Preskakanje sna možda je zabavno u mladenačkoj dobi, no u odraslim godinama može dovesti do problema u svim aspektima našeg života. Dobar san osnova je za kvalitetan život i dobro zdravlje, no mnogima ne dolazi tako lako i to zbog brojnih uzroka. Savjetovanje s liječnikom obavezno je za one koje ozbiljno muči nesanica dok bi drugima tegobe mogli olakšati neki vitamini i minerali, poznati kao prijatelji dobrog sna.
Minerali i vitamini za dobar san – koji su na vrhu ljestvice?
Nedostatak određenih vitamina i minerala u tijelu može izazvati osjećaj tjeskobe i nelagode, umor zbog kojeg se stalno budimo, ali i stres koji sa sobom povlači misli koje ponavljamo u glavi sve dok ne svane zora.
Ovi minerali i vitamini za dobar san na dobrom su glasu kao čuvari kvalitetnog sna, a možda će vam pomoći i kod drugih tegoba. Naravno, najbolje ih je unositi u obliku zdravih namirnica koje ih sadrže no možete probati i sa suplementima.
Vitamin C
Možda vam se čini da je vitamin C rezerviran za podizanje energije, no on pomaže pri brojnim stavkama, a najvažnija je – jačanje imuniteta zbog čega se osjećamo bolje i spavamo bezbrižnije. Također smanjuje razinu stresa koji mnogima i uzrokuje besane noći.
Magnezij
Ovaj esencijalni nutrijent važan je za rad mozga i mišića, regulaciju krvnog tlaka, razvoj kostiju, a osim toga, magnezij vam može pomoći da spavate noću. Studije sugeriraju da magnezij može pomoći kod nesanice zbog načina na koji nutrijent pomaže regulirati naš cirkadijalni ritam. Niske razine magnezija također su povezane s lošim snom.
Vitamin D
Vitamin D također može pomoći kod nesanice, a valja ga uzimati u zimskim danima kad ne dobivate dovoljno sunčanog svjetla i ako vaš liječnik smatra da vam nedostaje vitamina D u organizmu. Istraživanja su otkrila da su niske razine vitamina D povezane s lošim snom. To bi moglo biti zbog činjenice da je vitamin D potreban u svim tkivima u mozgu, posebno u dijelovima koji su neophodni za spavanje.
Melatonin je još jedan suplement poznat za liječenje nesanice, no često zna izazivati glavobolju, a dobra, starinska šalica čaja od kamilice uvijek je dobra ideja.
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
