Fotografiska, muzej suvremene fotografije s ispostavama u Stockholmu, Tallinnu i NewYorku, nedavno je otvorio vrata svoje nove galerije u njemačkoj prijestolnici Berlinu.
Svečano otvorenje održano je 14. rujna, tijekom Berlinskog tjedna umjetnosti. U svom novom prostoru u četvrti Berlin-Mitte, muzej je otvorio svoje prve izložbe, koje su bile popraćene razgovorima, DJ setovima i glazbom uživo, kao i nastupom slavnog elektro-punk glazbenika Peachesa.
Muzej suvremene fotografije otvoren je u Berlinu prošli tjedan
Ogranak izvornog švedskog muzeja fotografije, tim Fotografiske kaže da će najnovija berlinska galerija izložiti „fotografije svjetske klase, eklektičan program, uzdignutu gastronomiju i iznenađujuće nove perspektive“, istovremeno nastojeći podržati umjetničke talente iz različitih sredina, kako lokalnih tako i međunarodnih.
Izložbe su dio šireg kompleksa u bivšoj berlinskoj robnoj kući, čiji sadržaji uključuju pekarnicu, barove i vrhunske restorane te izložbene prostorije na čak šest katova.
Jedna od prvih izložbi u berlinskome muzeju bila je ona južnoafričke umjetnosti Candice Breitz.FOTO: Instagram/fotografiska.berlin
Trenutačne izložbe uključuju ‘Whiteface’ južnoafričke umjetnice Candice Breitz (do 4. prosinca), ‘NUDE’, seriju fotografija umjetnica koje se identificiraju kao žene (do 14. siječnja), i ‘USSYPHILIA’, solo izložbu američke vizualne umjetnice i DJ-a Juliane Huxtable (do 21. siječnja).
Čak i kada se otvori muzej suvremene fotografije, to ne može proći bez kontroverzija
Otvaranje ovog muzeja nije prošlo bez kontroverzija, te je izazvalo raspravu o ubrzanoj gentrifikaciji grada. Zgrada u kojoj se sada nalazi Fotografiska nekoć je bila skvot i umjetnička rezidencija poznata kao Kunsthaus Tacheles, koja je nastala ubrzo nakon pada Berlinskog zida i postojala do ranih 2010-ih. No, umjetnici su 2012. deložirani iz zgrade.
Muzej je otvoren uz veliki party.FOTO: Instagram/fotografiska.berlin
To iskustvo je nekima ostavilo gorak okus. „Govorite o tome da želite biti palača za razmjenu zajednica i kultura“, napisao je jedan korisnik na službenom Instagram računuFotografiska Berlin. „Na koje kulture mislite? One koje su raseljene gentrifikacijom Tachelesa?“ napisao je.
U petak 9. siječnja 2026. u 20 sati u Laubi – kući za ljude i umjetnost otvara se izložba Riječi, slike i snovi – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića, koja publici donosi iznimno vrijedan i rijetko viđen presjek povijesti plakata kao medija vizualne komunikacije, umjetničkog izraza i društvenog svjedočanstva. Riječ je o izložbi koja ne pretendira tek na estetski doživljaj, nego otvara prostor za dublje razumijevanje plakata kao slojevitog kulturnog artefakta, u kojem se susreću dizajn, umjetnost, ideologija, tehnologija i svakodnevni život, a koji je tijekom 20. stoljeća imao presudnu ulogu u oblikovanju vizualnog identiteta javnog prostora.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Završilo je osmo izdanje Art Zagreba, središnjeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti, koje se ove godine po prvi put održalo u prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i predstavilo iznimno bogat i raznovrstan programski i izložbeni sadržaj. Posjetitelji su imali priliku razgledati radove više od pedeset umjetnika, sudjelovati u aukciji, panelima i predavanjima, pronaći rijetke publikacije te odabrati poseban blagdanski dar za pod bor.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
U ambijentu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, prostoru koji već desetljećima čuva duh likovne tradicije Zagreba, jučer je održana pop-up izložba koja je privukla pažnju ljubiteljica mode, umjetnosti i snažnih vizualnih priča. Pod naslovom “Etna Maar – 20 godina snage, elegancije, transformacije”, izložba je obilježila dva desetljeća stvaralačkog puta dizajnerice Andrijane Subotič Pjajčik, žene čiji je modni izričaj obilježio hrvatsku scenu i ostavio prepoznatljiv, neizbrisiv trag.
Dalibor Petko je ime koje je već godinama sinonim za hrvatsku medijsku scenu, osobito za radijske i televizijske emisije koje spajaju glazbu i zabavu. Njegova karijera započela je još u srednjoj školi, kada je prvi put preuzeo voditeljsku ulogu i otkrio da ga scena ispunjava na način koji nijedan školski predmet nije mogao. Kao dijete introverta koji je u sebi nosio glasnog ekstroverta, Dalibor je pronašao svoj put kroz improvizaciju i prisutnost pred publikom.
U trenutku kada je objavljeno da je među 24 odabrana izvođača Dore 2026, Karolina Ilić doživjela je ono što mnogi mladi glazbenici sanjaju godinama. Za nju to nije bio tek prolazak na nacionalni izbor, nego potvrda da njezin autorski rad, identitet i glazbena vizija imaju svoje mjesto na velikoj pozornici. Radost i uzbuđenje ubrzo su, međutim, zamijenjeni neočekivanim obratom.
Nakon uspješnih singlova „Led“ i „Fantazija“, dvojac Grše i Miach vraća se na glazbenu scenu novim zajedničkim projektom – pjesmom „Sante“, praćenom videospotom koji je danas službeno objavljen. Ova treća suradnja potvrđuje status dvojca kao jednog od najprepoznatljivijih i najuspješnijih tandema domaće glazbene scene, spajajući prepoznatljivu zvučnu estetiku s upečatljivim vizualnim identitetom.
