Doživite suvremenu umjetnost uživo: Art Zagreb 2025 u Oktogonu NMMU!
12 galerija, više od 50 umjetnika - Beuys i Abramović kao globalne ikone, Demur i Stilinović s vrhunskim djelima: Art Zagreb 2025 donosi izniman postav suvremene umjetnosti 11.–14. prosinca u prostoru Oktogon Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu.
Od 11. do 14. prosinca, u impresivnom prostoru Oktogon Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu, održat će se osmi Art Zagreb 2025., središnje događanje hrvatskog tržišta umjetnina. Sajam okuplja galerije iz Hrvatske i regije, nudeći posjetiteljima jedinstvenu priliku da uživo dožive suvremenu umjetnost, upoznaju autore i pronađu svoje novo umjetničko otkriće ili savršen poklon pred blagdane.
Ove godine više od pedeset suvremenih umjetnika predstavlja se kroz širok spektar formi — od slika i fotografija, do grafika i plakata. Posjetitelji će imati priliku vidjeti radove legendarnih autora poput Josepha Beuysa i Marine Abramović, kao i najvećih imena hrvatske suvremene umjetnosti, uključujući Borisa Demura, Mladena Stilinovića, Gorana Trbuljaka, Vladu Marteka, Ivana Picelja, Vladimira Dodiga Trokuta, Borisa Bućana… Umjetnici pokrivaju gotovo cijelo stoljeće stvaralaštva, od Josepha Beuysa i Ivana Kožarića rođenih 1921. do mlade dubrovačke slikarice Caroline Barbarić, rođene 2001.
Na Art Zagrebu 2025. sudjeluje ukupno dvanaest galerija: sedam iz Hrvatske, dvije iz Srbije te po jedna iz Slovenije, Italije i Mađarske, a među njima su i galerije koje se po prvi put izlažu u Hrvatskoj.
Slovenska Galerija Fotografija Barbare Čeferin, koja djeluje od 2004. godine i izlaže na najvećim sajmovima diljem Europe, posvećena je promociji mladih i etabliranih fotografa, a na Art Zagrebu se predstavljaju drugi put. Galerija Buljat iz Zagreba, s tradicijom dugom pola stoljeća, donosi radove Marine Abramović, Mladena Stilinovića, Gorana Trbuljaka, Vlade Marteka, Dušana Džamonje, Brace Dimitrijevića i Radomira Damnjanovića Damnjana.
Galerija Barijera, koja posjeduje isključivo pravo korištenja autorskih prava umjetnika i grafičkog dizajnera Mihajla Arsovskog, predstavit će njegove plakate, kao i plakate, grafike i grafite Ivana Picelja, plakate Borisa Bućana, grafike kineskog avangardnog umjetnika Hsiao China te plakate Josepha Beuysa. Galerija Kaptol, jedna od najstarijih i najcjenjenijih privatnih galerija u Zagrebu, okuplja umjetnike, kolekcionare i ljubitelje umjetnosti koji cijene autentičnost i umjetničku izvrsnost, a predstavit će radove Tisje Kljaković Braić, Aleksandra Bezinovića, Stipe Nobila, Anite Kontrec Diane Trohar i Nikole Grabovca.
Galerija BelArt iz Novog Sada promovira suvremenu umjetnost podunavske regije i predstavlja tri suvremene autorice: Sonju Gajić, Kristinu Pirković i Editu Kadirić. Koprivnička Galerija Suspecijalizirana je za tisak i grafiku, s radovima Ivana Kožarića, Ivana Picelja, Vlade Marteka, Ivana Fijolića, Nikice Jurkovića i Zlatana Vehabovića.
Umjetnička organizacija Shpigl fokusira se na multidisciplinarne suvremene vizualne umjetnike, uključujući Dubravku Tullio, Miha Skvrcu i Nikolinu Šimunović. Beogradska galerija Denis Leo Hegić Projects predstavlja seriju „Ekvilibristi“ ruskog umjetnika Olega Kuznetsova, multidisciplinarnog autora čiji rad uključuje crtež, tisak, prostor i eksperimentalne formate izlaganja.
Talijanska galerija Ufofabrik, iz alpske regije Trentino, pod kustoskom palicom Maura Defrancesca, predstavlja projekt „Boje i niti svjetlosti“ s autorima Andreom Tagliapietrom, Georgijem Yanchevom, Martinom Kraljem i Samanthom Malvasi. ArtBeat, dinamična internet platforma i zajednica, stavlja fokus na demokratizaciju umjetnosti, a na sajmu predstavlja radove Mateja Vukovića, Mije Markušić, Jessice Gobert i Caroline Barbarić.
Galerija Libar kontinuirano djeluje od 2000. godine, promovirajući i prodajući suvremena djela hrvatskih autora, uključujući Eugena Fellera, Predraga Todorovića, Antona Vrlića, Vladimira Dodiga Trokuta i Ivana Kožarića. U suradnji s Mađarskim kulturnim centrom Zagreb, Art Zagreb posljednje tri godine predstavlja hrvatske galerije i na sajmu Art Market Budapest, a ove godine u uzvratnom predstavljanju galerija Tokaj Art Wine dolazi s mađarskim umjetnicima Judit Bodrogi, Krisztom Tereskovom Nagy i Dánielom Labrosseom.
Fokus Art Zagreba 2025. je na umjetnicima i radovima koje galerije nude posjetiteljima na prodaju, pružajući mogućnost izravnog kontakta s autorima i galeristima, ali i na poticanju dijaloga o suvremenoj umjetnosti i tržištu umjetnina. Sajam uključuje i aukciju, izložbe, predavanja i panele, a sve se odvija u adventskom ozračju impresivnog Oktogona NMMU, idealnog prostora za susret s umjetnošću.
Nenad Sovilj obilježava dva desetljeća rada u trenutku kada se čini da je luksuz postao svakodnevna kulisa, a ne pitanje odnosa prema materiji, vremenu i prostoru. U ambijentu Etnografskog muzeja, pod tihom težinom njegove oktogonalne dvorane i ispod kupole koja već sama po sebi nosi osjećaj ceremonije, Sovilj predstavlja samo jedan rad – monumentalnu ogrlicu koja sabire dvadeset godina istraživanja, eksperimenta i duboko osobnog dijaloga s plemenitim materijalima. Poetičan naslov izložbe „(2 + 2) x 5“ tek je matematički podsjetnik na logiku koja stoji iza njezine strukture, ali suština izložbe nalazi se u njezinoj tišini, u načinu na koji prostor dopušta posjetitelju da se približi objektu kao da ulazi u tuđi svijet misli.
Obuhvatna retrospektiva jedne od najznačajnijih irskih suvremenih umjetnica, u kustoskoj koncepciji Leonide Kovač, donosi trideset godina stvaralaštva i recentni projekt Kinship – Home
U srcu zagrebačkog Oktogona, ondje gdje se svakodnevni gradski ritam isprepliće s tihim šumom povijesnih zidova i žurbom prolaznika, 29. studenoga otvorena je “Trajna iluzija”, prostorno–specifični skulpturalni projekt talijanskog umjetnika Antonija Della Guardije. Peto izdanje međunarodnog kulturnog fenomena BIENALSUR još je jednom dokazalo zašto je Zagreb postao važno mjesto na mapi suvremene umjetnosti – mjesto susreta ideja, prostora i novih percepcija.
U prostoru Arheološkog muzeja, među krhotinama prošlih civilizacija i tihim odjecima prapovijesti, uskoro se otvara jedna od najintrigantnijih izložbi sezone — Dorothy Cross: Kinship / Srodstvo. Umjetnički paviljon u Zagrebu predstavlja ovaj izniman projekt koji potpisuje kustosica i teoretičarka umjetnosti Leonida Kovač, a koji će od 27. studenoga 2025. do 1. veljače 2026. povezati davne epohe, suvremene krize i ono najkrhkije u nama – osjećaj pripadanja.
Zagreb u prosincu već ima svoju čaroliju – lampice, tople napitke i adventske mirise – ali ove godine dobiva i nešto posebno: Art Zagreb 2025., središnji umjetnički događaj koji će od 11. do 14. prosinca ispuniti novi prostor Oktogon NMMU u srcu grada.
Ove zime, jedno od najljepših mjesta hrvatske kulturne baštine postaje pozornica na kojoj svjetlo preuzima glavnu ulogu. Dvorac Trakošćan, simbol plemićke elegancije i romantičarskog duha, pretvara se u „Dvorac svjetla“ – spektakularnu svjetlosnu izložbu koja spaja umjetnost, povijest i emociju. Perivoj i park-šuma koji okružuju dvorac, poznati po svojoj mirnoći i prirodnom šarmu, dobit će sasvim novu dimenziju. Od 7. studenog 2025. do 11. siječnja 2026., Trakošćan će zasjati tisućama svjetlosnih instalacija koje stvaraju bajkoviti svijet u kojem prošlost diše kroz svjetlo, a svaka šetnja postaje putovanje kroz vrijeme.
U svijetu Jasmine Kosanović sve je moguće – plava boja postaje nebo i more, lutke pripovijedaju priče, a antičko staklo otkriva ranjivost ljudskog postojanja. Njezin rad, prožet nježnošću i dječjom znatiželjom, poput je mosta između stvarnosti i bajke, gdje se odrasli vraćaju u svijet igre, a emocije postaju opipljive. Njezina nova izložba Krhka vječnost, otvorena do 9. studenog u Arheološkom muzeju u Zagrebu, spaja antičko staklo s njezinim unutarnjim svijetom, pozivajući nas da se prepustimo nježnosti u vremenu koje često slavi grubost.
Britanski PR stručnjak tvrdi da su Harryjeve šale i medijski nastupi postali neučinkoviti te znak gubitka identiteta nakon odlaska iz kraljevske obitelji.
Glumac otkriva kako je politički govor o Tibetu doveo do dvadesetogodišnje zabrane prisustvovanja Oscaru i zašto nikada nije požalio što ga je izrekao.
