Istraživanje na 5000 odraslih osoba diljem Ujedinjenog Kraljevstva, Italije, Finske, Njemačke i Poljske pokazalo je da način života i način prehrane mogu utjecati na raspoloženje kako dani postaju kraći tijekom zime.
Istraživanje instituta za znanstvene informacije o kaviotkrio je da gotovo trećina odraslih osoba, odnosno njih 28 posto, doživljava depresiju ili pojačan osjećaj tuge kako se dnevno svjetlo smanjuje.
Kava za raspoloženje i koncentraciju tijekom zimskih mjeseci
Petina ljudi, odnosno 21 posto, rekla je da se osjeća sve tjeskobnije kako dani postaju kraći, dok je 24 posto izjavilo da im je teško koncentrirati se, a 25 posto da gubi motivaciju za vježbanje.
Ova promjena raspoloženja poznata je kao sezonski afektivni poremećaj. Ovaj poremećaj pogađa troje od 100 ljudi u nekom trenutku njihova života.
Simptomi, koji uključuju razdražljivost, gubitak interesa za normalne svakodnevne aktivnosti i nedostatak energije, vidljiviji su tijekom zime.
Istraživači sa Sveučilišta Catania u Italiji zaključili su da dobra prehrana i redovita tjelovježba mogu poboljšati raspoloženje.
Otkrili su da konzumacija 75 mg kofeina, što je ekvivalent jednoj šalici kave, svaka četiri sata, može dovesti do trajnog poboljšanja raspoloženja tijekom dana.
Kava za raspoloženje, ali i za poboljšanje kognitivnih funkcija
Istraživanje također pokazuje da redovito uzimanje kave može povećati budnost i poboljšati kognitivne funkcije.
Čak 20 posto anketiranih reklo je da im se raspoloženje popravilo nakon konzumiranja kave.
Daljnjih 29 posto reklo je da se osjećaju energičnije, dok je 21 posto reklo da im je kava pomogla da se osjećaju budnije i da se bolje koncentriraju.
Giuseppe Grosso, asistent na Medicinskom fakultetu Sveučilištau Cataniji, rekao je da postoje dokazi koji upućuju na to da mikronutrijenti u kavi mogu prijeći iz krvi u mozak i pomoći stvaranju novih neurona u mozgu.
“Postoje dokazi da polifenoli kave mogu proći krvno-moždanu barijeru, imati protuupalne učinke na mozak i čak pospješiti neurogenezu, što rezultira smanjenim rizikom od kognitivnih i afektivnih poremećaja”, rekao je Giuseppe Grosso.
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
