Uronite u Plavi svijet Jasmine Kosanović: Tajne krhke vječnosti otkrivene na izložbi u Zagrebu!
U svijetu Jasmine Kosanović sve je moguće – plava boja postaje nebo i more, lutke pripovijedaju priče, a antičko staklo otkriva ranjivost ljudskog postojanja. Njezin rad, prožet nježnošću i dječjom znatiželjom, poput je mosta između stvarnosti i bajke, gdje se odrasli vraćaju u svijet igre, a emocije postaju opipljive. Njezina nova izložba Krhka vječnost, otvorena do 9. studenog u Arheološkom muzeju u Zagrebu, spaja antičko staklo s njezinim unutarnjim svijetom, pozivajući nas da se prepustimo nježnosti u vremenu koje često slavi grubost.
Portal Grazia.hr razgovor s Jasminom počinje upravo u povodu izložbe. Kako je došlo do spoja njezina svijeta s antičkim posudama? „U osnovnoj školi sam s prijateljicom gotovo svaki dan poslije škole odlazila u Arheološki muzej. Taj prostor mi je bio dom, fascinirale su nas mumije, a čuvar nas je na kraju već prepoznavao“, prisjeća se Jasmina s osmijehom. Taj dječja oduševljenost nikada je nije napustila, a inspiracija za izložbu rodila se iz susreta s antičkim staklom u Muzeju antičkog stakla u Zadru. „Vidjela sam ogromnu, krhku urnu – nešto tako nježno, a opstalo je stoljećima. To me podsjetilo na poruke u boci, na emocije i priče koje nosimo u sebi. Naša tijela su krhka, ali poruke koje šaljemo moraju biti izrečene“, kaže ona, otkrivajući srž svoje izložbe.
Jasmina je sinonim za duboku plavu boju – boju noćnog mora, neba i snova. „Uspjela sam!“, smije se kad spomenemo njezinu povezanost s plavom. „Plava me smiruje, to je moj bijeg. Vežem je uz more i nebo, gdje se likovi na mojim slikama uranjaju. Jednom sam, tijekom korone, gledala zvijezde na moru. Bio je težak dan, nebo me preplavilo strahom, ali i nadom – sve ovisi o nama, o tome kako gledamo svijet.“ Njezine slike, poput mitskih bića, nose univerzalne emocije. „Netko je rekao da su to sirene, autoportreti. Ja slikam svoj svijet, ali on govori o svima nama. O hrabrosti da izrazimo emocije, da budemo nježni u svijetu koji to rijetko cijeni.“
Ranjivost kao snaga
U današnjem svijetu, gdje se često glorificira snaga, Jasmina se ne boji pokazati ranjivost. „Kako se usuđujem izlagati? Ne znam drukčije. Kad stvaraš, ne razmišljaš o tome tko će to voljeti, samo se prepustiš“, kaže. Njezin atelje u srcu Zagreba prostor je u kojem se rađaju lutke, slikovnice poput Noć na zemlji i Odraz u kiši, ali i priče koje piše na društvenim mrežama. „Moj svijet je dječji i odrasli svijet u jednom. Razdvaja nas samo iskustvo, ali emocije su iste. Greške koje napravimo grade nas – bez njih ne bismo bili ono što jesmo.“
Kako se umjetnica poput Jasmina, čiji rad odiše toplinom i ručnim radom, nosi s dominacijom umjetne inteligencije? „AI je samo alat, kao što je tekstil ili kamen. Ja volim stvarati from scratch – vodene boje, papir, greška, ispočetka. To je moj način“, kaže. Digitalna komunikacija, pak, ne može zamijeniti stvarni susret. „Mogu se dopisivati, ali moram te vidjeti, osjetiti. Online odnosi nisu potpuni – nedostaje spontanost, kava, smijeh.“
Što je sljedeće?
Jasmina ne staje – od lutaka i slikovnica, preko pisanja do filmskih projekata s kolegicama poput Benedette Agostoni. „Uživam u pisanju, želim raditi knjige koje nisu samo za djecu ili odrasle, već nešto između“, otkriva. Sanja o izučavanju zanata, poput izrade finog nakita, inspirirana otkačenim idejama poput Fabergéovih jaja. Inspiraciju pronalazi posvuda – od Van Gogha i Matissea do domaćih umjetnika i slikovnica u knjižarama. „Bitno je da te nešto napuni. Zagreb je mali, ali pun talenta – samo nam fali više izložbenih prostora.“
Jasmina Kosanović živi svoju umjetnost s lakoćom i strašću, podsjećajući nas da je ranjivost snaga, a plava boja utočište. Njezina Krhka vječnost poziv je da se usudimo ispričati svoje priče, baš kao što ona čini svakim svojim radom. Posjetite izložbu do 9. studenog i uronite u njezin svijet – svijet u kojem krhkost postaje vječna.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Završilo je osmo izdanje Art Zagreba, središnjeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti, koje se ove godine po prvi put održalo u prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i predstavilo iznimno bogat i raznovrstan programski i izložbeni sadržaj. Posjetitelji su imali priliku razgledati radove više od pedeset umjetnika, sudjelovati u aukciji, panelima i predavanjima, pronaći rijetke publikacije te odabrati poseban blagdanski dar za pod bor.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
U ambijentu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, prostoru koji već desetljećima čuva duh likovne tradicije Zagreba, jučer je održana pop-up izložba koja je privukla pažnju ljubiteljica mode, umjetnosti i snažnih vizualnih priča. Pod naslovom “Etna Maar – 20 godina snage, elegancije, transformacije”, izložba je obilježila dva desetljeća stvaralačkog puta dizajnerice Andrijane Subotič Pjajčik, žene čiji je modni izričaj obilježio hrvatsku scenu i ostavio prepoznatljiv, neizbrisiv trag.
Krajem godine zagrebački Oktogon pretvara se u epicentar suvremene umjetnosti. Od 11. do 14. prosinca, Art Zagreb 2025 vraća se kao događaj koji nadilazi klasični sajam — postaje mjesto susreta ideja, vizija i ljudi koji umjetnost žive i misle.
Ulazak u novu godinu Elemental obilježava objavom novog singla „Bit ću dobro“, trećeg po redu s nadolazećeg albuma „Dobra djeca“, čije je objavljivanje najavljeno za uskoro. Pjesma donosi snažnu poruku o iskrenosti, ranjivosti i osobnim odlukama koje često donosimo tiho, sami sa sobom.
Zvijezda serije Kumovi i njezin suprug, glumac Konstantin Haag, radosnu vijest o prinovi otkrili su emotivnom objavom na Instagramu na samom kraju 2025. godine
