke pripovijedaju priče, a antičko staklo otkriva ranjivost ljudskog postojanja. Njezin rad, prožet nježnošću i dječjom znatiželjom, poput je mosta između stvarnosti i bajke, gdje se odrasli vraćaju u svijet igre, a emocije postaju opipljive. Njezina nova izložba Krhka vječnost, otvorena do 9. studenog u Arheološkom muzeju u Zagrebu, spaja antičko staklo s njezinim unutarnjim svijetom, pozivajući nas da se prepustimo nježnosti u vremenu koje često slavi grubost.
Portal Grazia.hr razgovor s Jasminom počinje upravo u povodu izložbe. Kako je došlo do spoja njezina svijeta s antičkim posudama? „U osnovnoj školi sam s prijateljicom gotovo svaki dan poslije škole odlazila u Arheološki muzej. Taj prostor mi je bio dom, fascinirale su nas mumije, a čuvar nas je na kraju već prepoznavao“, prisjeća se Jasmina s osmijehom. Taj dječja oduševljenost nikada je nije napustila, a inspiracija za izložbu rodila se iz susreta s antičkim staklom u Muzeju antičkog stakla u Zadru. „Vidjela sam ogromnu, krhku urnu – nešto tako nježno, a opstalo je stoljećima. To me podsjetilo na poruke u boci, na emocije i priče koje nosimo u sebi. Naša tijela su krhka, ali poruke koje šaljemo moraju biti izrečene“, kaže ona, otkrivajući srž svoje izložbe.
Jasmina je sinonim za duboku plavu boju – boju noćnog mora, neba i snova. „Uspjela sam!“, smije se kad spomenemo njezinu povezanost s plavom. „Plava me smiruje, to je moj bijeg. Vežem je uz more i nebo, gdje se likovi na mojim slikama uranjaju. Jednom sam, tijekom korone, gledala zvijezde na moru. Bio je težak dan, nebo me preplavilo strahom, ali i nadom – sve ovisi o nama, o tome kako gledamo svijet.“ Njezine slike, poput mitskih bića, nose univerzalne emocije. „Netko je rekao da su to sirene, autoportreti. Ja slikam svoj svijet, ali on govori o svima nama. O hrabrosti da izrazimo emocije, da budemo nježni u svijetu koji to rijetko cijeni.“
Ranjivost kao snaga
U današnjem svijetu, gdje se često glorificira snaga, Jasmina se ne boji pokazati ranjivost. „Kako se usuđujem izlagati? Ne znam drukčije. Kad stvaraš, ne razmišljaš o tome tko će to voljeti, samo se prepustiš“, kaže. Njezin atelje u srcu Zagreba prostor je u kojem se rađaju lutke, slikovnice poput Noć na zemlji i Odraz u kiši, ali i priče koje piše na društvenim mrežama. „Moj svijet je dječji i odrasli svijet u jednom. Razdvaja nas samo iskustvo, ali emocije su iste. Greške koje napravimo grade nas – bez njih ne bismo bili ono što jesmo.“
Kako se umjetnica poput Jasmina, čiji rad odiše toplinom i ručnim radom, nosi s dominacijom umjetne inteligencije? „AI je samo alat, kao što je tekstil ili kamen. Ja volim stvarati from scratch – vodene boje, papir, greška, ispočetka. To je moj način“, kaže. Digitalna komunikacija, pak, ne može zamijeniti stvarni susret. „Mogu se dopisivati, ali moram te vidjeti, osjetiti. Online odnosi nisu potpuni – nedostaje spontanost, kava, smijeh.“
Što je sljedeće?
Jasmina ne staje – od lutaka i slikovnica, preko pisanja do filmskih projekata s kolegicama poput Benedette Agostoni. „Uživam u pisanju, želim raditi knjige koje nisu samo za djecu ili odrasle, već nešto između“, otkriva. Sanja o izučavanju zanata, poput izrade finog nakita, inspirirana otkačenim idejama poput Fabergéovih jaja. Inspiraciju pronalazi posvuda – od Van Gogha i Matissea do domaćih umjetnika i slikovnica u knjižarama. „Bitno je da te nešto napuni. Zagreb je mali, ali pun talenta – samo nam fali više izložbenih prostora.“
Jasmina Kosanović živi svoju umjetnost s lakoćom i strašću, podsjećajući nas da je ranjivost snaga, a plava boja utočište. Njezina Krhka vječnost poziv je da se usudimo ispričati svoje priče, baš kao što ona čini svakim svojim radom. Posjetite izložbu do 9. studenog i uronite u njezin svijet – svijet u kojem krhkost postaje vječna.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Završilo je osmo izdanje Art Zagreba, središnjeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti, koje se ove godine po prvi put održalo u prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i predstavilo iznimno bogat i raznovrstan programski i izložbeni sadržaj. Posjetitelji su imali priliku razgledati radove više od pedeset umjetnika, sudjelovati u aukciji, panelima i predavanjima, pronaći rijetke publikacije te odabrati poseban blagdanski dar za pod bor.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
U ambijentu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, prostoru koji već desetljećima čuva duh likovne tradicije Zagreba, jučer je održana pop-up izložba koja je privukla pažnju ljubiteljica mode, umjetnosti i snažnih vizualnih priča. Pod naslovom “Etna Maar – 20 godina snage, elegancije, transformacije”, izložba je obilježila dva desetljeća stvaralačkog puta dizajnerice Andrijane Subotič Pjajčik, žene čiji je modni izričaj obilježio hrvatsku scenu i ostavio prepoznatljiv, neizbrisiv trag.
Krajem godine zagrebački Oktogon pretvara se u epicentar suvremene umjetnosti. Od 11. do 14. prosinca, Art Zagreb 2025 vraća se kao događaj koji nadilazi klasični sajam — postaje mjesto susreta ideja, vizija i ljudi koji umjetnost žive i misle.
U Oktogonu Novog Muzeja Moderne Umjetnosti (NNMU) otvorena je izložba „Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret“, koja će biti otvorena do 17. siječnja 2026. Autorica izložbe je dr. sc. Jasna Galjer, a kustosice Irena Bekić i Ivana Meštrov. Dizajn postava potpisuje kolektiv Oaza, dok je zvuk oblikovao Andro Giunio.
Nakon gotovo tisuću dana šutnje, potresa i dugotrajnih radova, jedan od najintimnijih prostora hrvatske kulturne baštine ponovno će oživjeti: Atelijer Meštrović sredinom prosinca otvara svoja vrata s novim stalnim postavom, promišljenim s iznimnom pažnjom i dubokim poštovanjem prema životu i djelu Ivana Meštrovića.
Više od deset godina nakon preventivne operacije koja joj je spasila život, slavna glumica otvoreno govori o tijelu, solidarnosti i pravu žena na informirane zdravstvene odluke.