Uronite u Plavi svijet Jasmine Kosanović: Tajne krhke vječnosti otkrivene na izložbi u Zagrebu!
U svijetu Jasmine Kosanović sve je moguće – plava boja postaje nebo i more, lutke pripovijedaju priče, a antičko staklo otkriva ranjivost ljudskog postojanja. Njezin rad, prožet nježnošću i dječjom znatiželjom, poput je mosta između stvarnosti i bajke, gdje se odrasli vraćaju u svijet igre, a emocije postaju opipljive. Njezina nova izložba Krhka vječnost, otvorena do 9. studenog u Arheološkom muzeju u Zagrebu, spaja antičko staklo s njezinim unutarnjim svijetom, pozivajući nas da se prepustimo nježnosti u vremenu koje često slavi grubost.
Portal Grazia.hr razgovor s Jasminom počinje upravo u povodu izložbe. Kako je došlo do spoja njezina svijeta s antičkim posudama? „U osnovnoj školi sam s prijateljicom gotovo svaki dan poslije škole odlazila u Arheološki muzej. Taj prostor mi je bio dom, fascinirale su nas mumije, a čuvar nas je na kraju već prepoznavao“, prisjeća se Jasmina s osmijehom. Taj dječja oduševljenost nikada je nije napustila, a inspiracija za izložbu rodila se iz susreta s antičkim staklom u Muzeju antičkog stakla u Zadru. „Vidjela sam ogromnu, krhku urnu – nešto tako nježno, a opstalo je stoljećima. To me podsjetilo na poruke u boci, na emocije i priče koje nosimo u sebi. Naša tijela su krhka, ali poruke koje šaljemo moraju biti izrečene“, kaže ona, otkrivajući srž svoje izložbe.
Jasmina je sinonim za duboku plavu boju – boju noćnog mora, neba i snova. „Uspjela sam!“, smije se kad spomenemo njezinu povezanost s plavom. „Plava me smiruje, to je moj bijeg. Vežem je uz more i nebo, gdje se likovi na mojim slikama uranjaju. Jednom sam, tijekom korone, gledala zvijezde na moru. Bio je težak dan, nebo me preplavilo strahom, ali i nadom – sve ovisi o nama, o tome kako gledamo svijet.“ Njezine slike, poput mitskih bića, nose univerzalne emocije. „Netko je rekao da su to sirene, autoportreti. Ja slikam svoj svijet, ali on govori o svima nama. O hrabrosti da izrazimo emocije, da budemo nježni u svijetu koji to rijetko cijeni.“
Ranjivost kao snaga
U današnjem svijetu, gdje se često glorificira snaga, Jasmina se ne boji pokazati ranjivost. „Kako se usuđujem izlagati? Ne znam drukčije. Kad stvaraš, ne razmišljaš o tome tko će to voljeti, samo se prepustiš“, kaže. Njezin atelje u srcu Zagreba prostor je u kojem se rađaju lutke, slikovnice poput Noć na zemlji i Odraz u kiši, ali i priče koje piše na društvenim mrežama. „Moj svijet je dječji i odrasli svijet u jednom. Razdvaja nas samo iskustvo, ali emocije su iste. Greške koje napravimo grade nas – bez njih ne bismo bili ono što jesmo.“
Kako se umjetnica poput Jasmina, čiji rad odiše toplinom i ručnim radom, nosi s dominacijom umjetne inteligencije? „AI je samo alat, kao što je tekstil ili kamen. Ja volim stvarati from scratch – vodene boje, papir, greška, ispočetka. To je moj način“, kaže. Digitalna komunikacija, pak, ne može zamijeniti stvarni susret. „Mogu se dopisivati, ali moram te vidjeti, osjetiti. Online odnosi nisu potpuni – nedostaje spontanost, kava, smijeh.“
Što je sljedeće?
Jasmina ne staje – od lutaka i slikovnica, preko pisanja do filmskih projekata s kolegicama poput Benedette Agostoni. „Uživam u pisanju, želim raditi knjige koje nisu samo za djecu ili odrasle, već nešto između“, otkriva. Sanja o izučavanju zanata, poput izrade finog nakita, inspirirana otkačenim idejama poput Fabergéovih jaja. Inspiraciju pronalazi posvuda – od Van Gogha i Matissea do domaćih umjetnika i slikovnica u knjižarama. „Bitno je da te nešto napuni. Zagreb je mali, ali pun talenta – samo nam fali više izložbenih prostora.“
Jasmina Kosanović živi svoju umjetnost s lakoćom i strašću, podsjećajući nas da je ranjivost snaga, a plava boja utočište. Njezina Krhka vječnost poziv je da se usudimo ispričati svoje priče, baš kao što ona čini svakim svojim radom. Posjetite izložbu do 9. studenog i uronite u njezin svijet – svijet u kojem krhkost postaje vječna.
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar sinoć je otvorena izložba „TANKA – Istraživanje forme, ravnoteže i materijala kroz suvremeni autorski nakit“, kojom se javnosti prvi put predstavlja istoimena kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Riječ je o autorskom projektu koji proizlazi iz osobnog senzibiliteta autorice, njezinih iskustava u arhitekturi te dugotrajnog istraživanja odnosa između forme, materijala i tijela, a realiziran je kroz minimalistički izraz i modularnu strukturu nakita.
Velik interes publike obilježio je završetak izložbe Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret, koja je proteklog vikenda zatvorena u Oktogonu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a koju je od otvorenja 6. prosinca 2025. godine razgledalo više od osam tisuća posjetitelja, čime je potvrđena snažna potreba publike za ponovnim čitanjem i vrednovanjem zaboravljenih poglavlja nacionalne povijesti dizajna.
U rasprodanoj Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, pred publikom koja je do posljednjeg mjesta ispunila prostor, premijerno je izvedena predstava „MARE #ženamajkaglumica“, snažna i duboko osobna kazališna ispovijest koja je publiku vodila kroz čitav spektar emocija – od iskrenog smijeha do tišine ispunjene suzama.
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar 21. siječnja otvara se izložba TANKA, prva kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Kolekcija je rezultat autoričinog intimnog izraza, spajajući osobna iskustva, emocije i arhitektonsku preciznost.
U petak 9. siječnja 2026. u 20 sati u Laubi – kući za ljude i umjetnost otvara se izložba Riječi, slike i snovi – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića, koja publici donosi iznimno vrijedan i rijetko viđen presjek povijesti plakata kao medija vizualne komunikacije, umjetničkog izraza i društvenog svjedočanstva. Riječ je o izložbi koja ne pretendira tek na estetski doživljaj, nego otvara prostor za dublje razumijevanje plakata kao slojevitog kulturnog artefakta, u kojem se susreću dizajn, umjetnost, ideologija, tehnologija i svakodnevni život, a koji je tijekom 20. stoljeća imao presudnu ulogu u oblikovanju vizualnog identiteta javnog prostora.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Kad se probudi, prva misao koja joj izmami osmijeh i motivira je za novi dan često je povezana s glazbom. Za Emu Bubić, mladu pjevačicu iz Rijeke, buđenje na važan ili uzbudljiv dan znači odmah iskoračiti iz kreveta, spremna za probe, snimanja ili nastupe. U običnim danima, kaže, dovoljna je šalica dobrog doručka da joj uljepša jutro, no strast za glazbom uvijek ostaje primarna pokretačka sila.
Prvi film iz serijala o Harryju Potteru ovoga se kolovoza vraća na velika platna diljem svijeta, i to u posebno osmišljenom, svečanom izdanju kojim se obilježava njegova 25. obljetnica.
Victoria Beckham ostvarila je svoj prvi samostalni broj jedan u karijeri nakon snažne kampanje na društvenim mrežama koja ju je pogurala na vrh glazbenih ljestvica.
