Zagreb kakav još niste vidjeli: Pet noći u kojima grad nestaje u spektaklu svjetla
Svake godine, u onom tankom, gotovo neprimjetnom prijelazu između zime i proljeća, kada dan još uvijek oklijeva produžiti se, a večer prerano pada na krovove i trgove, Zagreb nakratko postaje pozornica svjetla koje nadilazi svoju tehničku funkciju i prerasta u čistu, sugestivnu umjetnost. Festival svjetla 2026. nije tek niz instalacija raspoređenih po gradu, nego pažljivo režirana urbana simfonija u kojoj se arhitektura, povijest i suvremena tehnologija stapaju u iskustvo koje istodobno očarava, umiruje i potiče na razmišljanje.
Grad se tih dana ne promatra samo pogledom, nego i osjećajem. Fasade koje smo navikli gledati u dnevnoj rutini, pod noćnim se projekcijama preobražavaju u pokretne slike, u platna na kojima svjetlo pripovijeda priče bez riječi. Trgovi, parkovi i ulice, osobito oni dijelovi Gornjega i Donjega grada koji već nose gustu slojevitost povijesti, postaju mjesta susreta prošlosti i budućnosti. Svjetlosni snop, precizno usmjeren na reljef stare zgrade ili na krošnju stabla, naglašava detalje koje dnevna svjetlost čini običnima, a noć ih, bez intervencije umjetnosti, ostavlja u tami.
Instalacije su raznolike i konceptualno promišljene: od monumentalnih konstrukcija koje lebde nad prostorom poput suvremenih svjetlećih skulptura, do suptilnih intervencija koje tek diskretno mijenjaju percepciju prostora, navodeći prolaznika da zastane i zapita se što je zapravo stvarno, a što je optička iluzija. U pojedinim zonama svjetlo reagira na pokret, na zvuk ili na samu prisutnost publike, čime se briše granica između autora i promatrača; posjetitelj više nije pasivni konzument prizora, nego sudionik koji vlastitim kretanjem i znatiželjom dovršava umjetničko djelo.
Posebnu snagu festival crpi iz odnosa prema gradu kao živom organizmu. Svjetlosne projekcije ne prekrivaju arhitekturu, nego je čitaju i tumače. Ornamenti, prozorski lukovi, balkoni i tornjevi postaju polazišta za vizualne narative koji poštuju identitet prostora, ali ga istodobno reinterpretiraju. U tom smislu, festival nije agresivna intervencija, nego dijalog između suvremenih tehnologija i naslijeđenih struktura, između onoga što je trajno i onoga što je prolazno.
Tematski, Festival svjetla 2026. nadovezuje se na univerzalni simbolizam svjetla kao znaka obnove, nade i početka. Održan u ožujku, u vrijeme kada se priroda tek priprema na buđenje, on funkcionira kao svojevrsni ritual dočeka proljeća. Svjetlo, u ovom kontekstu, nije samo estetski element, nego metafora: ono razbija monotoniju zime, sugerira mogućnost promjene i podsjeća da svaka tama, ma koliko se činila dugom, ima svoj završetak.
Organizacijski gledano, festival je prostorno razgranat, što potiče posjetitelje na kretanje i istraživanje. Ne postoji jedno središte zbivanja; umjesto toga, grad je ispresijecan svjetlosnim točkama koje se otkrivaju postupno, poput stanica na pažljivo osmišljenoj ruti. Šetnja tako postaje sastavni dio iskustva: između dvije instalacije odvija se tiha tranzicija, vrijeme za razgovor, za razmjenu dojmova, za fotografiju koja pokušava zabilježiti neuhvatljivu igru boja i sjena.
Tehnološki aspekt festivala jednako je fascinantan kao i njegov estetski sloj. Korištenje LED tehnologije, projekcijskog mapiranja, laserskih efekata i sofisticiranih sustava upravljanja svjetlom omogućuje preciznost i dinamiku kakva je donedavno bila rezervirana za zatvorene prostore kazališta i galerija. No ovdje je scena grad sam, a publika se kreće slobodno, bez karata i bez unaprijed određenog mjesta, što iskustvu daje demokratičnu, gotovo svečanu dimenziju.
Društveni značaj festivala ne može se zanemariti. U vremenu kada su javni prostori često tek tranzitne zone užurbanosti, Festival svjetla vraća im funkciju susreta i zajedništva. Ljudi zastaju, podižu pogled, dijele oduševljenje ili tišinu pred prizorom koji ih nadilazi. Grad se, barem na nekoliko večeri, doživljava sporije i pažljivije, a svakodnevica ustupa mjesto začudnosti.
Festival svjetla 2026., stoga, nije samo atrakcija ni turistički mamac, premda neosporno pridonosi vidljivosti i vitalnosti grada. On je prije svega iskustvo promjene perspektive: podsjetnik da poznati prostori mogu postati nepoznati, da noć može biti platno, a svjetlo alat za stvaranje smisla. U tom kratkom, blistavom razdoblju između zime i proljeća, Zagreb postaje grad koji ne svijetli samo izvana, nego i iznutra – kroz energiju svojih ulica i ljudi koji ih ispunjavaju.
Kada se održava festival svjetla 2026.?
Festival svjetla 2026. održava se od 18. do 22. ožujka 2026. godine, tijekom pet večeri u kojima Zagreb, čim padne mrak, poprima posve novo lice. Instalacije se pale u večernjim satima, kada dnevna svjetlost ustupi mjesto tamnijem nebu, a grad postane idealno platno za svjetlosne intervencije koje traju sve do kasnijih večernjih sati. Upravo taj pažljivo odabrani termin, na samom prijelazu iz zime u proljeće, dodatno naglašava simboliku festivala – svjetlo kao najavu toplijih dana, novih početaka i optimizma koji se polako, ali sigurno vraća u gradske ulice.
U okviru međunarodne kulturne suradnje i programa usmjerenog na promociju suvremene umjetnosti, u prostoru Nomad – Hrvatski ured za suvremenu umjetnost održano je otvorenje izložbe pod naslovom „The roots of small fires“. Izložba je predstavljena u prestižnom kompleksu MuseumsQuartier Wien, jednom od najvažnijih kulturnih središta europske suvremene umjetnosti, a postavljena je u izložbenom prostoru Freiraum MQ, gdje ostaje otvorena za posjetitelje do 31. svibnja.
Nomad – Hrvatski ured za suvremenu umjetnost, u suradnji s međunarodnim partnerima, predstavlja izložbu „The roots of small fires“, prvu samostalnu institucionalnu izložbu multidisciplinarne umjetnice Milice Živković u Freiraum MuseumsQuartiera u Beču. Ovaj projekt realiziran je u okviru mentorskog programa Zaklade UNIQA SEE FUTURE, u kustoskoj koncepciji Astrid Peterle, uz mentorsku suradnju s renomiranom umjetnicom Šejlom Kamerić.
U Galeriji Kranjčar u petak, 30. siječnja, s početkom u 19 sati, bit će otvorena izložba fotografija Zore i sutoni autora Maroja Vučićevića, koja publici donosi suzdržan, kontemplativan vizualni svijet nastao dugogodišnjim, tihim i posvećenim fotografskim radom.
Izložba povodom Noći muzeja donosi presjek stvaralaštva Frane Missije i vodi kroz Split, Pariz i New York viđene očima umjetnika koji je gradove pretvarao u emociju, pokret i osobni zapis
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar sinoć je otvorena izložba „TANKA – Istraživanje forme, ravnoteže i materijala kroz suvremeni autorski nakit“, kojom se javnosti prvi put predstavlja istoimena kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Riječ je o autorskom projektu koji proizlazi iz osobnog senzibiliteta autorice, njezinih iskustava u arhitekturi te dugotrajnog istraživanja odnosa između forme, materijala i tijela, a realiziran je kroz minimalistički izraz i modularnu strukturu nakita.
Velik interes publike obilježio je završetak izložbe Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret, koja je proteklog vikenda zatvorena u Oktogonu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a koju je od otvorenja 6. prosinca 2025. godine razgledalo više od osam tisuća posjetitelja, čime je potvrđena snažna potreba publike za ponovnim čitanjem i vrednovanjem zaboravljenih poglavlja nacionalne povijesti dizajna.
U rasprodanoj Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, pred publikom koja je do posljednjeg mjesta ispunila prostor, premijerno je izvedena predstava „MARE #ženamajkaglumica“, snažna i duboko osobna kazališna ispovijest koja je publiku vodila kroz čitav spektar emocija – od iskrenog smijeha do tišine ispunjene suzama.
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar 21. siječnja otvara se izložba TANKA, prva kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Kolekcija je rezultat autoričinog intimnog izraza, spajajući osobna iskustva, emocije i arhitektonsku preciznost.
Književnost Jane Austen neprestano oživljava u filmskim i televizijskim adaptacijama, no rijetko se koja približila onoj legendarnoj s Keirom Knightley i Matthewom Macfadyenom u glavnim ulogama. Među posljednjima vrijednima spomena bila je “Emma” iz 2020. godine, no kad su početkom prošle godine stigle vijesti da će najnovija inačica stići na Netflix, interes i uzbuđenje publike očekivano su porasli.
Uz novčanik i mobitel, slušalice su onaj detalj bez kojeg većina nas ne izlazi iz kuće. Nakon dolaska bežičnih modela podijelili smo se, više-manje, na dva tipa – one koji vole klasične earbuds slušalice koje leže u uhu, ali ne ulaze duboko, i one koji preferiraju in-ear modele čiji nastavci ulaze u slušni kanal. Iako smo ih koristili, nijedna opcija nije bila idealna – earbudsi su ispadali iz ušiju, dok smo se s in-ear slušalicama osjećali potpuno izolirano od okoline u kojoj se krećemo. Iz tog su razloga slušalice Huawei FreeClip bile svojevrsno otkriće, a posebno izlaskom modela FreeClip 2 koji smo odlučili testirati.
Kad je Cacao prije gotovo desetljeća otvorio vrata na riječkoj Rivi, malo je tko mogao pretpostaviti da će se ta adresa pretvoriti u jedno od najprepoznatljivijih mjesta za slatki predah na Kvarneru. Danas, nakon godina stvaranja reputacije koja se gradila na kvaliteti, dosljednosti i jasnom identitetu, Cacao je napokon stigao i u Zagreb – i to na jednu od najživljih gradskih lokacija.
