Madonna opet ruši sve granice: Novi album izašao je na najkontroverzniji datum i izaziva globalni šok
Objava novog Madonninog albuma upravo 3. srpnja nije slučajan odabir datuma, nego potez koji mnogi tumače kao simboličnu poruku. Dok se Sjedinjene Američke Države pripremaju za obilježavanje Dana neovisnosti, Madonna ponovno zauzima poziciju umjetnice koja se desetljećima nije libila propitivati društvene norme, političke okolnosti i granice slobode izražavanja. Upravo je taj trenutak poslužio kao povod za razmišljanje o njezinoj ostavštini, ali i o tome zašto je i danas jedna od najutjecajnijih pop ikona u povijesti.
Autor Josh Ackley ističe kako se Madonnin umjetnički put nikada nije temeljio isključivo na glazbi ili provokaciji. Prema njegovom mišljenju, njezina najveća snaga uvijek je bila spremnost da kroz vlastiti rad otvara teme koje su u vrijeme nastanka izazivale snažne društvene podjele. Seksualnost, rodne uloge, religija, sloboda izražavanja i prava LGBTQ+ zajednice postali su sastavni dio njezina umjetničkog identiteta mnogo prije nego što su o njima počeli otvoreno govoriti brojni drugi izvođači.
Poseban naglasak stavlja se na razdoblje početka devedesetih godina, kada je Madonna izazvala jednu od najvećih kulturnih polemika svoje karijere pjesmom “Justify My Love”. Glazbeni spot tada je bio zabranjen na MTV-u zbog eksplicitnog prikaza seksualnosti, uključujući biseksualnost, BDSM estetiku i otvoreno prikazivanje ženskog seksualnog identiteta. Umjesto da se povuče pred kritikama, Madonna je tijekom televizijskih intervjua branila svoje stavove smireno i argumentirano, naglašavajući kako djecu ne treba štititi od pitanja, nego ih poticati da razgovaraju s roditeljima o temama koje ih zbunjuju.
Autor smatra da su upravo takvi nastupi pokazali koliko je bila ispred svog vremena. Dok su mnogi javni komentatori pokušavali raspravu svesti na moralnu paniku oko seksualnosti, Madonna je inzistirala na otvorenom razgovoru o obrazovanju, slobodi izbora i prihvaćanju različitosti. Posebno je upozoravala da mladi ljudi već žive svoju seksualnost te da najveću opasnost ne predstavljaju informacije, nego šutnja, stigma i odbijanje odraslih da vode iskren dijalog.
U tekstu se podsjeća i kako tadašnji mediji često nisu razumjeli njezin način komunikacije. Kritizirali su njezin stil govora, dok autor smatra da je upravo njezina neposrednost bila dokaz samouvjerenosti i sposobnosti da vrlo jasno objasni vlastite stavove, bez obzira na pokušaje sugovornika da raspravu vrate na unaprijed zadane stereotipe.
Velik dio osvrta posvećen je i odnosu društva prema Madonni danas. Autor primjećuje kako se kritike više ne usmjeravaju isključivo na njezinu glazbu ili umjetničke odluke, nego sve češće na njezine godine i fizički izgled. Smatra da je riječ o nastavku dugogodišnjeg obrasca prema kojem se žene u javnom prostoru suočavaju s dvostrukim standardima, osobito kada odbijaju nestati iz središta pozornosti nakon određene životne dobi.
Nastavite čitati nakon oglasa
Kao važan primjer navodi se Madonnin govor prilikom preuzimanja priznanja Billboard Woman of the Year 2016. godine. Autor ga opisuje kao jedno od njezinih najiskrenijih javnih obraćanja, u kojem otvoreno govori o desetljećima provedenima pod neprekidnim povećalom javnosti. U govoru je progovorila o pritiscima koje je osjećala kao žena u glazbenoj industriji, o različitim pravilima koja vrijede za muškarce i žene te o tome koliko je visoku cijenu platila zbog odbijanja da se prilagodi očekivanjima društva.
Tekst također podsjeća na teške okolnosti koje su oblikovale njezin život prije svjetske slave. Nakon dolaska u New York krajem sedamdesetih godina suočila se s nasiljem, siromaštvom i nesigurnošću, a kasnije i s tragedijama koje je donijela epidemija AIDS-a, tijekom koje je izgubila brojne prijatelje i suradnike. Upravo su ta iskustva, smatra autor, duboko utjecala na njezin pogled na slobodu, umjetnost i osobni identitet.
Posebno se ističe razdoblje albuma Erotica i knjige Sex iz 1992. godine. U to vrijeme Madonna je postala simbol kulturnih sukoba oko seksualnosti, feminizma, homoseksualnosti i prava žena na autonomiju vlastitog tijela. Dok su muški rock izvođači često prolazili bez ozbiljnijih posljedica zbog sličnog scenskog izražavanja, Madonna je bila izložena znatno žešćim kritikama i moralnim osudama, što autor vidi kao jasan primjer nejednakih kriterija prema muškarcima i ženama u popularnoj kulturi.
Nastavite čitati nakon oglasa
Središnja poruka teksta jest da Madonnina najveća provokacija nikada nije bila seksualnost sama po sebi. Autor smatra da je njezina prava “krivnja” to što je tijekom više od četiri desetljeća ostala prisutna, neovisna i spremna donositi vlastite odluke bez prilagođavanja očekivanjima javnosti. Upravo zato njezin današnji povratak s novim albumom vidi kao simbol otpora konformizmu i podsjetnik da umjetnost može biti prostor slobode, individualnosti i društvene kritike.
Objava albuma upravo danas, dan uoči američkog Dana neovisnosti, u tom se kontekstu promatra kao snažna simbolična gesta. Dok se službene proslave usredotočuju na nacionalni identitet i tradiciju, Madonna ponovno bira govoriti o slobodi kroz glazbu, umjetničko izražavanje i pravo pojedinca da bude ono što jest. Autor zaključuje kako upravo zbog toga njezin povratak nije samo glazbeni događaj, nego i podsjetnik na vrijednosti koje su obilježile cijelu njezinu karijeru – hrabrost, autentičnost i odbijanje da pristane na društvena ograničenja.
Ljetna pozornica Tuškanac od utorka ponovno postaje središnje mjesto zagrebačke filmske scene, gdje će se od 14. do 18. srpnja održati novo izdanje programa Ljetni dani ZFF-a. Sezonski program Zagreb Film Festivala donosi izbor filmova s prošlogodišnjeg festivalskog izdanja, pružajući publici priliku da na otvorenom pogleda neke od najzapaženijih naslova suvremene nezavisne kinematografije.
Nina Donelli najpoznatija je slovenska pjevačica u Hrvatskoj koju publika voli zbog zabavnih pjesama koje dižu atmosferu, a njenu pjevačku i zabavljačku karizmu prepoznale su i kolege s estrade pa je do sada snimila hit duete s Mladenom Grdovićem, Giulianom, Tarapana bendom i klapom More.
Postoje trenuci u životu jednog umjetnika koji dolaze kao tiha potvrda svih onih godina provedenih u učenju, radu, sumnjama i neprestanoj želji za stvaranjem, a za mladog sarajevskog glumca Kerima Čutunu upravo jedan takav trenutak dolazi ovog ljeta kada će stati pred brojnu publiku i otvoriti 32. Sarajevo Film Festival, najvažniji filmski događaj u Bosni i Hercegovini koji već desetljećima okuplja najveća regionalna i svjetska imena sedme umjetnosti.
U povijesti popularne glazbe vrlo je malo izvođača koji su uspjeli zadržati vrhunsku razinu relevantnosti tijekom više desetljeća, a još je manje onih koji su uspjeli ostvariti iznimno rijedak uspjeh – imati album koji je dosegnuo prvo mjesto službene britanske albumske ljestvice u pet uzastopnih desetljeća. Taj uspjeh predstavlja jedan od najvažnijih pokazatelja dugoročne umjetničke vrijednosti, sposobnosti prilagodbe promjenama na glazbenom tržištu i stvaranja trajne veze s publikom različitih generacija. Među ženama koje su ostvarile ovaj povijesni rezultat posebno se ističu Madonna i Kylie Minogue, dvije izvođačice koje su tijekom svojih karijera postale mnogo više od pjevačica. One predstavljaju globalne glazbene brendove, kulturne simbole i primjere iznimne profesionalne strategije u industriji zabave.
Neke se večeri ne pamte po satima koliko su trajale, nego po osjećaju koji ostave za sobom i postanu dio kolektivnog sjećanja. Druga večer 12. Izdanja festivala ULTRA Europe bila je upravo takva - večer u kojoj je jedan dugogodišnji san postao stvarnost, a Split još jednom pokazao zašto ovih dana kuca u ritmu cijelog svijeta. Park mladeži nikada nije bio ispunjeniji, a trenutak kojemu su se generacije Ultranauta nadale od samih početaka festivala konačno je stigao - Calvin Harris prvi je put stao na pozornicu ULTRA Europe i priredio spektakl koji je nadmašio i najveća očekivanja. Uz njega su Main Stage redom osvajali Vanillaz, Dash Berlin, Maddix, Worship, Dom Dolla i Hardwell, koji je unatoč kiši pred punim Parkom mladeži zatvorio jednu od najsnažnijih festivalskih večeri do sad. Istodobno su Jamie Jones, Mau P, Ben Sterling, Malóne Morez i SHIPE pretvorili RESISTANCE u epicentar underground elektroničke scene te zaokružili večer koja će se dugo pamtiti među ljubiteljima elektroničke glazbe.
Kada se ugase svjetla svakodnevice, a deseci tisuća ljudi iz svih krajeva svijeta zaplešu kao jedno, nastaje ono što ULTRA Europe već dvanaest godina naziva pojmom UNITY. Upravo je taj osjećaj zajedništva obilježio prve trenutke dosad najvećeg festivalskog izdanja, čija se veličina mogla naslutiti već tijekom prvog nastupa. Park mladeži bio je ispunjen više nego ikada prije, a atmosfera je od samog početka najavila vikend koji će pamtiti cijeli svijet. Prvu večer ispunili su nastupi superzvijezda Johna Summita, DJ Snakea, Afrojacka, Olivera Heldensa i Subtronicsa na Main Stageu, dok su CamelPhat, Adam Beyer, Miss Monique, Deer Jade i hrvatski predstavnik DJ Jock otvorili novo poglavlje RESISTANCE programa.
Nakon što je publiku upoznao sa svojim prvim autorskim singlom “Night Vision”, gitarist i skladatelj Filip Vincek nastavlja svoj samostalni glazbeni put predstavljanjem nove instrumentalne skladbe pod nazivom “No Name”. Riječ je o pjesmi koja donosi još jedan pogled na njegov autorski izričaj, potvrđujući njegovu posvećenost stvaranju moderne instrumentalne glazbe u kojoj se tehnička preciznost, snažna emocija i prepoznatljiv gitaristički potpis spajaju u jedinstvenu zvučnu cjelinu.
Ljetna sezona na hrvatskoj obali ove godine donosi još jedan niz velikih glazbenih događanja, a među najavljenim nastupima posebno se izdvajaju koncerti dvoje mladih izvođača čija imena posljednjih mjeseci sve češće privlače pažnju publike – Džejle Ramović i Jakova Jozinovića.
Povod njezinoj reakciji bio je komentar ispod fotografije s izložbe Balkan Love, u kojem je jedan korisnik ustvrdio kako "mješoviti brakovi vode do marginaliziranih obitelji" te poručio da bi ljudi trebali stupati u brak isključivo unutar iste kulturne zajednice.
