Održiva moda sastavni je dio filozofije dizajna koji nastoji biti društveno odgovoran, drugačiji te osviješten prema okolišu, ljudima i vlastitoj struci. Društvena odgovornost i ekologija glavni su pokretači ideja u ovoj djelatnosti, a dizajneri koji u njoj stvaraju rade s ciljem kreiranja odjeće izrađene od prirodnih ili recikliranih, ručno rađenih materijala, odjeće koja u fokusu ima zaštitu prirode, ali i čovjeka.
Na ovogodišnjem Design Weeku Zagreb, koji će se održati u Jadran filmu 25. – 29. rujna očekuje nas „The Sustainable Challenge 2022: Fashion for body diversity“, izložba El Foment de les Arts, Museu del Disseny, katalonskog udruženja stručnjaka, studenata i tvrtki iz područja dizajna osnovanog 1908. godine, i Design Manchestera kojom se predstavlja projekt The Sustainable Challenge posvećen održivoj modnoj industriji. Projekt će predstaviti Gemma Esteban Alert, iz odjela za projekte FAD-a, predavanjem u četvrtak 26. rujna u 19 sati.
MODA-FAD organizira projekt jednom godišnje, od 2019.godine, a hrvatskoj će se publici predstaviti u svom 4. izdanju, pod naslovom „Moda za raznolika tijela“. Izložba je organizirana pod pokroviteljstvom Predstavništva Vlade Katalonije u jugoistočnoj Europi.
Trideset španjolskih i britanskih studenata dizajna iz različitih disciplina, uz savjete stručnjaka modne industrije, radilo je u trodnevnom kreativnom maratonu u mješovitim i heterogenim grupama kako bi dizajnirali odjeću za ljude s raznim tijelima. Inicijativa promiče modu kao alat koji olakšava društvenu uključenost, budući da su odjevni predmeti namijenjeni prilagođavanju svim tijelima, a ne obrnuto.
Izložba će predstaviti šest projekata proizašlih iz maratona modnog dizajna koji se održao od 10. do 12. studenog 2022. u Disseny Hub Barcelona. Svaki projekt je radio tim od pet studenata za muški ili ženski model različitih tipova tijela. Tri tjelesne različitosti koje su tretirane bile su „Tipovi tijela“ (veliki i mali), „Osobe smanjene pokretljivosti“ (invalidska kolica i proteza) i „Osobe sa senzornim poteškoćama“ (sljepoća i autizam). Kustosica izložbe je Marina Vergés.
Dizajn za Xavija Carregala radio je tim u sastavu Huang Wanqi, Aimee Godfrey, Owen Jones, Raquel Caballero Gran i Ariadna Martínez Gil. Riječ je o dizajnu kimona za Xavija Carregala, koji ima oštećenje vida. Xavi je sam vodio tim u odabiru tkanina, zaobilazeći stereotipe u odabiru kroja i korištenju boja. Komad je osmišljen za nošenje uz različite vrste odjevnih predmeta i u više prilika, a Brailleovo pismo na reverima, osim što što mu daje ekstrasenzorni štih, daje i informaciju, koja bi u ovom slučaju bila veličina i vrsta odjevnog predmeta. Dizajn za Ainu Tejedo osmislili su Patricia De Cobos Conde, Ayah Almasri, Danielle Carrington, Maria Rebujent i Kelly Yang. Dizajnirali su svečanu haljinu za Ainu Tejedo, koja koristi invalidska kolica. Uz zanimljiva kreativna rješenja lakšeg oblačenja svečane haljine studenti su kružnim izrezom koji simbolizira svijet, poručili kako su i osobe s invaliditetom dio njega te progovorili o potrebi za uključivanjem različitih oblika tijela, izvan uobičajenih normi. Na temelju premise da „odjeća nije tu da nas zaštiti, već da izrazimo sebe“, tim u sastavu: YuChieh Lin, Jogesh Gurung, Boutaina Chergui, Emma Davenport i Anna Ejarque Torres, za Lidiju Juvanteny je dizajnirao dva komada osmišljena za širenje ili skupljanje u skladu s tjelesnim mjerama svake osobe. Da bi se to postiglo, dizajniran je prsluk s bočnim prorezima te suknja koja se može prilagoditi figuri. Suknju prilagođenu oblinama nogu Claudie Martín dizajnirao je tim: Zidane Rezico, Elena-Dariana Pintilii, Sara Fernández López i Isabel Parra García. Suknja na svojoj unutrašnjosti ima pričvršćene gaćice koje bolje prianjaju uz tijelo modela, a za gornji dio odabran je dizajn sakoa s obzirom na to da je odjevni predmet te veličine teško pronaći na tržištu. U slučaju Alejandra Urbana, s poremećajem iz autističnog spektra, tim studenata dizajna : Lilliana Scott, Manuel Baltasar Diego, Laura Carazo González i Tiantian Sun odlučio je dizajnirati suknju i košulju bez ikakvih šavova kako bi bile udobnije i jednostavnije za korištenje, kako pri odijevanju, tako i pri nošenju. Primjena čičak trake i elastike čini odjevni predmet prikladnijim za osobe sa smanjenom pokretljivošću pružajući im veću neovisnost i sigurnost. Studenti dizajna odjevni su predmet za Eulàliju Pedrolu dizajnirali imajući na umu njenu ukrašenu ortopedsku nogu koja je dobila glavnu ulogu zahvaljujući voluminoznoj strukturi haljine. Haljinu koja omogućuje skrivanje ili izlaganje noge, ovisno o želji korisnika dizajnirali su Sergio Barrera, Rayana Farooqi, Inés Fournier Martíne i Marina Velázquez Encinar.
Prema posljednjim podacima istraživanja Europske komisije iz 2022. godine, čak oko 87 milijuna ljudi u Europskoj Uniji ima fizički invaliditet zbog kojeg moraju nositi prilagodljivu odjeću. Važno je znati da osobe s invaliditetom inače kupuju „običnu“odjeću i potom je prilagođavaju za svoje potrebe ili jednostavno daju po mjeri šivati određene odjevne predmete kako bi im život bio barem malo lakši. Ipak, svijest o osobama s invaliditetom općenito se podiže pa tako i u svijetu mode, a ovakvi su projekti zasigurno dio rješenja.
U Galeriji Kranjčar u petak, 30. siječnja, s početkom u 19 sati, bit će otvorena izložba fotografija Zore i sutoni autora Maroja Vučićevića, koja publici donosi suzdržan, kontemplativan vizualni svijet nastao dugogodišnjim, tihim i posvećenim fotografskim radom.
Izložba povodom Noći muzeja donosi presjek stvaralaštva Frane Missije i vodi kroz Split, Pariz i New York viđene očima umjetnika koji je gradove pretvarao u emociju, pokret i osobni zapis
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar sinoć je otvorena izložba „TANKA – Istraživanje forme, ravnoteže i materijala kroz suvremeni autorski nakit“, kojom se javnosti prvi put predstavlja istoimena kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Riječ je o autorskom projektu koji proizlazi iz osobnog senzibiliteta autorice, njezinih iskustava u arhitekturi te dugotrajnog istraživanja odnosa između forme, materijala i tijela, a realiziran je kroz minimalistički izraz i modularnu strukturu nakita.
Velik interes publike obilježio je završetak izložbe Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret, koja je proteklog vikenda zatvorena u Oktogonu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a koju je od otvorenja 6. prosinca 2025. godine razgledalo više od osam tisuća posjetitelja, čime je potvrđena snažna potreba publike za ponovnim čitanjem i vrednovanjem zaboravljenih poglavlja nacionalne povijesti dizajna.
U rasprodanoj Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, pred publikom koja je do posljednjeg mjesta ispunila prostor, premijerno je izvedena predstava „MARE #ženamajkaglumica“, snažna i duboko osobna kazališna ispovijest koja je publiku vodila kroz čitav spektar emocija – od iskrenog smijeha do tišine ispunjene suzama.
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar 21. siječnja otvara se izložba TANKA, prva kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Kolekcija je rezultat autoričinog intimnog izraza, spajajući osobna iskustva, emocije i arhitektonsku preciznost.
U petak 9. siječnja 2026. u 20 sati u Laubi – kući za ljude i umjetnost otvara se izložba Riječi, slike i snovi – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića, koja publici donosi iznimno vrijedan i rijetko viđen presjek povijesti plakata kao medija vizualne komunikacije, umjetničkog izraza i društvenog svjedočanstva. Riječ je o izložbi koja ne pretendira tek na estetski doživljaj, nego otvara prostor za dublje razumijevanje plakata kao slojevitog kulturnog artefakta, u kojem se susreću dizajn, umjetnost, ideologija, tehnologija i svakodnevni život, a koji je tijekom 20. stoljeća imao presudnu ulogu u oblikovanju vizualnog identiteta javnog prostora.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.
Završnicu albuma Secondo Max Hozić zaokružuje objavom akustične verzije singla „Moćna igra“, koju prati i službeni videospot, čime ovom pjesmom simbolično zatvara jedno važno poglavlje svoje dosadašnje glazbene karijere. Riječ je o skladbi koja se već pri objavi albuma nametnula kao jedna od njegovih emocionalno najsnažnijih točaka, a u novom, ogoljenijem aranžmanskom ruhu dodatno dolazi do izražaja njezina intimna i sugestivna jezgra.