Doživite suvremenu umjetnost uživo: Art Zagreb 2025. u Oktogonu NMMU!
12 galerija, više od 50 umjetnika - Beuys i Abramović kao globalne ikone, Demur i Stilinović s vrhunskim djelima: Art Zagreb 2025. donosi izniman postav suvremene umjetnosti 11. - 14. prosinca u prostoru Oktogon Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu.
Od 11. do 14. prosinca, u impresivnom prostoru Oktogon Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu, održat će se osmi Art Zagreb 2025., središnje događanje hrvatskog tržišta umjetnina. Sajam okuplja galerije iz Hrvatske i regije, nudeći posjetiteljima jedinstvenu priliku da uživo dožive suvremenu umjetnost, upoznaju autore i pronađu svoje novo umjetničko otkriće ili savršen poklon za blagdane.
Ove godine više od pedeset suvremenih umjetnika predstavlja se kroz širok spektar formi — od slika i fotografija, do grafika i plakata. Posjetitelji će imati priliku vidjeti radove legendarnih autora poput Josepha Beuysa i Marine Abramović, kao i najvećih imena hrvatske suvremene umjetnosti, uključujući Borisa Demura, Mladena Stilinovića, Gorana Trbuljaka, Vladu Marteka, Ivana Picelja, Vladimira Dodiga Trokuta, Borisa Bućana… Umjetnici pokrivaju gotovo cijelo stoljeće stvaralaštva, od Josepha Beuysa i Ivana Kožarića rođenih 1921. do mlade dubrovačke slikarice Caroline Barbarić, rođene 2001.
Na Art Zagrebu 2025. sudjeluje ukupno dvanaest galerija: sedam iz Hrvatske, dvije iz Srbije te po jedna iz Slovenije, Italije i Mađarske, a među njima su i galerije koje prvi put izlažu u Hrvatskoj.
Slovenska Galerija Fotografija Barbare Čeferin, koja djeluje od 2004. godine i izlaže na najvećim sajmovima diljem Europe, posvećena je promociji mladih i etabliranih fotografa, a na Art Zagrebu se predstavljaju drugi put. Galerija Buljat iz Zagreba, s tradicijom dugom pola stoljeća, donosi radove Marine Abramović, Mladena Stilinovića, Gorana Trbuljaka, Vlade Marteka, Dušana Džamonje, Brace Dimitrijevića i Radomira Damnjanovića Damnjana.
Galerija Barijera, koja posjeduje isključivo pravo korištenja autorskih prava umjetnika i grafičkog dizajnera Mihajla Arsovskog, predstavit će njegove plakate, kao i plakate, grafike i grafite Ivana Picelja, plakate Borisa Bućana, grafike kineskog avangardnog umjetnika Hsiao China te plakate Josepha Beuysa. Galerija Kaptol, jedna od najstarijih i najcjenjenijih privatnih galerija u Zagrebu, okuplja umjetnike, kolekcionare i ljubitelje umjetnosti koji cijene autentičnost i umjetničku izvrsnost, a predstavit će radove Tisje Kljaković Braić, Aleksandra Bezinovića, Stipe Nobila, Anite Kontrec Diane Trohar i Nikole Grabovca.
Galerija BelArt iz Novog Sada promovira suvremenu umjetnost podunavske regije i predstavlja tri suvremene autorice: Sonju Gajić, Kristinu Pirković i Editu Kadirić. Koprivnička Galerija S specijalizirana je za tisak i grafiku, s radovima Ivana Kožarića, Ivana Picelja, Vlade Marteka, Ivana Fijolića, Nikice Jurkovića i Zlatana Vehabovića.
Umjetnička organizacija Shpigl fokusira se na multidisciplinarne suvremene vizualne umjetnike, uključujući Dubravku Tullio, Miha Skvrcu i Nikolinu Šimunović. Beogradska galerija Denis Leo Hegić Projects predstavlja seriju „Ekvilibristi“ ruskog umjetnika Olega Kuznetsova, multidisciplinarnog autora čiji rad uključuje crtež, tisak, prostor i eksperimentalne formate izlaganja.
Talijanska galerija Ufofabrik, iz alpske regije Trentino, pod kustoskom palicom Maura Defrancesca, predstavlja projekt „Boje i niti svjetlosti“ s autorima Andreom Tagliapietrom, Georgijem Yanchevom, Martinom Kraljem i Samanthom Malvasi. ArtBeat, dinamična internetska platforma i zajednica, stavlja fokus na demokratizaciju umjetnosti, a na sajmu predstavlja radove Mateja Vukovića, Mije Markušić, Jessice Gobert i Caroline Barbarić.
Galerija Libar kontinuirano djeluje od 2000. godine, promovirajući i prodajući suvremena djela hrvatskih autora, uključujući Eugena Fellera, Predraga Todorovića, Antona Vrlića, Vladimira Dodiga Trokuta i Ivana Kožarića. U suradnji s Mađarskim kulturnim centrom Zagreb, Art Zagreb posljednje tri godine predstavlja hrvatske galerije i na sajmu Art Market Budapest, a ove godine u uzvratnom predstavljanju galerija Tokaj Art Wine dolazi s mađarskim umjetnicima Judit Bodrogi, Krisztom Tereskovom Nagy i Dánielom Labrosseom.
Fokus Art Zagreba 2025. je na umjetnicima i radovima koje galerije nude posjetiteljima na prodaju, pružajući mogućnost izravnog kontakta s autorima i galeristima, ali i na poticanju dijaloga o suvremenoj umjetnosti i tržištu umjetnina. Sajam uključuje i aukciju, izložbe, predavanja i panele, a sve se odvija u adventskom ozračju impresivnog Oktogona NMMU, idealnog prostora za susret s umjetnošću.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Završilo je osmo izdanje Art Zagreba, središnjeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti, koje se ove godine po prvi put održalo u prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i predstavilo iznimno bogat i raznovrstan programski i izložbeni sadržaj. Posjetitelji su imali priliku razgledati radove više od pedeset umjetnika, sudjelovati u aukciji, panelima i predavanjima, pronaći rijetke publikacije te odabrati poseban blagdanski dar za pod bor.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
U ambijentu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, prostoru koji već desetljećima čuva duh likovne tradicije Zagreba, jučer je održana pop-up izložba koja je privukla pažnju ljubiteljica mode, umjetnosti i snažnih vizualnih priča. Pod naslovom “Etna Maar – 20 godina snage, elegancije, transformacije”, izložba je obilježila dva desetljeća stvaralačkog puta dizajnerice Andrijane Subotič Pjajčik, žene čiji je modni izričaj obilježio hrvatsku scenu i ostavio prepoznatljiv, neizbrisiv trag.
Krajem godine zagrebački Oktogon pretvara se u epicentar suvremene umjetnosti. Od 11. do 14. prosinca, Art Zagreb 2025 vraća se kao događaj koji nadilazi klasični sajam — postaje mjesto susreta ideja, vizija i ljudi koji umjetnost žive i misle.
U danu koji prirodno poziva na tišinu, usporavanje i povratak sebi, Matija Cvek objavio je novu pjesmu – onu koja ne traži pažnju glasno, ali je dobiva iskreno. Objavljena na Božić, pjesma Dom su ljudi (radni naziv prema poruci) donosi jednostavnu, ali duboko univerzalnu misao: dom nisu ni gradovi ni adrese, nego ljudi s kojima dijelimo život.
U Ujedinjenom Kraljevstvu utrka za vrh glazbenih ljestvica svake je godine u prosincu žešća nego u bilo kojem drugom razdoblju. Tijekom božićnog tjedna i najveće zvijezde i manje poznata imena ulažu iznimne napore kako bi s pjesmom ili albumom dosegli prvo mjesto – jer se božićni broj jedan smatra osobito prestižnim i simbolički snažnim uspjehom.
Vratimo se nakratko u veljaču. Dodjela Grammyja 2025. godine i Beyoncé koja ispisuje povijest. Ne samo da joj je napokon dodijeljena najvažnija nagrada večeri, album godine, nego je postala i prva crna žena koja je osvojila Grammy za najbolji country album – za Cowboy Carter. Nedavne promjene koje je uvela Recording Academy tu pobjedu čine još monumentalnijom: moguće je da je Beyoncé ujedno i posljednja osoba koja će ikada osvojiti tu nagradu u tom obliku.
Godinama se činilo da je Gmail adresa nešto što dobiješ jednom – i zauvijek ostaje isto. Bez obzira na to jesi li je otvorio kao tinejdžer, pod nadimkom koji danas zvuči neugodno, ili prije nego što si mogao predvidjeti koliko će Google račun postati važan dio svakodnevice.
