Dvije umjetnice, jedan prostor: Bando u dijalogu s Ujević – Galetović

„Izložba Jelene Bando u dijalogu s Marijom Ujević – Galetović postavlja novu seriju radova umjetnice u usponu koji su postavljeni poput krajolika u prostorni dijalog sa skulpturom Marije Ujević – Galetović koja je zaista mišljena kao skulptura u javnom prostoru. Rad Jelene Bando, naslovljen Popucali horizonti zaista postaje krajolik koji grli ovu skulpturu, i to u kustoskoj koncepciji Jelene Taminidžije Donnart. Serija slika koja prati ovu instalaciju, inspirirana pričama i poviješću Vlaške ulice u kojoj se nalazi studio Jelene Bando u Zagrebu, ovdje je predstavljena u Beču samo kao prvo poglavlje serije — te umjetnica nastavlja raditi seriju radova koji će premijerno biti predstavljeni u Zagrebu u siječnju.“ objasnila je Vanja Žanko, predsjednica Nomada – Hrvatskog ureda za suvremenu umjetnost.

U novoj seriji slika ulja na platnu umjetnica Jelena Bando istražuje Vlašku ulicu u kojoj se nalazi njen atelje. Svakodnevno prolazeći ovom ulicom, ona ju promatra i doživljava kao svojevrsni radni prostor. Nastojeći prikazati stvarni život ulice, odnosno njezine stanovnike, prošlost i trenutno stanje Bando započinje istraživanje povijesti pojedinih zgrada paralelno s upoznavanjem ljudi i njihovih stanova kao najintimnijih prostora. Rezultat ovih paralelnih dijaloga prikaz je interijera isprepletenog s pričama i anegdotama njihovih života u određenom prostoru. Prikaze interijera kombinira sa vanjštinom zgrade u kojoj se određeni stanovi nalaze, te tako dolazi do određenih simboličnih elemenata koji stvaraju prividan kolaž dajući im upravo element apstrakcije. Same slike okupljene pod nazivom serije „I don’t look at the nature anymore“ imaju puno slojeva jer se njime nastoji apostrofirati slojevitost zgrade, odnosno nečijeg života u njoj. Tako prva faza kreće izvana, te se gradi prema unutra, odnosno prema samom stanu pojedine zgrade. Nakon početnog bilježenja strukture fasade i oblika, Bando posebnu pažnju posvećuje ispisivanju motiva i njihovoj simbolici unutar privatnog prostora. Ova tematika preuzima i oblik instalacije stvarajući rad na skoro 6 metara dugom papiru oslikanom tehnikom tuša i pastela. Bando ponovno poseže za apstraktnim motivima koje preuzima iz svakodnevnog pogleda kroz prozor ateljea: zagrebačke fasade koje se pred ateljeom mijenjaju svjedok su promjena tkiva grada. U radu “Popucali horizonti” nastavlja se istraživanje Bando na tragu prostora i stvaranjem svojevrsnog novog prostora u slici koji je kombinacija detalja iz stvarnog svijeta i imaginarnog prostora. Odlučujući se za formu instalacije, jedinstveni rukopis Jelene Bando ostaje vjeran njenom prepoznatljivom stilu i prije svega, kvaliteti izvedbe.

Isprepleteni između apstraktnih fragmenata Bando, izranjaju skulpture Marije Ujević – Galetović. Rad Ujević – Galetović posuđen iz obiteljske kolekcije pod nazivom “Kozo jedna” utjelovljuje kvalitete jedne od najprominentnijih hrvatskih kiparica koji se očituju u humoru i skulptorskoj preciznosti izvedbe, ali i promišljenoj kulturnoj i filozofskoj poruci karakterističnoj za njen opus. Ujević –  Galetović u svojoj maniri započinje od postulata klasičnog figurativnog slikarstva ističući monumentalnost i snagu prikazanog lika kao nasljednica i studentica kipara Frana Kršinića. Potom slijedi proces čišćenja i poliranja formi, dodajući im suvremeno čitanje skulpture kao poligona za preispitivanje forme i funkcije skulpture u određenom prostoru i društvu. Animalističko-ženske skulpture postaju njen vizualni jezik kojim komunicira poruke i o stanju žene u društvu, dodatno potenciran kroz njen angažman kao prve profesorice na kiparskom odjelu Akademije u Zagrebu. Često naglašena teritorijalnost u njihovom radu kojom se afirmira urbanost grada Zagreba spona je između dviju umjetnice koje se pronalaze na ovoj intersekciji, odnosno raskrižju: onom fizičkom i metafizičkom. Postavljanjem dviju umjetnica u svojevrsni razgovor različitih medija, generacija i pristupa nastoji se stvoriti novo iskustvo kojima se aktualizira ostavština jedne od najproduktivnijih hrvatskih kiparica. Snažan pečat koji je ostavila na razvoj zagrebačkog suvremenog kiparskog izričaja u prostoru obvezuje nas na daljnju nadogradnju i kontekstualizaciju njena rada. Dovodeći je u izravan dodir s umjetnicom Jelenom Bando čija recentna tematika radova ima težište u ispitivanju trenutne zagrebačke stvarnosti, rad Marije Ujević – Galetović artikulira se u jednom novom kontekstu koji još jednom potvrđuje neprolaznost njene snažne likovne i društvene geste koja se ne libi uvođenja novih diskursa u infrastrukturu grada.

Izložbu organizira Nomad – Hrvatski ured za suvremenu umjetnost, a kustosi izložbe su Branko Franceschi i Jelena Tamindžija Donnart. Nakon bečke premijere, izložba će biti prikazana u Galeriji Josip Račić od 4. siječnja do 2. veljače 2025. godine.

Jelena Bando akademska je slikarica koja je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2012. godine. Pohađala je studijske posjete i rezidencije u Njemačkoj (Wurzburg, Berlin, Leipzig), Francuskoj (Pariz) i Hrvatskoj (Kuberton).  Izlagala je na dvadesetak samostalnih izložbi u različitim institucijama, među kojima su Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, Oris-Kuća arhitekture u Zagrebu, Galerija Ravnikar u Ljubljani, Umjetnička galeriji u Dubrovniku, Palača Fritzi – Muzej Lošinj u Malom Lošinju, Galerija Prsten u Zagrebu, Galerija Juste u Stockholmu (Švedska), VN Galerija u Zagrebu, Galerija Bravo u Zagrebu, Galerija Galženica u Velikoj Gorici, Galerija Greta u Zagrebu, Galerija Nouvel Organon u Parizu (Francuska) i Galerija Ungeheuer u Berlinu (Njemačka). Za svoj rad, Jelena Bando je osvojila dvije nagrade za crtež i grafičke umjetnosti (Galerija SKC, Beograd; 15. Bijenale crteža, Beograd). Živi i radi u Zagrebu.

Marija Ujević – Galetović rođena je 1933. godine u Zagrebu. Školovala se na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je diplomirala slikarstvo. Kasnije je nastavila svoje akademske studije na istoj instituciji, gdje je stekla diplomu iz kiparstva. Marija Ujević – Galetović isticala se i u području skulpture i javne plastike. Pored svojih slikarskih i grafičkih djela, stvarala je i skulpture koje su obogatile javni prostor. Neki od njezinih najvažnijih radova u javnom prostoru uključuju spomenike: Augustu Šenoi u Zagrebu, Vlahu Paljetku u Zagrebu, Miroslavu Krleži u Opatiji, Frani Petriću u Cresu,  Jakovu Gotovcu u Osoru, papi Ivanu Pavlu II. u kapeli kripte Požeške katedrale i Jurju Križaniću u Zagrebu. Ovi radovi predstavljaju samo nekoliko primjera njezinog bogatog opusa u skulpturi i javnoj plastici, koji su obogatili kulturnu baštinu Hrvatske. Njezine skulpture postale su nezaobilazni dio kulturnog pejzaža, ističući se svojom originalnošću, estetikom i dubokim kulturnim i filozofskim porukama. Njezin rad ostaje važan i relevantan, inspirirajući nove generacije umjetnika i obogaćujući kulturnu baštinu.

Izložba INTERSECTIONS organizirana je uz podršku partnera: Turistička zajednica Grada Zagreba, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Maistra Collection.