Koliko često razmišljate o zdravlju svojih crijeva? Vjerojatno ne baš često – no kako ulazimo u četrdesete, pedesete i kasnije godine, zdravlje crijeva postaje sve važnije – i sve više ljudi postaje svjesno potrebe da se o njima brinemo. Novo istraživanje Biotiful Gut Health pokazuje da se gotovo 50 % Britanaca u dobi od 55 do 64 godine brine o zdravlju crijeva – i to s dobrim razlogom. „Kako starimo, prirodno postajemo ranjiviji zbog slabljenja imunološke funkcije, povećanog rizika od kroničnih bolesti i manje učinkovitog apsorbiranja nutrijenata. Zato trebamo posvetiti dodatnu pažnju zdravlju crijeva“, upozorava nutricionistica Kristen Stavridis.
„Crijeva su ključna za podršku našem tijelu koje stari jer pozitivno utječu gotovo na svaki tjelesni sustav. Podržavaju imunitet, san, nadutost, raspoloženje, regulaciju težine i još mnogo toga.“
Dodaje i da nam je potrebna raznolikost u crijevnoj mikrobioti kako bismo ostali zdravi, ali ona se s godinama smanjuje, uglavnom zbog promjena u načinu života, prehrani i lijekovima koje uzimamo.
Zašto se crijeva mijenjaju u perimenopauzi i kasnije?
„Studije su pokazale da ženski spolni hormoni poput estrogena i progesterona utječu na sastav bakterija u crijevima“, kaže Kristen. „Kako razina estrogena počinje padati tijekom perimenopauze, to može utjecati na raznolikost crijevne mikrobiote; žene s dovoljno estrogena obično imaju više dobrih nego loših bakterija u crijevima. Menopauza je također povezana sa smanjenom raznolikošću mikrobiote, što može utjecati na pojavu zatvora i osjetljivog želuca tijekom tog razdoblja.“
Najčešće greške u srednjoj dobi
„Iako starenje prirodno utječe na zdravlje, postoje neke česte greške u načinu života koje ubrzavaju taj proces – a 30 % ispitanika je priznalo da ne zna kako podržati zdravlje svojih crijeva“, kaže Kristen.
Ovo su najčešće pogreške koje radimo u srednjim godinama i savjeti kako ih ispraviti:
1. Nedostatak raznovrsne hrane
„Kako starimo, skloni smo rutini i jedemo ono što poznajemo. Mnogi od nas nemaju dovoljno raznoliku prehranu, posebno kad je riječ o biljnim namirnicama. Ciljajte na 30 različitih biljaka tjedno – uključujući voće, povrće, orašaste plodove, sjemenke, začine, mahunarke, žitarice i čajeve.“
Biljna hrana izvor je vlakana, ključnih za zdravlje crijeva jer hrane korisne bakterije, potiču probavu i sprječavaju zatvor. Sljedeći put u trgovini, budite hrabriji u izboru!
2. Zanemarivanje probiotika
„Probiotički izvori poput kefira sadrže milijarde živih kultura koje povećavaju raznolikost mikrobioma. Također su bogati bjelančevinama i vitaminom B12 koji podržava imunitet. Ostali probiotici uključuju jogurt, kiseli kupus, kimchi i jabučni ocat.“
3. Premalo kretanja
„Zbog posla i obaveza, fizička aktivnost često pada u drugi plan. Iako je večer ispred televizora privlačna, redovito kretanje pomaže smanjiti upalu u crijevima. Šetnja nakon obroka pomaže probavi i smanjuje nadutost.“
4. Nekvalitetan san
„Zdravlje crijeva i san povezani su kroz vagusni živac i neurotransmitere. Crijeva proizvode kratkolančane masne kiseline koje utječu na kvalitetu sna. Spavajte dovoljno – jer dobar san potiče zdravlje crijeva, a zdrava crijeva omogućuju bolji san.“
Dodaci prehrani odavno više ne dolaze samo u obliku tableta i kapsula koje držimo u kuhinjskom ormariću i pokušavamo se sjetiti popiti uz doručak. Gumeni vitamini posljednjih su godina postali zasebna kategorija, dijelom zato što su jednostavni za uzimanje, a dijelom zato što su okusom i izgledom bliži slatkišu nego klasičnom suplementu. Danski brend VitaYummy upravo je na tome izgradio svoju ponudu, a na hrvatskom tržištu trenutačno nudi proizvode namijenjene kosi i noktima, koži, unosu vitamina i minerala, magnezija, omega-3 masnih kiselina te formulaciju povezanu s njegom kože i pigmentacijom.
Postoje dani kada gotovo i ne ustanemo od radnog stola, a navečer imamo osjećaj kao da smo istrčali maraton. Sastanak za sastankom, deseci mailova, poruke koje stižu dok odgovaramo na druge poruke, otvoreni tabovi na računalu, rokovi, obaveze i neprestano prebacivanje pažnje s jednog zadatka na drugi. Naše tijelo možda miruje, ali mozak radi prekovremeno. Upravo je mentalno opterećenje postalo jedno od obilježja suvremenog načina života. Od jutarnjeg pogleda na mobitel do posljednjeg maila navečer, svakodnevno obrađujemo veliku količinu informacija i od sebe očekujemo da pritom ostanemo koncentrirani, organizirani i produktivni.
Intimna estetska kirurgija posljednjih je godina postala tema o kojoj se govori otvorenije nego ikada prije, a među zahvatima koji privlače pozornost muškaraca nalazi se i kirurška korekcija veličine penisa, područje koje istodobno otvara pitanja anatomije, očekivanja, samopouzdanja, seksualnog života i sigurnosti samog operativnog postupka. U tom je kontekstu posebno važno razumjeti da povećanje penisa nije jednostavna estetska intervencija koju je moguće promatrati samo kroz broj centimetara, nego zahvat koji zahtijeva individualnu procjenu anatomije, zdravstvenog stanja i razloga zbog kojih osoba o takvoj operaciji uopće razmišlja.
Tetovaže su tijekom posljednjih desetljeća od snažnog osobnog simbola postale gotovo univerzalan oblik izražavanja, pa ono što je nekada predstavljalo određenu životnu fazu, odnos, uvjerenje ili jednostavno trenutak impulsa danas može ostati trajno zabilježeno na koži čak i onda kada se naš život potpuno promijeni. Upravo zato odluka o uklanjanju tetovaže više nije nužno povezana samo s estetskim nezadovoljstvom, nego može proizaći iz profesionalnih okolnosti, promjene osobnog stila, želje za novim početkom ili jednostavne potrebe da se određeni trag prošlosti više ne nalazi na tijelu.
Cristiano Ronaldo već desetljećima veliku pažnju posvećuje prehrani, treningu i oporavku. Portugalski nogometaš i u 41. godini održava fizičku spremu koja mu omogućuje igranje na najvišoj razini. Iako se često pretpostavlja da iza takve dugovječnosti stoje komplicirani jelovnici, skupi dodaci prehrani i posebne metode, njegova svakodnevna prehrana zapravo je prilično jednostavna.
Postoji trenutak u životu kada primijetimo da naši nokti više ne izgledaju baš onako kako su izgledali prije deset ili petnaest godina. Lak koji je nekada savršeno prianjao možda više ne traje jednako dugo, koža oko noktiju djeluje suše, površina nokta može postati osjetljivija, a ono što je nekoć bila sasvim jednostavna beauty rutina odjednom zahtijeva nešto više pažnje. Takve promjene nisu nužno razlog za zabrinutost jer se izgled i struktura noktiju prirodno mijenjaju tijekom života, baš kao što se mijenja i koža na rukama. Zato s godinama manikuru sve više promatramo ne samo kroz boju i dizajn, nego i kroz pravilnu njegu.
Nokte najčešće promatramo kroz prizmu estetike, osobito kada su uredno oblikovani, nalakirani ili ukrašeni, pa vrlo lako zaboravljamo da se ispod površine koja nam je važna zbog izgleda nalazi složen dio našeg tijela koji može reagirati na ozljede, infekcije, upalne procese, određene bolesti i različite svakodnevne navike. Upravo zato promjena na noktu nije uvijek samo pitanje manikure, a novi oblik, boja, brazda, pucanje ili odvajanje nokta ponekad mogu biti signal koji vrijedi primijetiti, osobito ako se promjena pojavila naglo, zahvaća samo jedan nokat ili se s vremenom pogoršava. Američka akademija za dermatologiju pritom naglašava da promjene boje, teksture ili oblika mogu biti potpuno bezazlene, ali u nekim slučajevima mogu biti povezane i s bolešću zbog čega ih nije dobro automatski pripisati kozmetičkim navikama.
Postoji nešto gotovo paradoksalno u načinu na koji danas pokušavamo živjeti mirnije. Kada osjetimo da smo pod stresom, kupujemo aplikaciju za meditaciju, rezerviramo vikend izvan grada, počinjemo trenirati, planiramo kvalitetnije obroke, čitamo knjige o osobnom razvoju i pokušavamo bolje organizirati vrijeme, a zatim sve te aktivnosti pažljivo raspoređujemo u kalendar koji je već toliko ispunjen da u njemu jedva ostaje mjesta za još jedan slobodan sat. Odmor je tako prestao biti suprotnost obavezama i postao još jedna obaveza, opuštanje je dobilo vlastitu metodologiju, a vrijeme provedeno bez konkretnog cilja počeli smo doživljavati gotovo kao izgubljeno vrijeme.
Zagrebačka gastronomska scena ove jeseni ima još jedan razlog za večernji izlazak. Boogie Lab započeo je novu sezonu Moonlight Sessionsa, subotnjih večera na kojima se za istim stolom susreću autorska kuhinja, kokteli i glazba. Prvo izdanje održano je 24. listopada pred rasprodanim restoranom, a interes za nastavak programa već je premašio očekivanja. Sljedeća tri termina potpuno su popunjena, dok je za završnu večer 21. studenoga ostalo svega deset mjesta.
Modna manifestacija ModernA održat će se 10. studenoga 2026. godine u Wedding Resortu Berekin, a ovogodišnje izdanje bit će posvećeno mentalnom zdravlju i poteškoćama koje često ostaju skrivene iza naizgled sretnog i zadovoljnog lica. Projekt koji organiziraju Anita Maričić i Alen Ljubić ponovno će okupiti poznate domaće i regionalne dizajnere te modnim revijama i pratećom kampanjom nastojati potaknuti razgovor o emocionalnim poteškoćama, međusobnom razumijevanju i podršci osobama koje prolaze kroz teška životna razdoblja.
Candice Swanepoel karijeru je započela vrlo mlada. Odrasla je na farmi u Južnoafričkoj Republici, a modni agent zapazio ju je na tržnici kada je imala samo 15 godina.
