Ova izložba mijenja pogled na Zagreb – i podsjeća nas zašto ga volimo
Zamislite grad koji govori fotografijom. Grad koji ne skriva nesavršenosti, nego ih grli. Koji šapuće prošlost, a istovremeno diše budućnost. Ovog ljeta, upravo takav Zagreb možete doživjeti kroz objektiv Damira Fabijanića — jednog od najvažnijih hrvatskih fotografa, koji je gradske skele pretvorio u svoja izložbena platna.
Izložba “Gaia… i Zagreb: Zagreb kakav jest” nije klasična umjetnička postava na bijelim zidovima muzeja. To je otvorena galerija pod vedrim nebom, ispisana na skelama koje simboliziraju obnovu – fizičku, ali i emotivnu. Zagreb ne nosi šminku. I ne mora. Fabijanić ga prikazuje onakvog kakav jest: s tramvajima u prolazu, suhim lišćem na pločnicima, pogledima koji se križaju i trenutkom koji se dogodi, pa prođe.
Fotografije su velike, analogne, i rađene na rijetkom kolor filmu. Nema filtara, nema inscenacije. Samo svjetlo, grad i tišina između dva okidanja.
Ljubavno pismo unuci — i svakom djetetu koje će odrastati ovdje
Ova izložba nije posveta prošlosti. Ona je ljubavno pismo budućnosti. Fabijanić ju je posvetio unuci Gaji, ali i svim generacijama koje tek dolaze. “Snimao sam Zagreb kao da ga vidim prvi put”, priznaje, i upravo u toj rečenici leži srce projekta. Jer dok gledamo te fotografije, shvaćamo koliko je grad istovremeno poznat i nov, krhak i snažan, star i pun obećanja.
U vremenu kada je gradska jezgra još uvijek u procesu oporavka nakon potresa, ovaj projekt ne prikriva skelu — već je slavi. Pretvara ono što je privremeno u prostor trajne emocije.
13 lokacija. 70 fotografija. Bez ijedne zatvorene galerije.
Od Ilice do Gornjeg grada, od Mimare do HAZU-a — Zagreb ovog ljeta postaje likovna šetnica. Mesh platna velikih formata pretvaraju grad u vizualni dnevnik. Prolaznici više nisu samo promatrači, nego i dio izložbe. Jer dok žurimo na tramvaj ili pijemo kavu na špici, nalazimo se unutar umjetnosti. I to nas mijenja.
Svaka lokacija postaje scena. Svaka scena — mali trenutak kontemplacije u užurbanosti.
Analogno srce u digitalnom dobu
Fabijanić, koji obilježava 50 godina od svoje prve izložbe, i dalje vjeruje u moć filma, u tišinu analognog procesa, u sporost kao luksuz. Njegov odabir fotoaparata, formata, pa čak i starog rol-filma iz hladnjaka, nije slučajan. To je odluka koja govori: uspori. Pogledaj. Osjeti.
I upravo zato ova izložba ne ostavlja dojam retro estetike, nego bezvremenosti. Pogled na Zagreb 2025. postaje pogled na grad bez datuma — grad koji pripada svima nama.
Više od izložbe. Manje od vječnosti. Baš kako treba.
Projekt “Gaia… i Zagreb” ne donosi samo slike. Donosi priču. O ljubavi prema mjestu. O vezama koje se prenose generacijski. O tome kako umjetnost može nastati tamo gdje je ne očekujemo – između dva kata u obnovi, na zidu koji je jučer bio siva barijera, a danas poziva da zastanemo i pogledamo.
Ako ovog ljeta tražite razlog da se ponovno zaljubite u Zagreb, ne morate kupovati ulaznicu. Dovoljno je hodati. Otvoriti oči. I prepustiti se.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
U ambijentu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, prostoru koji već desetljećima čuva duh likovne tradicije Zagreba, jučer je održana pop-up izložba koja je privukla pažnju ljubiteljica mode, umjetnosti i snažnih vizualnih priča. Pod naslovom “Etna Maar – 20 godina snage, elegancije, transformacije”, izložba je obilježila dva desetljeća stvaralačkog puta dizajnerice Andrijane Subotič Pjajčik, žene čiji je modni izričaj obilježio hrvatsku scenu i ostavio prepoznatljiv, neizbrisiv trag.
Krajem godine zagrebački Oktogon pretvara se u epicentar suvremene umjetnosti. Od 11. do 14. prosinca, Art Zagreb 2025 vraća se kao događaj koji nadilazi klasični sajam — postaje mjesto susreta ideja, vizija i ljudi koji umjetnost žive i misle.
U Oktogonu Novog Muzeja Moderne Umjetnosti (NNMU) otvorena je izložba „Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret“, koja će biti otvorena do 17. siječnja 2026. Autorica izložbe je dr. sc. Jasna Galjer, a kustosice Irena Bekić i Ivana Meštrov. Dizajn postava potpisuje kolektiv Oaza, dok je zvuk oblikovao Andro Giunio.
Nakon gotovo tisuću dana šutnje, potresa i dugotrajnih radova, jedan od najintimnijih prostora hrvatske kulturne baštine ponovno će oživjeti: Atelijer Meštrović sredinom prosinca otvara svoja vrata s novim stalnim postavom, promišljenim s iznimnom pažnjom i dubokim poštovanjem prema životu i djelu Ivana Meštrovića.
Nenad Sovilj obilježava dva desetljeća rada u trenutku kada se čini da je luksuz postao svakodnevna kulisa, a ne pitanje odnosa prema materiji, vremenu i prostoru. U ambijentu Etnografskog muzeja, pod tihom težinom njegove oktogonalne dvorane i ispod kupole koja već sama po sebi nosi osjećaj ceremonije, Sovilj predstavlja samo jedan rad – monumentalnu ogrlicu koja sabire dvadeset godina istraživanja, eksperimenta i duboko osobnog dijaloga s plemenitim materijalima. Poetičan naslov izložbe „(2 + 2) x 5“ tek je matematički podsjetnik na logiku koja stoji iza njezine strukture, ali suština izložbe nalazi se u njezinoj tišini, u načinu na koji prostor dopušta posjetitelju da se približi objektu kao da ulazi u tuđi svijet misli.
Obuhvatna retrospektiva jedne od najznačajnijih irskih suvremenih umjetnica, u kustoskoj koncepciji Leonide Kovač, donosi trideset godina stvaralaštva i recentni projekt Kinship – Home
Pop boje, blagdanski motivi i luksuzne teksture definiraju Chanel Holiday ekskluzivnu blagdansku selekciju modnih dodataka koja u prvi plan stavlja sofisticiranu interpretaciju božićne estetike. Kolekcija je osmišljena kao hommage sezoni slavlja, uz naglasak na detalje koji čine razliku.
Postoje LEGO setovi koji se slažu, izlože i s vremenom padnu u zaborav. A postoje i oni rijetki, pomno osmišljeni modeli koji nadilaze granicu igračke i postaju predmet želje, razgovora i statusa. Upravo takav je novi LEGO Icons set inspiriran serijom Stranger Things – Creel House, mračna kuća iz Hawkinsa koja u Hrvatsku stiže za svega nekoliko dana i već sada se smatra jednim od najpoželjnijih kolekcionarskih izdanja ove godine.
Eurosong je desetljećima volio sebe zamišljati kao sigurno utočište glazbe – prostor u kojem se politika zaustavlja na vratima pozornice, a reflektori obasjavaju isključivo pjesme, izvođače i obećanje zajedništva. No povijest tog natjecanja pokazuje da se stvarnost uvijek, prije ili kasnije, probije kroz scenografiju. Odluka Nema, pobjednika Eurosonga 2024., da vrati svoj trofej Europskoj radiodifuznoj uniji (EBU), nije samo osobni čin savjesti, nego i simbolički rez u tkivu natjecanja koje se već godinama bori s vlastitim proturječnostima.
