HELLO
HELLO! #HelloItsMe

Svi mi imamo određena uvjerenja, ali ponekad su ta uvjerenja jednostavno – toksična, ali su društveno normalizirana.

Preispitujete li ponekad jesu li neke od stvari u koje ste naučeni vjerovati doista zdrave i ispravne?

Toksična uvjerenja smo naučili kroz odrastanje, ali ne moramo ih se držati

Portal Ideapod složio je listu pet toksičnih, ali društveno normaliziranih uvjerenja kojih biste se trebali riješiti.

Uspjeh se mjeri bogatstvom i statusom

Od malih nogu suptilno nas uče da je uspjeh jednak bogatstvu i statusu. Ovo uvjerenje održavaju društvene norme, mediji, pa čak i obrazovni sustav.

Ali zastanimo i razmislimo. Je li ovo uvjerenje zdravo? Promiče li sreću ili zadovoljstvo? Ili nas to vodi putem beskrajne težnje za još većim uspjehom, stalne usporedbe s drugima i vječnog nezadovoljstva?

toksična uvjerenja

Istina je da je ovo uvjerenje otrovno. Negira važnost osobnog ispunjenja, emocionalnog zdravlja i jednostavnih životnih radosti. Stvara društvo u kojem se vrijednost mjeri materijalističkim postignućima, a ne bogatstvom nečijeg karaktera ili dobrotom nečijeg srca.

PROČITAJTE: Bogatstvo Toma Cruisea procjenjuje se na vrtoglav iznos

Ako se nađete zarobljeni u ovom krugu izjednačavanja uspjeha s bogatstvom i statusom, napravite korak unatrag.

Razmislite o tome što vam je uistinu važno – možda je to obitelj, međuljudski odnosi, osobni razvoj ili doprinos vašoj zajednici.

Ranjivost je znak slabosti

Kao društvo, često podržavamo ideju da je pokazivanje emocija znak slabosti.

Naučeni smo da „budemo jaki“ i „nikada ne dopustimo da nas vide kako plačemo“.

Ali zastanimo na trenutak. Je li ovo uvjerenje dobro? Potiče li emocionalnu inteligenciju ili otpornost? Ili jednostavno stvara kulturu potiskivanja emocija, što dovodi do tjeskobe, depresije i nedostatka istinske povezanosti među ljudima?

toksična uvjerenja

U stvarnosti, ovo uvjerenje je otrovno. Negira činjenicu da smo ljudi, a ne roboti, i da je proživljavanje niza emocija – i pozitivnih i negativnih – prirodan dio našeg postojanja.

Ako prikrivate svoje prave osjećaje iz straha da ne ispadnete slabi, vrijeme je da preispitate ovo uvjerenje. Prepoznajte da biti ranjiv nije sinonim za biti slab; naprotiv, to je čin hrabrosti i autentičnosti.

Dobro je biti zauzet

U našem ubrzanom društvu koje je usmjereno na produktivnost, često veličamo zauzetost. Ponosimo se svojim pretrpanim rasporedima, a slobodno vrijeme poistovjećujemo s lijenošću.

PROČITAJTE: Kako se riješiti stresa i mirno uploviti u sretniju novu godinu?

I ovo je uvjerenje otrovno. Zanemaruje važnost odmora i brige o sebi te njihovu ulogu u održavanju našeg fizičkog i mentalnog zdravlja.

Zapamtite da je u redu – više nego u redu – usporiti, opustiti se, jednostavno ‘biti’.

Savršenstvo je dostižno

Savršenstvo – krajnji standard kojemu smo naučeni težiti. Bilo da je riječ o našem izgledu, ocjenama, poslovima ili odnosima, neprestano smo bombardirani idejom da je sve manje od savršenog nedovoljno.

Još godine 1950. psiholog Solomon Asch proveo je eksperiment kako bi razumio konformizam. Otkrio je da su pojedinci promijenili svoje odgovore kako bi se uskladili s netočnim odgovorom grupe u gotovo 37 % slučajeva, što ilustrira našu inherentnu želju da se uklopimo i budemo “savršeni”.

toksična uvjerenja

Ali razmislimo o ovome: je li savršenstvo doista moguće postići? Potiče li rast i prihvaćanje? Ili potiče sumnju u sebe, tjeskobu i nerealna očekivanja?

Ovo uvjerenje je otrovno. Previđa ljepotu naših nedostataka i lekcije naučene iz naših pogrešaka. Zanemaruje činjenicu da smo ljudi – prekrasno nesavršeni i da se stalno razvijamo.

Ako otkrijete da težite nedostižnom idealu savršenstva, odvojite trenutak za razmišljanje. Prihvatite svoje nesavršenosti kao jedinstvene aspekte onoga što jeste i slavite svoj rast.

Neuspjeh je neprihvatljiv

U mnogim aspektima naših života, uče nas da je neuspjeh nešto čega se trebamo bojati i izbjegavati ga pod svaku cijenu.

Istrenirani smo da na to gledamo kao na krajnji poraz, znak neadekvatnosti koji nas posramljuje. I ovo je uvjerenje otrovno. Stvarnost je da je neuspjeh prirodan dio života, neprocjenjiv učitelj koji nam pruža jedinstvene prilike za rast i učenje.

toksična uvjerenja

Ako ste ikada doživjeli neuspjeh i shvatili da su vas progutali sram ili neugoda, trebali biste preinačiti svoju percepciju.

Svaki neuspjeh smatrajte odskočnom daskom na putu do uspjeha, prilikom za učenje i usavršavanje.

Otpuštanje straha od neuspjeha može biti oslobađajuće, otvarati vrata novim mogućnostima i poticati kulturu otpornosti i inovativnosti.


druge vijesti

devin juraj

Devin Juraj o Dori i HRT-u: ‘Spletkama na Dori se ne bavim, moj fokus je samo umjetnost’

Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.

Celebrity News

28 siječnja 2026

transrodne osobe

Dugo je vremena bilo tabu govoriti o transrodnosti kao o trendu. Sada se, međutim, pokazuje: rodna revolucija je završena

Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.

Lifestyle

27 siječnja 2026

teenah

Sjećate se Teenah s Dore? Vraća se – i to uz Noelle, a pritom otvara i novo autorsko poglavlje pjesmom „Čujem tišinu“

Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.

Glazba/Festivali

27 siječnja 2026

max

Ova pjesma zatvara jedno desetljeće karijere: Max Hozić i “Moćna igra” u izdanju koje morate vidjeti

Završnicu albuma Secondo Max Hozić zaokružuje objavom akustične verzije singla „Moćna igra“, koju prati i službeni videospot, čime ovom pjesmom simbolično zatvara jedno važno poglavlje svoje dosadašnje glazbene karijere. Riječ je o skladbi koja se već pri objavi albuma nametnula kao jedna od njegovih emocionalno najsnažnijih točaka, a u novom, ogoljenijem aranžmanskom ruhu dodatno dolazi do izražaja njezina intimna i sugestivna jezgra.

Glazba/Festivali

27 siječnja 2026

gucci

Demna za Gucci: Haljina koja košta koliko manji stan – ova GUCCI haljina košta 100.000 € i ljudima na Internetima nije dobro od šoka

Kad mislimo da smo vidjeli sve u svijetu luksuzne mode, Demna za Gucci upravo nas je brutalno razuvjerio. Nova haljina iz kolekcije za proljeće/ljeto, dio looka La Mecenate iz serije La Famiglia, ne samo da reinterpretira Gucci kodove kroz osebujne estetske stavove, već dolazi s cijenom koja se jednostavno ne može ignorirati: 100.000 eura. Da, pročitali ste dobro. Stotinu tisuća eura. Za jednu haljinu.

Modne vijesti

27 siječnja 2026