Kad god nam neželjena izbočina iskoči na usnama, kreće nas hvatati nervoza. Ipak, znate li uvijek prepoznati što je prištić, a što herpes na usnama?
I prištić i hrepes na nježnoj koži naših usana mogu biti posebno iritantni, često čak i bolni, a zbog njihova izgleda čini nam se da dominiraju našim licem i jednostavno pozivaju znatiželjne, a nepoželjne poglede.
U oba slučaja, izbočina na usnama može nastati kao posljedica stresa, nedostatka vitamina i minerala kao i pada imuniteta. No znate li prepoznati kad je riječ o herpesu, a kad o običnom prištiću?
Herpes je mrlja ili mjehurić uzrokovan virusom herpes simplex-1 ili HSV-1. Ti virusi poznati su pod zajedničkim nazivom oralni herpes. “Većina ljudi izložena je virusu oralnog herpesa tijekom djetinjstva, ali samo oko 30% ljudi stvarno dobije kliničke herpesne čireve”, otkrio je Adam Friedman, dr. med., voditelj dermatologije na Sveučilištu George Washington School of Medicine & Health Sciences za Allure.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 3,7 milijardi ljudi mlađih od 50 godina (to je 67% stanovništva) ima HSV-1, iako je većina slučajeva asimptomatska.
Uspavani virus javlja se kad nam imunitet oslabi
Virusom se možete zaraziti izravnim kontaktom koža na kožu, poput poljupca, ili putem sline, što znači da ga možete zaraziti samo korištenjem iste šalice kao netko s aktivnom ranom. Međutim, HSV-1 se može prenijeti čak i bez vidljivih simptoma. Nakon što ga dobijete, virus ostaje uspavan u vašem živčanom tkivu i izlazi van kad vaš imunološki sustav oslabi, obično tijekom razdoblja emocionalnog ili fizičkog stresa ili ako ste bolesni.
Prištić na usnama može imati i veze s higijenom
Poput herpesa, prištići se mogu pojaviti tijekom emocionalnog i fizičkog stresa, ali sličnosti tu prestaju. Mogu nastati i kao posljedica korištenja prljavih ruževa i olovaka za usne te depilacija i čupkanja dlačica prljavom pincetom. Prištići se razvijaju kada se folikuli dlake zaraze bakterijama ili gljivicama, ili se začepe čepom koji se sastoji od ulja, mrtvih stanica kože i potencijalno drugih ostataka, što rezultira upalom i prekomjernim rastom bakterija.
Nije ih poželjno istiskivati jer bi rezultat mogao biti jako bolan, a mogli bi i napraviti trajan ožiljak.
Prištić ili herpes na usnama – kako prepoznati razliku?
Herpes se pojavljuje u obliku mjehurića ili ranica oko usana ili čak unutar usta. Ove se rane često pojavljuju u skupinama i imaju tendenciju stvaranja krasta prije nego što zacijele. Može potrajati nekoliko tjedana da herpes nestane, ali upotrebu specijalnih lijekova i flastera.
Prištići izgledaju baš poput prištića i često imaju žuti vrh no ne grupiraju se poput skupine malih žuljeva koji tvore herpes.
Kako spriječiti pojavljivanje prištića i herpesa na usnama?
S obzirom da obje “napasti” vole kad se ne osjećate dobro, potrudite se jesti zdravo, unositi dovoljno vode, vitamina i minerala u tijelo te spavati sedam do osam sati svake noći. Stres ne možete uvijek izbjeći no kad god možete – okrenite mu leđa.
U javnoj percepciji sporta često dominira slika koja je gotovo filmski jednostavna: pobjeda, poraz, medalja oko vrata, suze radosnice ili trenutak razočaranja na kraju natjecanja. Međutim, ono što kamera rijetko bilježi, a još rjeđe prenosi u punini, jest slojevita i dugotrajna unutarnja borba sportaša koja se odvija daleko od stadiona, reflektora i publike. Ta se borba ne mjeri vremenom, bodovima ni rekordima, nego tišinom noći prije natjecanja, pritiskom očekivanja koji se ne može skinuti kao sportska oprema, te stalnim preispitivanjem vlastite vrijednosti koja često ovisi o jednoj jedinoj izvedbi.
U svijetu u kojem se uspjeh često mjeri brzinom, snagom i vidljivim rezultatima, ono što ostaje skriveno – tišina prije pokreta – nerijetko čini ključnu razliku. Upravo u tim tihim, gotovo nevidljivim trenucima prije jutarnjeg treninga, mnogi uspješni muškarci, od sportaša do poduzetnika i glumaca, oblikuju svoju mentalnu otpornost, disciplinu i fokus. Mindfulness, ili svjesna prisutnost, više nije rezervirana za meditacijske centre i duhovne prakse – postala je sofisticiran alat za optimizaciju performansi, unutarnju stabilnost i dugoročno zdravlje.
Živjeti dulje odavno je ljudska želja, no danas sve više razmišljamo o tome kako godine koje su pred nama provesti zdravi, aktivni i puni energije. Upravo se na toj ideji temelji koncept dugovječnosti, poznatiji kao longevity, koji posljednjih godina privlači sve veću pozornost medicine i znanosti. U svijetu u kojem se svakodnevno pojavljuju novi dodaci prehrani i obećanja o očuvanju mladosti, sve je teže razlikovati stvarne tehnološke pomake od prolaznih trendova. Tu su priliku prepoznali Anastazija i Marko Đerek, bračni par s više od četiri desetljeća zajedničkog iskustva u farmaceutskoj industriji, koji je odlučio vlastito znanje pretočiti u hrvatski brend Vivacel360.
U razdoblju kada priroda usporava, dani postaju kraći, a tišina ranih večeri sve izraženija, studeni često djeluje poput emocionalnog ogledala – mjesec introspekcije, suočavanja i unutarnjeg dijaloga. Upravo u tom prijelaznom vremenu, kada se ljeto čini dalekim, a zima još nije sasvim stigla, mnogi muškarci – često nenaviknuti na otvoreno izražavanje vlastitih osjećaja – pronalaze neočekivani izlaz u kreativnosti. Umjetnost, bilo da je riječ o glazbi, slikarstvu ili pisanju, postaje prostor sigurnosti, tišine i oslobađanja, svojevrsna terapija bez unaprijed zadanih pravila.
U vremenu u kojem svaka sekunda nosi potencijal nove obavijesti, poruke, e-maila ili podsjetnika, suvremeni muškarac sve češće živi u stanju neprekidne pripravnosti. Digitalni svijet, iako dizajniran da olakša svakodnevicu, postupno je prerastao u prostor konstantnog prekida, fragmentirane pažnje i tihog, ali upornog pritiska. Mentalno zdravlje muškaraca, koje je tradicionalno već opterećeno društvenim očekivanjima emocionalne suzdržanosti i snage, u takvom okruženju postaje još ranjivije.
U vremenu u kojem se muško zdravlje još uvijek prečesto promatra kroz prizmu fizičke snage, izdržljivosti i vanjskih performansi, sve veći broj znanstvenih istraživanja počinje ukazivati na nešto mnogo suptilnije, ali dugoročno daleko važnije – na duboku povezanost između emocionalne bliskosti, tjelesnog dodira i hormonalne ravnoteže u muškom organizmu. Upravo u tom kontekstu, tema maženja nakon intimnog odnosa prestaje biti trivijalizirana ili romantično banalizirana, te se sve jasnije profilira kao ozbiljan čimbenik koji može imati mjerljiv utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje muškaraca.
Britanski glumac Patrick Stewart, koji je preminuo 28. listopada 2026. godine u 86. godini života, posljednje razdoblje života proveo je suočavajući se s Alzheimerovom bolešću i demencijom s Lewyjevim tjelešcima, dvjema progresivnim neurodegenerativnim bolestima koje postupno oštećuju moždane funkcije. Njegova obitelj potvrdila je dijagnoze nakon glumčeve smrti, a vijest je privukla pozornost javnosti jer Stewart ranije nije javno govorio o takvim zdravstvenim problemima. Glumac, kojeg je publika desetljećima poznavala po ulogama kapetana Jean-Luca Picarda u „Zvjezdanim stazama” i profesora Charlesa Xaviera u filmovima „X-Men”, preminuo je u svojem domu u Los Angelesu, okružen suprugom Sunny Ozell, članovima obitelji i bliskim prijateljima.
Pas koji drhti pred grmljavinom, laje kada ostane sam ili odbija hranu nakon preseljenja ne reagira „bez razloga“. Njegov organizam procjenjuje da se nešto promijenilo ili da mu prijeti opasnost te pokreće niz tjelesnih reakcija. Stres zato nije samo emocija. Uključuje promjene u radu živčanog sustava, lučenju hormona, probavi i imunološkom odgovoru. Kratkotrajna reakcija pomaže psu da se prilagodi. Kada se stres ponavlja ili dugo traje, može narušiti dobrobit i utjecati na zdravlje.
Obožavatelji su počeli nagađati da bi glumac mogao napustiti ulogu agenta Rivera Cartwrighta kako bi se posvetio novom filmskom projektu i uskočio u odijelo najpoznatijeg tajnog agenta na svijetu.
Za njezin izgled zaslužan je dizajner Zac Posen, koji je za GapStudio osmislio haljinu po mjeri. Inspiraciju je pronašao u konstrukciji klasičnih traperica, a svakodnevne elemente uklopio u sasvim drukčiju modnu priču.
U suvremenoj kulturi njege i osobnog izražavanja granice između estetike, identiteta i svakodnevne rutine postaju sve fluidnije, pa se tako i miris više ne promatra isključivo kao diskretan dodatak koji se nanosi prije izlaska iz kuće, nego kao duboko osobni potpis koji komunicira prije nego što osoba uopće progovori. U tom kontekstu sve se češće govori o personaliziranim parfemima, odnosno mirisnim kompozicijama koje nisu odabrane samo prema trendu ili sezoni, nego prema karakteru, načinu života, pa čak i fizičkim obilježjima osobe, među kojima se neočekivano, ali logično, ističu i brkovi kao snažan vizualni i simbolički element muške estetike.
U suvremenom društvu, u kojem se ritam života ubrzava do granica izdržljivosti, a individualna odgovornost često nadilazi granice privatnog i poslovnog, muški prijateljski krugovi postaju jedan od najvažnijih, iako često nedovoljno prepoznatih, stupova mentalnog i fizičkog zdravlja. Ono što se na površini može činiti kao neformalno druženje, povremeni susreti ili spontana razmjena iskustava, u svojoj dubljoj strukturi predstavlja složen sustav emocionalne regulacije, identitetske stabilizacije i međusobne podrške. U tom kontekstu, muški prijateljski krugovi ne funkcioniraju samo kao društvena navika, nego kao svojevrsni ritualni prostor u kojem se oblikuju navike otpornosti, solidarnosti i dugoročnog očuvanja psihofizičke ravnoteže.
U javnoj percepciji sporta često dominira slika koja je gotovo filmski jednostavna: pobjeda, poraz, medalja oko vrata, suze radosnice ili trenutak razočaranja na kraju natjecanja. Međutim, ono što kamera rijetko bilježi, a još rjeđe prenosi u punini, jest slojevita i dugotrajna unutarnja borba sportaša koja se odvija daleko od stadiona, reflektora i publike. Ta se borba ne mjeri vremenom, bodovima ni rekordima, nego tišinom noći prije natjecanja, pritiskom očekivanja koji se ne može skinuti kao sportska oprema, te stalnim preispitivanjem vlastite vrijednosti koja često ovisi o jednoj jedinoj izvedbi.
