Oto Reisinger, doajen hrvatske i svjetske karikature, u kolektivnoj svijesti ostao je zapamćen kao britak komentator svakodnevice, ali i lokalnih i svjetskih političkih događaja. Još kao studenta arhitekture talent ga je odveo u karikaturu, a njegovi radovi u Vjesniku, u kojima kroz glavne likove Peru, Klaru i Štefeka duhovito komentira društvene pojave, zorno prikazuju kako njegovoj kritičkoj oštrici nije mogao pobjeći nijedan fenomen, društvena skupina ili ljudska osobina.
Stoga će mnoge razveseliti da se zahvaljujući velikom angažmanu obitelji Ote Reisingera u jednoj od najljepših zagrebačkih ulica, Radićevoj, na broju 44 A otvara „Kuća karikature Oto Reisinger‟, koja će javnosti predstaviti izbor iz radova slavnoga karikaturista u svim njegovim tematskim odrednicama. Otvorenje koincidira s godišnjicom zagrebačkog potresa, 22. ožujka, a kako centar grada još uvijek osjeća posljedice nemilog događaja, lijepo je da nas uz taj datum veže i nešto pozitivno.
Otin unuk Marko Reisinger priznaje da je iza cijele obitelji vrlo zahtjevan projekt te da ih iznimno veseli što su ga uspješno i samostalno priveli kraju. „Vjerujemo da je deda ponosan na nas. Osim što je bio vrhunski likovnjak i međunarodno priznat umjetnik, Oto je bio jednostavan i duhovit čovjek te nam je želja i da ‘Kuća karikature’ upije njegov karakter – nepretenciozan i otvoren svima. Cilj nam je bio da se ovim prostorom unese dodana vrijednost i samom Zagrebu i želimo da naši gosti izađu zadovoljni i s osmijehom na licu. S obzirom na to da se Otine kronike rastežu na preko 6 desetljeća i broje preko 50 000 crteža, zahvalni smo profesoru Dulibiću, koji je kao vodeći ekspert na ovom polju odvojio vremena da zajednički odaberemo prvih stotinjak za otvorenje. Jednako tako zahvalili bismo i Otti Kušecu i Miranu Bašiću iz studija 2Dizajnera, koji su realizirali vizualni identitet, i obitelji Sarić i Zoom produkciji koji, su samoincijativno napravili dokumentarni film o Oti paralelno uz naš projekt, čiji će dio biti prikazan u prostoru.‟
Uz obitelj Ote Reisingera, postav „Kuće karikature Oto Reisinger‟ osmislio je prof. Frano Dulibić, koji između ostalog vjeruje da ovaj projekt predstavlja i obogaćenje kulturne ponude Grada Zagreba. „Golemi crtački opus Ote Reisingera ne samo da je povijesno važan, on je u velikoj mjeri svojim univerzalnim temama aktualan i danas, i to ne samo domaćoj publici nego i turistima iz cijelog svijeta. Prvi postav galerije koja se uskoro otvara predstavit će izbor iz radova Ote Reisingera u svim njegovim tematskim preokupacijama: tu je svakodnevica i njegov Pero, manji blok političkih tema, karikature vezane uz sport i zdravlje, ekologiju i erotiku. Izložbeni postav će sadržavati i malu posvetu njegovim stripovima o Štefeku te dio posvećen Oti Reisingeru kao osobi, načinu njegova rada, kao i njegovim brojnim nagradama. Cilj je da posjetitelji steknu ne samo uvid u Reisingerovo stvaralaštvo nego i da se pritom zabave. Neiscrpna Reisingerova duhovitost garancija je da će posjetitelji čitavo vrijeme imati osmijeh na licu. Oto Reisinger predstavlja dio građanske kulture grada Zagreba, dio njegova identiteta, poveznicu tradicije i suvremenog načina života, sliku stalne transformacije života u gradu.‟
Zbog količine djela postav će se mijenjati periodički, a uz dodani multimedijalni karakter vjerujemo da će „Kuća karikature Oto Reisinger‟ publiku ne samo zainteresirati i zabaviti nego i potaknuti da je ponovo posjete. Svakako je važno naglasiti i da su planirane i izložbe umjetnika mlađe generacije koji danas obuhvaćaju pravce u kojima je Oto Reisinger radio: karikatura, strip, ilustracija i animacija, s naglaskom na humor i dobru zabavu.
U srcu istočnog Londona, među industrijskim siluetama koje sada pulsiraju novom kulturnom energijom, otvara se novo poglavlje u priči o britanskoj kreativnosti. V&A East Storehouse — najambiciozniji projekt ove vrste na svijetu — dočekao je posebnu gošću: Njezino Kraljevsko Visočanstvo Princezu od Walesa. No, njezin posjet nije bio tek kurtoazni obilazak. Ovaj put, princeza je preuzela ulogu kustosice i osobno osmislila mini izložbu Makers and Creators, suptilnu, a snažnu posvetu onima čije ruke, mašta i vizije oblikuju našu svakodnevicu — i naš identitet.
Zamislite grad koji govori fotografijom. Grad koji ne skriva nesavršenosti, nego ih grli. Koji šapuće prošlost, a istovremeno diše budućnost. Ovog ljeta, upravo takav Zagreb možete doživjeti kroz objektiv Damira Fabijanića — jednog od najvažnijih hrvatskih fotografa, koji je gradske skele pretvorio u svoja izložbena platna.
U proljeće 2026., Buckinghamska palača postaje pozornica za priču o stilu koja nadilazi modu. U galeriji The King’s Gallery otvara se izložba Queen Elizabeth II: Her Life in Style – do sada najopsežnija modna retrospektiva posvećena jednoj od najprepoznatljivijih žena 20. i 21. stoljeća. U povodu 100. obljetnice njezina rođenja, ova izložba ne prikazuje samo odjeću – ona pripovijeda život kroz tkanine, krojeve, boje i tihe poruke utkane u svaku haljinu, šešir i svilenu maramu.
U svijetu u kojem se sve više gledamo kroz ekrane, gdje se osjećaji prenose kroz znakove, a stvarnost postaje niz vizualnih šifri, zagrebačka Lauba ovog srpnja pruža priliku da sve to – doslovno – stavimo pod noge. I pritom razmislimo kamo to sve vodi. U središtu tog neobičnog spoja svakodnevice, umjetnosti i simbolike nalazi se Marina Mesar OKO, jedna od najzanimljivijih hrvatskih umjetnica današnjice, poznata po svom snažnom, prepoznatljivom rukopisu i radu koji gotovo uvijek izlazi iz okvira galerijskih zidova.
U sezoni kada Dubrovnik diše punim plućima i svaka kaldrma priča svoju priču, na samim zidinama grada rađa se još jedna – tiha, snažna i neodoljivo lijepa. Tvrđava Bokar, savršeno sačuvana čuvarica povijesti iz 15. stoljeća, od 9. srpnja do 1. rujna postaje pozornica za izložbu "Libertas Bells" renomirane hrvatske umjetnice Dubravke Lošić.
Dubrovačka palača Sponza, nekadašnji dragulj renesansne arhitekture i čuvar bogate povijesti, ponovno je zasjala punim sjajem. Ne samo kao povijesni spomenik, već kao živa umjetnička platforma koja spaja prošlost i sadašnjost. Nakon iscrpne obnove, ovaj prepoznatljivi simbol grada otvorio je svoja vrata izložbi “Iza zidina” akademskog slikara Pietra Bobana – događaju koji je odmah postao kulturni hit Dubrovnika.
Što se dogodi kad pogled na Grad nije samo vizualan doživljaj, nego unutarnji pejzaž emocija, memorije i svjetla? Mladi dubrovački umjetnik Pietro Boban u svojoj novoj izložbi "Iza zidina" nudi upravo takvu – duboko osobnu, gotovo intimnu – viziju Dubrovnika. Kroz jedinstvenu tehniku dvostranog slikanja na prozirnom pleksiglasu, gradske znamenitosti poput Minčete, Lovrijenca i crkve sv. Vlaha pretvara u slojevite slike koje u isti mah pripadaju stvarnosti i snu.
Dubrovnik poznajemo kroz razglednice, fotke s putovanja i vrveće ulice pune turista. Ali što se događa kada netko ovaj grad, njegovu povijest i duh, ne gleda izvana — nego iznutra? Pietro Boban, akademski slikar i sin dubrovačkih ulica, u svojoj novoj izložbi “iza zidina” upravo to donosi: intimnu i osobnu viziju grada koji živi u njegovom srcu.
