Zagrebačka Kuća za ljude i umjetnost, Lauba, i ove je godine pripremila izložbu međunarodno priznatog fotografa Stanka Abadžića. Četrdeset izvanrednih aktova bit će izloženo u Laubinoj velikoj dvorani od 17. do 25. veljače 2024. godine. Izložba je prodajna, pa ukoliko ste razmišljali o investiciji u kvalitetnu umjetnost, sada je pravo vrijeme za to.
Posljednjih nekoliko godina, fokus fotografskog zanimanja Stanka Abadžića okrenut je prema aktovima. Objektivom bilježi i veliča ljepotu ženskog tijela – dok modelima vješto čuva anonimnost. Velika prodajna izložba Abadžićevih fotografija otvara se 17. veljače u 19:00 sati u Laubi, a trajat će do 25. veljače.
„Abadžić spretno čuva anonimnost modela, no zbog intimne atmosfere imamo osjećaj kao da je poznajemo. Ona kao da je postala arhetip poštivanja žena. Ponekad je ona u prvome planu, katkad je prekrivena velom, a kad nije odmah tu, kroz rapsodiju svjetlosti i sjene tražimo je pogledom.“ Izložba „Aktovi“ Stanka Abadžića otvara se 17. veljače u 19:00 sati u zagrebačkoj Laubi, a trajat će do 25. veljače.
Majstorsko umijeće pisanja svjetlom dominantni je sloj magnetski privlačnih fotografija Stanka Abadžića – fotografa koji za sebe govori da nema poruku, ne propitkuje ništa, već samo fotografira. Prodajna izložba „Aktovi“ donosi četrdesetak vrsnih fotografija, a otvara se 17. veljače u 19:00 sati u Laubi.
“Da se riječ svjetlopis, kao hrvatska inačica riječi fotografija, ukorijenila, njena bi tvorbena analiza savršeno opisivala fotografski rukopis Stanka Abadžića. Majstorsko umijeće pisanja svjetlom dominantni je sloj čitanja magnetski privlačnih Abadžićevih fotografija – fotografa koji za sebe govori da nema poruku, ne propitkuje ništa, već samo fotografira. Uz istančano doziranje svjetla i tame, Abadžića definira i vječna radoznalost te izuzetan senzibilitet u traženju kadra. Njegov proces fotografiranja uvelike se sastoji od igre onime što je već tu, na što je na lokaciji naišao, uklapanja modela u kadar te povremene uporabe rekvizita. Vizualno su to pametni i visoko-estetski kadrovi, dosjetljivi, s često prisutnom dozom humora koja se čita iz izbora rekvizita naspram lokacije ili pak poze modela u zatečenoj okolini. Očišćenost kadra i forme, osamljene lokacije, opreka svjetlost-tama te neinvazivnost u prirodnosti pokreta modela doprinose gotovo nadrealnim kompozicijama. Moć opažanja koju Abadžić posjeduje očituje se kroz ritam prirodnih sjena, preklapanja oblika dijelova tijela s prostornim oblicima te ornamentalnosti koju izvlači, kako iz prirodnih sjena, tako i kroz sjene nastale korištenjem rekvizita.
Izbor fotografskih aktova Stanka Abadžića, koji se ovom izložbom donosi, najbolje je od suvremene hrvatske fotografske produkcije. Njegove umjetničke, crno-bijele fotografije podsjećaju na pionirske fotografske tehnike poput platinotipije i mokrog kolodija. Decentnim, studioznim aktovima Abadžić veliča ljepotu ženskog tijela, ljepotu života. Proces prilagođavanja modela kadru te igra svjetlom i sjenom osnažuje ljepotu ženskog tijela. Takav koncept postiže upravo time što mu glavni sadržaj fotografije nije isključivo subjekt kojeg prikazuje, već su to i emocije te atmosfera koju prizor evocira. Njegove fotografije nadilaze prividno, ali nisu simbolične ili reprezentativne – on druge poruke osim ljepote življenja nema.
Abadžić spretno čuva anonimnost modela, no zbog intimne atmosfere imamo osjećaj kao da je poznajemo. Ona kao da je postala arhetip poštivanja žena. Ponekad je ona u prvome planu, katkad je prekrivena velom, a kad nije odmah tu, kroz rapsodiju svjetlosti i sjene tražimo je pogledom.”
Stanko Abadžić rođen je u Vukovaru 1952. godine. Od oca u petnaestoj godini dobiva prvi fotoaparat, SMENA 8, kojim snima prve amaterske fotografije. Ubrzo postaje član Fotokluba Borovo i počinje izlagati na skupnim i samostalnim izložbama u Borovu i Vukovaru. Diplomirao je germanistiku, više godina bio dopisnik Vjesnika iz Vukovara. Iz tog razdoblja poznate su njegove fotoreportaže s Malte o turizmu, iz Istanbula o shopping turama naših ljudi, te iz Tunisa o životu Berbera. Od 1995. do 2002. živi i radi u Pragu kao samostalni fotograf. Tamo se etablira kao umjetnički fotograf nakon što mu je Veleposlanstvo Republike Hrvatske organiziralo retrospektivnu izložbu u čuvenoj galeriji Dom Jozefa Sudka i tiskalo prvu monografiju, U ogledalu života. Godine 2002. vraća se na hrvatsku fotografsku scenu velikom izložbom u Muzeju Mimara gdje izlaže i svoj najpoznatiji praški ciklus In absentia. Nakladnička kuća Artresor objavila je istoimenu monografiju. Stanko Abadžić živi u Zagrebu i aktivno surađuje s nakladničkim kućama Meandar, AGM, Fraktura, Znanje, Disput i drugima na oblikovanju naslovnica knjiga. Do sada je samostalno izlagao u Njemačkoj, Švicarskoj, Španjolskoj, Portugalu, Sloveniji, Srbiji, Francuskoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, SAD-u te na brojnim skupnim izložbama u Europi. Abadžićeve fotografije nalaze se u mnogim privatnim i muzejskim zbirkama u Njemačkoj, Japanu, SAD-u, Češkoj i Hrvatskoj. Dobitnik je mnoštva nagrada i priznanja, poput zlatne medalje FIAPA u Danskoj na temu urbanog pejzaža.
Nakon gotovo tisuću dana šutnje, potresa i dugotrajnih radova, jedan od najintimnijih prostora hrvatske kulturne baštine ponovno će oživjeti: Atelijer Meštrović sredinom prosinca otvara svoja vrata s novim stalnim postavom, promišljenim s iznimnom pažnjom i dubokim poštovanjem prema životu i djelu Ivana Meštrovića.
Nenad Sovilj obilježava dva desetljeća rada u trenutku kada se čini da je luksuz postao svakodnevna kulisa, a ne pitanje odnosa prema materiji, vremenu i prostoru. U ambijentu Etnografskog muzeja, pod tihom težinom njegove oktogonalne dvorane i ispod kupole koja već sama po sebi nosi osjećaj ceremonije, Sovilj predstavlja samo jedan rad – monumentalnu ogrlicu koja sabire dvadeset godina istraživanja, eksperimenta i duboko osobnog dijaloga s plemenitim materijalima. Poetičan naslov izložbe „(2 + 2) x 5“ tek je matematički podsjetnik na logiku koja stoji iza njezine strukture, ali suština izložbe nalazi se u njezinoj tišini, u načinu na koji prostor dopušta posjetitelju da se približi objektu kao da ulazi u tuđi svijet misli.
Obuhvatna retrospektiva jedne od najznačajnijih irskih suvremenih umjetnica, u kustoskoj koncepciji Leonide Kovač, donosi trideset godina stvaralaštva i recentni projekt Kinship – Home
U srcu zagrebačkog Oktogona, ondje gdje se svakodnevni gradski ritam isprepliće s tihim šumom povijesnih zidova i žurbom prolaznika, 29. studenoga otvorena je “Trajna iluzija”, prostorno–specifični skulpturalni projekt talijanskog umjetnika Antonija Della Guardije. Peto izdanje međunarodnog kulturnog fenomena BIENALSUR još je jednom dokazalo zašto je Zagreb postao važno mjesto na mapi suvremene umjetnosti – mjesto susreta ideja, prostora i novih percepcija.
12 galerija, više od 50 umjetnika - Beuys i Abramović kao globalne ikone, Demur i Stilinović s vrhunskim djelima: Art Zagreb 2025 donosi izniman postav suvremene umjetnosti 11.–14. prosinca u prostoru Oktogon Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu.
U prostoru Arheološkog muzeja, među krhotinama prošlih civilizacija i tihim odjecima prapovijesti, uskoro se otvara jedna od najintrigantnijih izložbi sezone — Dorothy Cross: Kinship / Srodstvo. Umjetnički paviljon u Zagrebu predstavlja ovaj izniman projekt koji potpisuje kustosica i teoretičarka umjetnosti Leonida Kovač, a koji će od 27. studenoga 2025. do 1. veljače 2026. povezati davne epohe, suvremene krize i ono najkrhkije u nama – osjećaj pripadanja.
Zagreb u prosincu već ima svoju čaroliju – lampice, tople napitke i adventske mirise – ali ove godine dobiva i nešto posebno: Art Zagreb 2025., središnji umjetnički događaj koji će od 11. do 14. prosinca ispuniti novi prostor Oktogon NMMU u srcu grada.
Postoji nešto gotovo meditativno u darivanju biljke – osobito one koja je u isto vrijeme i skulptura, i dizajnerski predmet, i živi podsjetnik na pažnju koju ste nekome posvetili. Upravo zato posljednjih godina sve više kreativnih duša otkriva ljepotu kokedama, delikatnih zelenih kugli omotanih mahovinom koje izgledaju kao da lebde između prirode i umjetnosti.
Nakon gotovo tisuću dana šutnje, potresa i dugotrajnih radova, jedan od najintimnijih prostora hrvatske kulturne baštine ponovno će oživjeti: Atelijer Meštrović sredinom prosinca otvara svoja vrata s novim stalnim postavom, promišljenim s iznimnom pažnjom i dubokim poštovanjem prema životu i djelu Ivana Meštrovića.