Od malih nogu suptilno nas uče da je uspjeh jednak bogatstvu i statusu. Ovo uvjerenje održavaju društvene norme, mediji, pa čak i obrazovni sustav.
Ali zastanimo i razmislimo. Je li ovo uvjerenje zdravo? Promiče li sreću ili zadovoljstvo? Ili nas to vodi putem beskrajne težnje za još većim uspjehom, stalne usporedbe s drugima i vječnog nezadovoljstva?
Istina je da je ovo uvjerenje otrovno. Negira važnost osobnog ispunjenja, emocionalnog zdravlja i jednostavnih životnih radosti. Stvara društvo u kojem se vrijednost mjeri materijalističkim postignućima, a ne bogatstvom nečijeg karaktera ili dobrotom nečijeg srca.
Ako se nađete zarobljeni u ovom krugu izjednačavanja uspjeha s bogatstvom i statusom, napravite korak unatrag.
Razmislite o tome što vam je uistinu važno – možda je to obitelj, međuljudski odnosi, osobni razvoj ili doprinos vašoj zajednici.
Ranjivost je znak slabosti
Kao društvo, često podržavamo ideju da je pokazivanje emocija znak slabosti.
Naučeni smo da „budemo jaki“ i „nikada ne dopustimo da nas vide kako plačemo“.
Ali zastanimo na trenutak. Je li ovo uvjerenje dobro? Potiče li emocionalnu inteligenciju ili otpornost? Ili jednostavno stvara kulturu potiskivanja emocija, što dovodi do tjeskobe, depresije i nedostatka istinske povezanosti među ljudima?
U stvarnosti, ovo uvjerenje je otrovno. Negira činjenicu da smo ljudi, a ne roboti, i da je proživljavanje niza emocija – i pozitivnih i negativnih – prirodan dio našeg postojanja.
Ako prikrivate svoje prave osjećaje iz straha da ne ispadnete slabi, vrijeme je da preispitate ovo uvjerenje. Prepoznajte da biti ranjiv nije sinonim za biti slab; naprotiv, to je čin hrabrosti i autentičnosti.
Dobro je biti zauzet
U našem ubrzanom društvu koje je usmjereno na produktivnost, često veličamo zauzetost. Ponosimo se svojim pretrpanim rasporedima, a slobodno vrijeme poistovjećujemo s lijenošću.
I ovo je uvjerenje otrovno. Zanemaruje važnost odmora i brige o sebi te njihovu ulogu u održavanju našeg fizičkog i mentalnog zdravlja.
Zapamtite da je u redu – više nego u redu – usporiti, opustiti se, jednostavno ‘biti’.
Savršenstvo je dostižno
Savršenstvo – krajnji standard kojemu smo naučeni težiti. Bilo da je riječ o našem izgledu, ocjenama, poslovima ili odnosima, neprestano smo bombardirani idejom da je sve manje od savršenog nedovoljno.
Još godine 1950. psiholog Solomon Asch proveo je eksperiment kako bi razumio konformizam. Otkrio je da su pojedinci promijenili svoje odgovore kako bi se uskladili s netočnim odgovorom grupe u gotovo 37 % slučajeva, što ilustrira našu inherentnu želju da se uklopimo i budemo “savršeni”.
Ali razmislimo o ovome: je li savršenstvo doista moguće postići? Potiče li rast i prihvaćanje? Ili potiče sumnju u sebe, tjeskobu i nerealna očekivanja?
Ovo uvjerenje je otrovno. Previđa ljepotu naših nedostataka i lekcije naučene iz naših pogrešaka. Zanemaruje činjenicu da smo ljudi – prekrasno nesavršeni i da se stalno razvijamo.
Ako otkrijete da težite nedostižnom idealu savršenstva, odvojite trenutak za razmišljanje. Prihvatite svoje nesavršenosti kao jedinstvene aspekte onoga što jeste i slavite svoj rast.
Neuspjeh je neprihvatljiv
U mnogim aspektima naših života, uče nas da je neuspjeh nešto čega se trebamo bojati i izbjegavati ga pod svaku cijenu.
Istrenirani smo da na to gledamo kao na krajnji poraz, znak neadekvatnosti koji nas posramljuje. I ovo je uvjerenje otrovno. Stvarnost je da je neuspjeh prirodan dio života, neprocjenjiv učitelj koji nam pruža jedinstvene prilike za rast i učenje.
Ako ste ikada doživjeli neuspjeh i shvatili da su vas progutali sram ili neugoda, trebali biste preinačiti svoju percepciju.
Svaki neuspjeh smatrajte odskočnom daskom na putu do uspjeha, prilikom za učenje i usavršavanje.
Otpuštanje straha od neuspjeha može biti oslobađajuće, otvarati vrata novim mogućnostima i poticati kulturu otpornosti i inovativnosti.
Nedavno smo obilježili 115. Međunarodni dan žena – 8. ožujka od 1911. godine posvećujemo borbi za ženska prava, ravnopravnost spolova i društvo u kojem žene imaju jednake mogućnosti kao i muškarci. Od te smo 1911. napredovali – žene su izborile pravo glasa, pristup obrazovanju i tržištu rada, kao i zakonske zaštite od diskriminacije. I dok nam se čini da koračamo prema ravnopravnijoj budućnosti, novo je istraživanje ukazalo na zabrinjavajući trend – generacija Z pokazuje sve konzervativnije stavove o rodnim ulogama i sve češće dovodi u pitanje ideju ravnopravnosti spolova.
Polako nam se približava sezona alergija, no pelud, prašina i ambrozija nisu jedini mogući okidači ovih neugodnih reakcija. Iako možda zvuči suludo, na društvenim se mrežama nedavno pokrenula nova rasprava – sve više žena tvrdi da su alergične na svoje partnere.
Gotovo smo sigurni da velika većina onih koji imaju kućne ljubimce, a pritom uglavnom mislimo na pse jer znamo da mačke “vode svoju politiku”, vole kad se oni ušuškaju uz njih! Taj osjećaj, kao i kad ljubimac zijeva i priprema se za spavanje, neopisivo je sladak i umirujući. Stoga se često može čuti da spavanje u krevetu uz s kućne ljubimce pozitivno utječe na mentalno zdravlje vlasnika
Dok se društvene mreže često povezuju s osjećajem otuđenosti, one istodobno otvaraju prostor za brže i snažnije povezivanje oko društveno relevantnih pitanja. Među platformama koje dominiraju ističe se My Voice My Choice, nastala kao građanska inicijativa koja se zalaže za pristup sigurnom i zakonitom pobačaju u Europskoj uniji.
Između profesionalnih ambicija, novih medijskih formata i jednog od najuzbudljivijih privatnih razdoblja u životu, Nikolina Ćosić danas stoji mirno, sigurno i svjesno svega što je prošla. Nakon godina provedenih pred kamerama Hrvatska radiotelevizija, gdje je kao urednica i voditeljica jednog od najgledanijih dnevnika u zemlji ostvarila djevojački san, priznaje da se najljepše promjene doista događaju onda kada odlučimo slušati sebe. Razdoblje televizijske prepoznatljivosti pamti kao dinamično, zahtjevno i istodobno iznimno lijepo poglavlje koje ju je profesionalno oblikovalo, ali i osobno ojačalo.
Postoje lica koja pamtimo po vijestima koje su izgovarala, ali i ona koja pamtimo po načinu na koji su ih izgovarala. Među njima je i Tomislava Vučelić — godinama jedno od najuvjerljivijih i najsmirenijih prisustava informativnog programa Hrvatska radiotelevizija. U vremenu kada su televizijski studiji bili simbol sigurnosti i profesionalnog vrhunca, djelovalo je gotovo nezamislivo da netko s takve pozicije poželi tišinu umjesto reflektora. No upravo se to dogodilo.
Daleko smo dogurali od prvog vala feminizma početkom 20. stoljeća. Žene danas imaju više prava, izbora i vidljivosti nego ikada prije – pristup obrazovanju, radnom tržištu i javnom prostoru u zapadnim se zemljama više se ne dovodi u pitanje kao nekad. Ipak, unatoč svim tim pomacima, stvarna ravnopravnost i dalje je daleko od idealne – nasilje nad ženama i u 2026. je stvaran i vrlo relevantan problem, a vlasti u mnogim državama i dalje dovode u pitanje žensku autonomiju nad vlastitim tijelom. Tu je i nejednakost na radnom tržištu – ona je danas suptilnija nego prije pedeset, pa čak i dvadeset ili deset godina, ali zato i teže prepoznatljiva. Ta neravnopravnost i dalje snažno oblikuje svakodnevice žena diljem svijeta.
Gotovo dvadeset godina nakon što je modni svijet kina osvojila oštra, duhovita i nezaboravna priča o ambiciji, karijeri i moći, publika se ponovno vraća u svijet časopisa Runway. Dugoočekivani nastavak kultnog filma Vrag nosi Pradu 2 uskoro stiže na velika platna, a vijest da su ulaznice već dostupne u prodaji razveselit će sve obožavatelje filma koji je obilježio jednu generaciju.
Postoji nešto neobično iskreno u rukama. Dok lice često skrivamo iza šminke, raspoloženja ili dobro uvježbanog osmijeha, ruke gotovo uvijek govore istinu. Na njima se vidi tempo života, razina stresa, koliko spavamo, koliko vremena odvajamo za sebe – i koliko smo, barem na trenutke, izgubile kontrolu nad vlastitim danima.
U vremenu kada se glazba sve češće konzumira brzo i površno, a emocije se svode na kratke digitalne trenutke, mladi hrvatski glazbenik Josip Čolić odlučuje krenuti suprotnim putem – onim koji vodi prema introspekciji, iskrenosti i dubokoj emotivnoj priči. Nakon što je publiku već zaintrigirao singlovima “Iluzije” i “Mogao sam”, pjesmama koje su otvorile prostor za osobne ispovijedi i promišljanja o odnosima, Čolić sada predstavlja svoj treći singl “Niko k'o ja”, novu glazbenu etapu koja najavljuje nadolazeći album “San”, čije je objavljivanje planirano tijekom ljeta.
Jedan od najtraženijih DJ-eva i producenata današnje house i tech - house scene, Joseph Capriati, dolazi u Zagreb 18. travnja, na prvi ovogodišnji BSH open air događaj koji će se održati na centralnom terenu Tenis centra Maksimir. Njegov nastup predstavlja jedno od najvećih gostovanja do sada na BSH eventima u Zagrebu. Ovo je prvi open air BSH događaj u 2026. godini, a sudeći po početku, bit će ovo najbogatija sezona, Ujedno, ovo je nemjerljiva promocija Hrvatske kao destinacije koja je dom nekima od najboljih glazbenih evenata u svijetu.
Zagrebački koncertni prostor Peti kupe bio je poprište posebne glazbene večeri u kojoj je mladi i već nagrađivani glazbenik Filip Rudan publici predstavio svoj dosad najveći i produkcijski najambiciozniji samostalni koncert. U atmosferi ispunjenoj snažnom energijom i vidljivim uzbuđenjem publike, ovaj je nastup potvrdio njegov status jednog od najzanimljivijih predstavnika nove generacije domaćih glazbenika.
