Ova izložba mijenja pogled na Zagreb – i podsjeća nas zašto ga volimo
Zamislite grad koji govori fotografijom. Grad koji ne skriva nesavršenosti, nego ih grli. Koji šapuće prošlost, a istovremeno diše budućnost. Ovog ljeta, upravo takav Zagreb možete doživjeti kroz objektiv Damira Fabijanića — jednog od najvažnijih hrvatskih fotografa, koji je gradske skele pretvorio u svoja izložbena platna.
Izložba “Gaia… i Zagreb: Zagreb kakav jest” nije klasična umjetnička postava na bijelim zidovima muzeja. To je otvorena galerija pod vedrim nebom, ispisana na skelama koje simboliziraju obnovu – fizičku, ali i emotivnu. Zagreb ne nosi šminku. I ne mora. Fabijanić ga prikazuje onakvog kakav jest: s tramvajima u prolazu, suhim lišćem na pločnicima, pogledima koji se križaju i trenutkom koji se dogodi, pa prođe.
Fotografije su velike, analogne, i rađene na rijetkom kolor filmu. Nema filtara, nema inscenacije. Samo svjetlo, grad i tišina između dva okidanja.
Ljubavno pismo unuci — i svakom djetetu koje će odrastati ovdje
Ova izložba nije posveta prošlosti. Ona je ljubavno pismo budućnosti. Fabijanić ju je posvetio unuci Gaji, ali i svim generacijama koje tek dolaze. “Snimao sam Zagreb kao da ga vidim prvi put”, priznaje, i upravo u toj rečenici leži srce projekta. Jer dok gledamo te fotografije, shvaćamo koliko je grad istovremeno poznat i nov, krhak i snažan, star i pun obećanja.
U vremenu kada je gradska jezgra još uvijek u procesu oporavka nakon potresa, ovaj projekt ne prikriva skelu — već je slavi. Pretvara ono što je privremeno u prostor trajne emocije.
13 lokacija. 70 fotografija. Bez ijedne zatvorene galerije.
Od Ilice do Gornjeg grada, od Mimare do HAZU-a — Zagreb ovog ljeta postaje likovna šetnica. Mesh platna velikih formata pretvaraju grad u vizualni dnevnik. Prolaznici više nisu samo promatrači, nego i dio izložbe. Jer dok žurimo na tramvaj ili pijemo kavu na špici, nalazimo se unutar umjetnosti. I to nas mijenja.
Svaka lokacija postaje scena. Svaka scena — mali trenutak kontemplacije u užurbanosti.
Analogno srce u digitalnom dobu
Fabijanić, koji obilježava 50 godina od svoje prve izložbe, i dalje vjeruje u moć filma, u tišinu analognog procesa, u sporost kao luksuz. Njegov odabir fotoaparata, formata, pa čak i starog rol-filma iz hladnjaka, nije slučajan. To je odluka koja govori: uspori. Pogledaj. Osjeti.
I upravo zato ova izložba ne ostavlja dojam retro estetike, nego bezvremenosti. Pogled na Zagreb 2025. postaje pogled na grad bez datuma — grad koji pripada svima nama.
Više od izložbe. Manje od vječnosti. Baš kako treba.
Projekt “Gaia… i Zagreb” ne donosi samo slike. Donosi priču. O ljubavi prema mjestu. O vezama koje se prenose generacijski. O tome kako umjetnost može nastati tamo gdje je ne očekujemo – između dva kata u obnovi, na zidu koji je jučer bio siva barijera, a danas poziva da zastanemo i pogledamo.
Ako ovog ljeta tražite razlog da se ponovno zaljubite u Zagreb, ne morate kupovati ulaznicu. Dovoljno je hodati. Otvoriti oči. I prepustiti se.
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar sinoć je otvorena izložba „TANKA – Istraživanje forme, ravnoteže i materijala kroz suvremeni autorski nakit“, kojom se javnosti prvi put predstavlja istoimena kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Riječ je o autorskom projektu koji proizlazi iz osobnog senzibiliteta autorice, njezinih iskustava u arhitekturi te dugotrajnog istraživanja odnosa između forme, materijala i tijela, a realiziran je kroz minimalistički izraz i modularnu strukturu nakita.
Velik interes publike obilježio je završetak izložbe Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret, koja je proteklog vikenda zatvorena u Oktogonu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a koju je od otvorenja 6. prosinca 2025. godine razgledalo više od osam tisuća posjetitelja, čime je potvrđena snažna potreba publike za ponovnim čitanjem i vrednovanjem zaboravljenih poglavlja nacionalne povijesti dizajna.
U rasprodanoj Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, pred publikom koja je do posljednjeg mjesta ispunila prostor, premijerno je izvedena predstava „MARE #ženamajkaglumica“, snažna i duboko osobna kazališna ispovijest koja je publiku vodila kroz čitav spektar emocija – od iskrenog smijeha do tišine ispunjene suzama.
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar 21. siječnja otvara se izložba TANKA, prva kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Kolekcija je rezultat autoričinog intimnog izraza, spajajući osobna iskustva, emocije i arhitektonsku preciznost.
U petak 9. siječnja 2026. u 20 sati u Laubi – kući za ljude i umjetnost otvara se izložba Riječi, slike i snovi – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića, koja publici donosi iznimno vrijedan i rijetko viđen presjek povijesti plakata kao medija vizualne komunikacije, umjetničkog izraza i društvenog svjedočanstva. Riječ je o izložbi koja ne pretendira tek na estetski doživljaj, nego otvara prostor za dublje razumijevanje plakata kao slojevitog kulturnog artefakta, u kojem se susreću dizajn, umjetnost, ideologija, tehnologija i svakodnevni život, a koji je tijekom 20. stoljeća imao presudnu ulogu u oblikovanju vizualnog identiteta javnog prostora.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Kada se probudi, prva stvar koja Noelle izmami osmijeh na lice nije novac, fama ili planovi za dan, već sunce koje se probija kroz prozor, dajući joj energiju i polet za sve što slijedi. Ako sunce izostane, tu je njezina pasica Nala, uvijek spremna za maženje i igru, čineći svaki početak dana neprocjenjivo sretnim. Ta jednostavna, a snažna jutarnja radost utjelovljuje i njezin pristup umjetnosti – autentičan, spontan i pun života.
Saša Stević, široj javnosti poznat pod umjetničkim imenom Fenksta, ponovno zauzima pozornicu nacionalnog glazbenog natjecanja Dora, ovog puta s pjesmom koja nosi naziv Memento Mori. Nakon što je prošle godine prvi put predstavio svoj rad na Dori i uspostavio prepoznatljiv glas hip hop žanra u kontekstu ovog natjecanja, Fenksta se vraća s jasnom vizijom i iskustvom koje je nastajalo kroz godine kontinuiranog glazbenog stvaralaštva i profesionalnog razvoja. Poznat po svojoj tehničkoj samostalnosti u glazbi, od beatmakinga do aranžmana i produkcije, Fenksta je umjetnik koji u svojoj glazbi spaja autentičnost i promišljenu kontrolu nad svakim detaljem izvedbe.
Izvori tvrde da je incident tijekom prvog plesa na vjenčanju 2022. godine dodatno pogoršao odnos između Nicole Peltz i Victorije Beckham te ostavio trajne posljedice na obiteljsku dinamiku.
