Zagrebačka Kuća za ljude i umjetnost, Lauba, i ove je godine pripremila izložbu međunarodno priznatog fotografa Stanka Abadžića. Četrdeset izvanrednih aktova bit će izloženo u Laubinoj velikoj dvorani od 17. do 25. veljače 2024. godine. Izložba je prodajna, pa ukoliko ste razmišljali o investiciji u kvalitetnu umjetnost, sada je pravo vrijeme za to.
Posljednjih nekoliko godina, fokus fotografskog zanimanja Stanka Abadžića okrenut je prema aktovima. Objektivom bilježi i veliča ljepotu ženskog tijela – dok modelima vješto čuva anonimnost. Velika prodajna izložba Abadžićevih fotografija otvara se 17. veljače u 19:00 sati u Laubi, a trajat će do 25. veljače.
„Abadžić spretno čuva anonimnost modela, no zbog intimne atmosfere imamo osjećaj kao da je poznajemo. Ona kao da je postala arhetip poštivanja žena. Ponekad je ona u prvome planu, katkad je prekrivena velom, a kad nije odmah tu, kroz rapsodiju svjetlosti i sjene tražimo je pogledom.“ Izložba „Aktovi“ Stanka Abadžića otvara se 17. veljače u 19:00 sati u zagrebačkoj Laubi, a trajat će do 25. veljače.
Majstorsko umijeće pisanja svjetlom dominantni je sloj magnetski privlačnih fotografija Stanka Abadžića – fotografa koji za sebe govori da nema poruku, ne propitkuje ništa, već samo fotografira. Prodajna izložba „Aktovi“ donosi četrdesetak vrsnih fotografija, a otvara se 17. veljače u 19:00 sati u Laubi.
“Da se riječ svjetlopis, kao hrvatska inačica riječi fotografija, ukorijenila, njena bi tvorbena analiza savršeno opisivala fotografski rukopis Stanka Abadžića. Majstorsko umijeće pisanja svjetlom dominantni je sloj čitanja magnetski privlačnih Abadžićevih fotografija – fotografa koji za sebe govori da nema poruku, ne propitkuje ništa, već samo fotografira. Uz istančano doziranje svjetla i tame, Abadžića definira i vječna radoznalost te izuzetan senzibilitet u traženju kadra. Njegov proces fotografiranja uvelike se sastoji od igre onime što je već tu, na što je na lokaciji naišao, uklapanja modela u kadar te povremene uporabe rekvizita. Vizualno su to pametni i visoko-estetski kadrovi, dosjetljivi, s često prisutnom dozom humora koja se čita iz izbora rekvizita naspram lokacije ili pak poze modela u zatečenoj okolini. Očišćenost kadra i forme, osamljene lokacije, opreka svjetlost-tama te neinvazivnost u prirodnosti pokreta modela doprinose gotovo nadrealnim kompozicijama. Moć opažanja koju Abadžić posjeduje očituje se kroz ritam prirodnih sjena, preklapanja oblika dijelova tijela s prostornim oblicima te ornamentalnosti koju izvlači, kako iz prirodnih sjena, tako i kroz sjene nastale korištenjem rekvizita.
Izbor fotografskih aktova Stanka Abadžića, koji se ovom izložbom donosi, najbolje je od suvremene hrvatske fotografske produkcije. Njegove umjetničke, crno-bijele fotografije podsjećaju na pionirske fotografske tehnike poput platinotipije i mokrog kolodija. Decentnim, studioznim aktovima Abadžić veliča ljepotu ženskog tijela, ljepotu života. Proces prilagođavanja modela kadru te igra svjetlom i sjenom osnažuje ljepotu ženskog tijela. Takav koncept postiže upravo time što mu glavni sadržaj fotografije nije isključivo subjekt kojeg prikazuje, već su to i emocije te atmosfera koju prizor evocira. Njegove fotografije nadilaze prividno, ali nisu simbolične ili reprezentativne – on druge poruke osim ljepote življenja nema.
Abadžić spretno čuva anonimnost modela, no zbog intimne atmosfere imamo osjećaj kao da je poznajemo. Ona kao da je postala arhetip poštivanja žena. Ponekad je ona u prvome planu, katkad je prekrivena velom, a kad nije odmah tu, kroz rapsodiju svjetlosti i sjene tražimo je pogledom.”
Stanko Abadžić rođen je u Vukovaru 1952. godine. Od oca u petnaestoj godini dobiva prvi fotoaparat, SMENA 8, kojim snima prve amaterske fotografije. Ubrzo postaje član Fotokluba Borovo i počinje izlagati na skupnim i samostalnim izložbama u Borovu i Vukovaru. Diplomirao je germanistiku, više godina bio dopisnik Vjesnika iz Vukovara. Iz tog razdoblja poznate su njegove fotoreportaže s Malte o turizmu, iz Istanbula o shopping turama naših ljudi, te iz Tunisa o životu Berbera. Od 1995. do 2002. živi i radi u Pragu kao samostalni fotograf. Tamo se etablira kao umjetnički fotograf nakon što mu je Veleposlanstvo Republike Hrvatske organiziralo retrospektivnu izložbu u čuvenoj galeriji Dom Jozefa Sudka i tiskalo prvu monografiju, U ogledalu života. Godine 2002. vraća se na hrvatsku fotografsku scenu velikom izložbom u Muzeju Mimara gdje izlaže i svoj najpoznatiji praški ciklus In absentia. Nakladnička kuća Artresor objavila je istoimenu monografiju. Stanko Abadžić živi u Zagrebu i aktivno surađuje s nakladničkim kućama Meandar, AGM, Fraktura, Znanje, Disput i drugima na oblikovanju naslovnica knjiga. Do sada je samostalno izlagao u Njemačkoj, Švicarskoj, Španjolskoj, Portugalu, Sloveniji, Srbiji, Francuskoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, SAD-u te na brojnim skupnim izložbama u Europi. Abadžićeve fotografije nalaze se u mnogim privatnim i muzejskim zbirkama u Njemačkoj, Japanu, SAD-u, Češkoj i Hrvatskoj. Dobitnik je mnoštva nagrada i priznanja, poput zlatne medalje FIAPA u Danskoj na temu urbanog pejzaža.
U Galeriji Kranjčar u petak, 30. siječnja, s početkom u 19 sati, bit će otvorena izložba fotografija Zore i sutoni autora Maroja Vučićevića, koja publici donosi suzdržan, kontemplativan vizualni svijet nastao dugogodišnjim, tihim i posvećenim fotografskim radom.
Izložba povodom Noći muzeja donosi presjek stvaralaštva Frane Missije i vodi kroz Split, Pariz i New York viđene očima umjetnika koji je gradove pretvarao u emociju, pokret i osobni zapis
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar sinoć je otvorena izložba „TANKA – Istraživanje forme, ravnoteže i materijala kroz suvremeni autorski nakit“, kojom se javnosti prvi put predstavlja istoimena kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Riječ je o autorskom projektu koji proizlazi iz osobnog senzibiliteta autorice, njezinih iskustava u arhitekturi te dugotrajnog istraživanja odnosa između forme, materijala i tijela, a realiziran je kroz minimalistički izraz i modularnu strukturu nakita.
Velik interes publike obilježio je završetak izložbe Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret, koja je proteklog vikenda zatvorena u Oktogonu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a koju je od otvorenja 6. prosinca 2025. godine razgledalo više od osam tisuća posjetitelja, čime je potvrđena snažna potreba publike za ponovnim čitanjem i vrednovanjem zaboravljenih poglavlja nacionalne povijesti dizajna.
U rasprodanoj Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, pred publikom koja je do posljednjeg mjesta ispunila prostor, premijerno je izvedena predstava „MARE #ženamajkaglumica“, snažna i duboko osobna kazališna ispovijest koja je publiku vodila kroz čitav spektar emocija – od iskrenog smijeha do tišine ispunjene suzama.
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar 21. siječnja otvara se izložba TANKA, prva kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Kolekcija je rezultat autoričinog intimnog izraza, spajajući osobna iskustva, emocije i arhitektonsku preciznost.
U petak 9. siječnja 2026. u 20 sati u Laubi – kući za ljude i umjetnost otvara se izložba Riječi, slike i snovi – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića, koja publici donosi iznimno vrijedan i rijetko viđen presjek povijesti plakata kao medija vizualne komunikacije, umjetničkog izraza i društvenog svjedočanstva. Riječ je o izložbi koja ne pretendira tek na estetski doživljaj, nego otvara prostor za dublje razumijevanje plakata kao slojevitog kulturnog artefakta, u kojem se susreću dizajn, umjetnost, ideologija, tehnologija i svakodnevni život, a koji je tijekom 20. stoljeća imao presudnu ulogu u oblikovanju vizualnog identiteta javnog prostora.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Grupa LELEK, mladi, ali već prepoznatljivi vokalni sastav hrvatske glazbene scene, ove će se godine ponovno predstaviti na Dori 2026. s pjesmom Andromeda, skladbom koja spaja duboku emotivnu naraciju s jedinstvenim etno-pop izričajem.
Od malih nogu, Gabriela Braičić iz Duća kod Omiša gajila je duboku ljubav prema glazbi, osjećajući već u djetinjstvu da je pjevanje neizostavan dio njezinog identiteta i životnog puta, a taj san polako, ali sigurno pretvara u stvarnost kroz niz zapaženih nastupa, autorskih projekata i suradnji s različitim glazbenicima.
U povijesti suvremene filmske i televizijske umjetnosti rijetke su glumice koje su uspjele istodobno biti kultne, popularne i umjetnički relevantne kroz više desetljeća, a još rjeđe one koje su pritom ostale dosljedne vlastitom senzibilitetu i intelektualnoj preciznosti. Catherine O’Hara pripada upravo toj iznimnoj kategoriji. Njezina karijera, koja se proteže od improvizacijske komedije sedamdesetih godina do televizijskog vrhunca 21. stoljeća, predstavlja rijedak primjer evolucije talenta koji nikada nije izgubio ni oštrinu ni toplinu.
Iza raskošnih perika, teatralnih naglasaka i likova koji su obilježili povijest televizijske i filmske komedije, Catherine O’Hara cijeli je život gradila nešto posve suprotno od onoga što publika obično veže uz njezino ime – diskretan, stabilan i gotovo asketski privatan svijet, lišen skandala, naglih zaokreta i potrebe za stalnom vidljivošću. Upravo je ta tišina oko njezina osobnog života ono što ga čini toliko intrigantnim.
Glumica Catherine O’Hara, poznata po ulogama u seriji Schitt’s Creek te filmovima Sam u kući i Best in Show, preminula je u dobi od 71 godine. Njezina menadžerica potvrdila je vijest za Variety. O’Hara je preminula nakon kratke bolesti.