Stoljeće nakon što je sagrađen jedan od simbola Pariza sprema se zasjati novim sjajem
Kao dugogodišnji ekskluzivni pokrovitelj Grand Palaisa od 2018. godine, CHANEL je obnovio svoju suradnju s GrandPalaisRmn-om na dodatnih pet godina, podržavajući kulturni i umjetnički program Grand Palaisa putem zaklade GrandPalaisRmn. Time CHANEL postaje glavni pokrovitelj Grand Palaisa.
Suradnja između Grand Palaisa i Chanela traje već dugo. Još 2005. godine, dvorana “Nave”, koja je ugostila niz spektakularnih postava, postala je kulisa za modne revije kuće CHANEL, kao pravo igralište za kreativnost Karla Lagerfelda.
Od monumentalnih skulptura poput one legendarnog Chanelovog sakoa i one lava, omiljene životinje Gabrielle Chanel, do vjernih replika supermarketa i rakete, svaka revija bila je događaj koji je privlačio pažnju cijelog svijeta.
“Grand Palais nevjerojatna je mašina za stvaranje snova. Za nas je to jedno od mjesta koje simbolizira Kuću CHANEL, poput Rue Cambona ili Place Vendômea,” kaže Bruno Pavlovsky, predsjednik Chanela za modu. “Ponosni smo što nastavljamo našu suradnju s ovim važnim kulturnim centrom u Parizu. Obnova Grand Palaisa imat će velik utjecaj na međunarodni ugled Pariza i Francuske. Kao što Eiffelov toranj traje kroz stoljeća, tako će i Grand Palais.”
CHANEL je 2018. godine obećao podršku obnovi i restauraciji Grand Palaisa, ambicioznom projektu očuvanja ovog arhitektonskog dragulja i vraćanja njegove izvorne ljepote.
Danas CHANEL dodatno jača svoju predanost s novim ulaganjem od trideset milijuna eura za podršku umjetničkom i kulturnom programu GrandPalaisRmn-a u razdoblju od 2024. do 2028. godine.
“Stoljeće nakon što je sagrađen za Međunarodnu izložbu 1900. godine, Grand Palais se priprema ponovno zasjati svojom nekadašnjom raskoši, zahvaljujući restauraciji koju provode tisuće specijaliziranih obrtnika i visoko kvalificiranih građevinskih radnika,” objašnjava Didier Fusillier, predsjednik GrandPalaisRmn-a. “Ispod svoje zelene metalne konstrukcije i nježno kremastih zidova, Grand Palais, sada prilagođen suvremenim izazovima očuvanja i funkcioniranja, započinje novo poglavlje svoje povijesti. Inovativan program objedinjuje likovnu i suvremenu umjetnost, događanja i izvedbene umjetnosti. Oduševljeni smo što je CHANEL naš partner u ovom umjetničkom pokretu, u skladu s njihovim angažmanom u obnovi zgrade.”
Grand Palais najljepša je građevina u Parizu
U travnju 2024., francuski predsjednik Emmanuel Macron posjetio je gradilište i službeno otvorio ulaz u “Nave”, koji je preimenovan u “Gabrielle Chanel” u čast osnivačice kuće. U listopadu 2024. godine, CHANEL će se vratiti u Grand Palais sa svojom revijom za proljeće-ljeto 2025., prije nego što na kraju 2024. godine započnu umjetnički sajmovi i izložbe. U lipnju 2025. javnost će imati priliku istražiti nove prostore unutar Grand Palaisa, ponajprije izložbene dvorane, a moguće i druge događaje koji će se održavati u dvorani Nave.
Za tu prigodu, monumentalna zavjesa, dizajnirana u Studiju MTX – dekorativnom odjelu Montex ateljea za vez – omogućit će prilagodbu prostora za različite događaje. Zavjesa će se izrađivati u participativnim radionicama otvorenima za sve, koje će se od studenog nadalje održavati u galeriji 19M u Parizu/Aubervilliersu, uz suradnju drugih umjetničkih kuća smještenih u le19M. Vođen tradicijom i kreativnošću, le19M posvećen je očuvanju i prijenosu modnog i dekorativnog umijeća. Otvoren u siječnju 2022., le19M predstavlja vrhunac politike očuvanja vještina koju je Kuća CHANEL započela 1980-ih godina.
Zbog CHANEL revija sva elita svijeta odlazi u Grand Palais
Poput svog pokroviteljstva nad Palais Galliera i Opérom national de Paris, Chanelova podrška Grand Palaisu dio je njihove posvećenosti promicanju kulturnog i umjetničkog ugleda Pariza i njegovih institucija.
Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula i umjetnički kolektiv MONTAŽSTROJ u završnoj su fazi proba za predstavu SOLARIS DVA, autorski projekt Boruta Šeparovića, čija će premijera biti održana u petak, 30. siječnja 2026. u 20 sati u Dvorani Ciscutti u Puli, dok je repriza zakazana za subotu, 31. siječnja u 20 sati, a predstava potom gostuje u Zagrebačkom kazalištu mladih 24. i 25. veljače, potvrđujući kako je riječ o projektu koji spaja inovativnost, interdisciplinarnost i suvremeni kazališni eksperiment.
U četvrtak, 30. listopada u 18 sati, Centar kulture Ribnjak otvara vrata javne tribine „Umjetnost u doba krhkosti – Kad pozornica postane bolesnikova soba“ i poziva sve zainteresirane da svjedoče kako umjetnost može pružiti utjehu i toplinu onima koji su najranjiviji. Tribina je dio festivala Jednaki u kulturi – Tjedan inkluzije 2025. koji od 20. do 31. listopada donosi programe posvećene povezivanju kulture i inkluzije.
Sinoć su u srcu Zagreba, u prostoru Društva hrvatskih književnika, otvoreni 46. Zagrebački književni razgovori, manifestacija koja već desetljećima okuplja one koji kroz riječi i analizu oblikuju razumijevanje književnosti i društva. Ovogodišnja tema „Distopija u književnosti“ postavila je pitanje koje se lako može prenijeti u svakodnevni život: koliko je naša stvarnost slična distopijskim vizijama o kojima čitamo i koje analiziramo. Razgovori okupljaju domaće i inozemne autore, teoretičare i kritičare koji se ne zadovoljavaju površinom, nego propituju korijene društvenih strahova i imaginacija. Distopija u književnosti ovdje nije apstraktni pojam, već okidač za promišljanje političkih, kulturnih i tehnoloških fenomena, prostor u kojem se reflektira suvremenost i otvara dijalog o tome što nas očekuje.
Od Samobora do Kine putuje se ne samo kilometrima, već i nadarenošću, predanošću i energijom koja ne poznaje granice. Ema Dujmović, tinejdžerica koja je tek nedavno zakoračila u svoj četrnaesti životni krug, već uspijeva povezati svjetove umjetnosti, jezika i glazbe na način koji rijetko tko može zamisliti. Svijet kineskog jezika nije samo stranica knjige ili apstraktni pojam; za Emu je to prostor u kojem se izražava, u kojem njena upornost i talent dobivaju oblik i priznanje. Putovanje do svjetskog natjecanja u Kini bilo je više od puta zrakoplovom, to je bio korak u globalnu zajednicu mladih stvaratelja, gdje je osvojila drugo mjesto u Europi i ušla među deset najboljih na svijetu. No njezina priča nije samo o natjecanjima; ona je svakodnevica u kojoj se talent pretvara u djela, a znanje u inspiraciju.
Tina Kadoić je kreativna snaga koja spaja disciplinu profesionalnog sporta i slobodu umjetničkog izraza, a njezino iskustvo u skakanju u vodu oblikovalo je i mentalni i fizički pristup poslu. Sport ju je naučio disciplini, snazi i izdržljivosti, ali i hrabrosti da pomiče vlastite granice, a upravo taj mindset prenosi u svaki projekt kojim se bavi. Kao snimateljica, razumije tijela izvođača jer je sama živjela fizičku i mentalnu borbu pokreta, a njezini kadrovi prenose energiju koja je ljudskom oku često nevidljiva. Kamera joj je od prvih dana služila kao alat da sačuva i ponovno proživi plesne trenutke iz mladosti, a kroz rad s vrhunskim plesačima i glazbenicima shvatila je da ona sama može pričati priče koje ples sam ne može do kraja izraziti.
Silvio Vujičić jedan je od najintrigantnijih hrvatskih umjetnika i dizajnera, čiji rad već više od dva desetljeća oblikuje domaću i međunarodnu scenu. Obrazovan u području tekstilnog i modnog dizajna, svoju je praksu proširio na suvremenu umjetnost, spajajući znanost, alkemiju i performans.
Kada braća i sestre udruže snage u svijetu televizijske produkcije, rezultat može biti nešto doista jedinstveno. Takav je slučaj sa serijom "Oblak u službi zakona", autorskim projektom Snježane i Gorana Tribusona, koji je kroz nekoliko sezona stekao vjernu publiku i pokazao da domaća televizijska scena još uvijek ima mnogo toga za ponuditi. No, što stoji iza ovog televizijskog uspjeha? Kako nastaje priča koja balansira između lakog krimića i obiteljske komedije, a likove čini tako bliskima i prepoznatljivima?
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.