Fotografiska, muzej suvremene fotografije s ispostavama u Stockholmu, Tallinnu i NewYorku, nedavno je otvorio vrata svoje nove galerije u njemačkoj prijestolnici Berlinu.
Svečano otvorenje održano je 14. rujna, tijekom Berlinskog tjedna umjetnosti. U svom novom prostoru u četvrti Berlin-Mitte, muzej je otvorio svoje prve izložbe, koje su bile popraćene razgovorima, DJ setovima i glazbom uživo, kao i nastupom slavnog elektro-punk glazbenika Peachesa.
Muzej suvremene fotografije otvoren je u Berlinu prošli tjedan
Ogranak izvornog švedskog muzeja fotografije, tim Fotografiske kaže da će najnovija berlinska galerija izložiti „fotografije svjetske klase, eklektičan program, uzdignutu gastronomiju i iznenađujuće nove perspektive“, istovremeno nastojeći podržati umjetničke talente iz različitih sredina, kako lokalnih tako i međunarodnih.
Izložbe su dio šireg kompleksa u bivšoj berlinskoj robnoj kući, čiji sadržaji uključuju pekarnicu, barove i vrhunske restorane te izložbene prostorije na čak šest katova.
Jedna od prvih izložbi u berlinskome muzeju bila je ona južnoafričke umjetnosti Candice Breitz.FOTO: Instagram/fotografiska.berlin
Trenutačne izložbe uključuju ‘Whiteface’ južnoafričke umjetnice Candice Breitz (do 4. prosinca), ‘NUDE’, seriju fotografija umjetnica koje se identificiraju kao žene (do 14. siječnja), i ‘USSYPHILIA’, solo izložbu američke vizualne umjetnice i DJ-a Juliane Huxtable (do 21. siječnja).
Čak i kada se otvori muzej suvremene fotografije, to ne može proći bez kontroverzija
Otvaranje ovog muzeja nije prošlo bez kontroverzija, te je izazvalo raspravu o ubrzanoj gentrifikaciji grada. Zgrada u kojoj se sada nalazi Fotografiska nekoć je bila skvot i umjetnička rezidencija poznata kao Kunsthaus Tacheles, koja je nastala ubrzo nakon pada Berlinskog zida i postojala do ranih 2010-ih. No, umjetnici su 2012. deložirani iz zgrade.
Muzej je otvoren uz veliki party.FOTO: Instagram/fotografiska.berlin
To iskustvo je nekima ostavilo gorak okus. „Govorite o tome da želite biti palača za razmjenu zajednica i kultura“, napisao je jedan korisnik na službenom Instagram računuFotografiska Berlin. „Na koje kulture mislite? One koje su raseljene gentrifikacijom Tachelesa?“ napisao je.
U Galeriji Kranjčar u petak, 30. siječnja, s početkom u 19 sati, bit će otvorena izložba fotografija Zore i sutoni autora Maroja Vučićevića, koja publici donosi suzdržan, kontemplativan vizualni svijet nastao dugogodišnjim, tihim i posvećenim fotografskim radom.
Izložba povodom Noći muzeja donosi presjek stvaralaštva Frane Missije i vodi kroz Split, Pariz i New York viđene očima umjetnika koji je gradove pretvarao u emociju, pokret i osobni zapis
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar sinoć je otvorena izložba „TANKA – Istraživanje forme, ravnoteže i materijala kroz suvremeni autorski nakit“, kojom se javnosti prvi put predstavlja istoimena kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Riječ je o autorskom projektu koji proizlazi iz osobnog senzibiliteta autorice, njezinih iskustava u arhitekturi te dugotrajnog istraživanja odnosa između forme, materijala i tijela, a realiziran je kroz minimalistički izraz i modularnu strukturu nakita.
Velik interes publike obilježio je završetak izložbe Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret, koja je proteklog vikenda zatvorena u Oktogonu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a koju je od otvorenja 6. prosinca 2025. godine razgledalo više od osam tisuća posjetitelja, čime je potvrđena snažna potreba publike za ponovnim čitanjem i vrednovanjem zaboravljenih poglavlja nacionalne povijesti dizajna.
U rasprodanoj Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, pred publikom koja je do posljednjeg mjesta ispunila prostor, premijerno je izvedena predstava „MARE #ženamajkaglumica“, snažna i duboko osobna kazališna ispovijest koja je publiku vodila kroz čitav spektar emocija – od iskrenog smijeha do tišine ispunjene suzama.
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar 21. siječnja otvara se izložba TANKA, prva kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Kolekcija je rezultat autoričinog intimnog izraza, spajajući osobna iskustva, emocije i arhitektonsku preciznost.
U petak 9. siječnja 2026. u 20 sati u Laubi – kući za ljude i umjetnost otvara se izložba Riječi, slike i snovi – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića, koja publici donosi iznimno vrijedan i rijetko viđen presjek povijesti plakata kao medija vizualne komunikacije, umjetničkog izraza i društvenog svjedočanstva. Riječ je o izložbi koja ne pretendira tek na estetski doživljaj, nego otvara prostor za dublje razumijevanje plakata kao slojevitog kulturnog artefakta, u kojem se susreću dizajn, umjetnost, ideologija, tehnologija i svakodnevni život, a koji je tijekom 20. stoljeća imao presudnu ulogu u oblikovanju vizualnog identiteta javnog prostora.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.
Završnicu albuma Secondo Max Hozić zaokružuje objavom akustične verzije singla „Moćna igra“, koju prati i službeni videospot, čime ovom pjesmom simbolično zatvara jedno važno poglavlje svoje dosadašnje glazbene karijere. Riječ je o skladbi koja se već pri objavi albuma nametnula kao jedna od njegovih emocionalno najsnažnijih točaka, a u novom, ogoljenijem aranžmanskom ruhu dodatno dolazi do izražaja njezina intimna i sugestivna jezgra.
Kad mislimo da smo vidjeli sve u svijetu luksuzne mode, Demna za Gucci upravo nas je brutalno razuvjerio. Nova haljina iz kolekcije za proljeće/ljeto, dio looka La Mecenate iz serije La Famiglia, ne samo da reinterpretira Gucci kodove kroz osebujne estetske stavove, već dolazi s cijenom koja se jednostavno ne može ignorirati: 100.000 eura. Da, pročitali ste dobro. Stotinu tisuća eura. Za jednu haljinu.