Fotografiska, muzej suvremene fotografije s ispostavama u Stockholmu, Tallinnu i NewYorku, nedavno je otvorio vrata svoje nove galerije u njemačkoj prijestolnici Berlinu.
Svečano otvorenje održano je 14. rujna, tijekom Berlinskog tjedna umjetnosti. U svom novom prostoru u četvrti Berlin-Mitte, muzej je otvorio svoje prve izložbe, koje su bile popraćene razgovorima, DJ setovima i glazbom uživo, kao i nastupom slavnog elektro-punk glazbenika Peachesa.
Muzej suvremene fotografije otvoren je u Berlinu prošli tjedan
Ogranak izvornog švedskog muzeja fotografije, tim Fotografiske kaže da će najnovija berlinska galerija izložiti „fotografije svjetske klase, eklektičan program, uzdignutu gastronomiju i iznenađujuće nove perspektive“, istovremeno nastojeći podržati umjetničke talente iz različitih sredina, kako lokalnih tako i međunarodnih.
Izložbe su dio šireg kompleksa u bivšoj berlinskoj robnoj kući, čiji sadržaji uključuju pekarnicu, barove i vrhunske restorane te izložbene prostorije na čak šest katova.
Jedna od prvih izložbi u berlinskome muzeju bila je ona južnoafričke umjetnosti Candice Breitz.FOTO: Instagram/fotografiska.berlin
Trenutačne izložbe uključuju ‘Whiteface’ južnoafričke umjetnice Candice Breitz (do 4. prosinca), ‘NUDE’, seriju fotografija umjetnica koje se identificiraju kao žene (do 14. siječnja), i ‘USSYPHILIA’, solo izložbu američke vizualne umjetnice i DJ-a Juliane Huxtable (do 21. siječnja).
Čak i kada se otvori muzej suvremene fotografije, to ne može proći bez kontroverzija
Otvaranje ovog muzeja nije prošlo bez kontroverzija, te je izazvalo raspravu o ubrzanoj gentrifikaciji grada. Zgrada u kojoj se sada nalazi Fotografiska nekoć je bila skvot i umjetnička rezidencija poznata kao Kunsthaus Tacheles, koja je nastala ubrzo nakon pada Berlinskog zida i postojala do ranih 2010-ih. No, umjetnici su 2012. deložirani iz zgrade.
Muzej je otvoren uz veliki party.FOTO: Instagram/fotografiska.berlin
To iskustvo je nekima ostavilo gorak okus. „Govorite o tome da želite biti palača za razmjenu zajednica i kultura“, napisao je jedan korisnik na službenom Instagram računuFotografiska Berlin. „Na koje kulture mislite? One koje su raseljene gentrifikacijom Tachelesa?“ napisao je.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Završilo je osmo izdanje Art Zagreba, središnjeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti, koje se ove godine po prvi put održalo u prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i predstavilo iznimno bogat i raznovrstan programski i izložbeni sadržaj. Posjetitelji su imali priliku razgledati radove više od pedeset umjetnika, sudjelovati u aukciji, panelima i predavanjima, pronaći rijetke publikacije te odabrati poseban blagdanski dar za pod bor.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
U ambijentu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, prostoru koji već desetljećima čuva duh likovne tradicije Zagreba, jučer je održana pop-up izložba koja je privukla pažnju ljubiteljica mode, umjetnosti i snažnih vizualnih priča. Pod naslovom “Etna Maar – 20 godina snage, elegancije, transformacije”, izložba je obilježila dva desetljeća stvaralačkog puta dizajnerice Andrijane Subotič Pjajčik, žene čiji je modni izričaj obilježio hrvatsku scenu i ostavio prepoznatljiv, neizbrisiv trag.
Krajem godine zagrebački Oktogon pretvara se u epicentar suvremene umjetnosti. Od 11. do 14. prosinca, Art Zagreb 2025 vraća se kao događaj koji nadilazi klasični sajam — postaje mjesto susreta ideja, vizija i ljudi koji umjetnost žive i misle.
U Oktogonu Novog Muzeja Moderne Umjetnosti (NNMU) otvorena je izložba „Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret“, koja će biti otvorena do 17. siječnja 2026. Autorica izložbe je dr. sc. Jasna Galjer, a kustosice Irena Bekić i Ivana Meštrov. Dizajn postava potpisuje kolektiv Oaza, dok je zvuk oblikovao Andro Giunio.
Nakon gotovo tisuću dana šutnje, potresa i dugotrajnih radova, jedan od najintimnijih prostora hrvatske kulturne baštine ponovno će oživjeti: Atelijer Meštrović sredinom prosinca otvara svoja vrata s novim stalnim postavom, promišljenim s iznimnom pažnjom i dubokim poštovanjem prema životu i djelu Ivana Meštrovića.
Pjevačica Feminnema otvoreno je progovorila o vjeri, obitelji i društvenim temama, a njezine objave izazvale su podijeljene reakcije na društvenim mrežama.
Trajno isključenje Dalibora Matanića iz DHFR-a mnogi već nazivaju presedanom u domaćoj filmskoj industriji, ali i jasnom porukom o nultoj toleranciji prema nasilju i zloupotrebi moći u profesionalnom okruženju.
