Dok se svijet bori s učincima klimatskih promjena, u fokusu su često tzv. ugljični otisci superbogatih. Superjahte, poput privatnih aviona, su među luksuznim prometalima koja su posljednjih godina sve više na meti kritika, piše Architectural Digest.
Analiza troškova dvadeset najvećih svjetskih milijardera iz 2018. otkrila je da emitiraju približno 8000 metričkih tona CO2 godišnje – od čega dvije trećine uzrokuju superjahte.
Iako bi električne jahte mogle biti novi trend, izgleda da su ekološki najprihvatljivije jahte možda su zapravo one koje se nalaze ispod morske površine, ugošćujući koralje umjesto bogataša. Neprofitna organizacija Marine Cleanup Initiative (Inicijativa za čišćenje mora) nedavno je obogatila morski život Floride dodavanjem superjahte Time koja je 1988., kada je izgrađena, bila najveća aluminijska jahta na svijetu.
38-metarska superjahta postala je umjetni koraljni greben
Potopljena ovog ljeta, 38 metara dugačka superjahta započinje novi život kao umjetni greben u blizini obale Fort Piercea na Floridi, desetljećima nakon što je počela ploviti morima.
Inicijativa za čišćenje mora, odnosno MCI, neprofitna je organizacija koja je do sada potopila pet ovakvih brodova. Osim potapanja brodova radi stvaranja umjetnih grebena, organizacija radi na projektima obnove vode, uključujući rad na čišćenju urbanih pritoka. Christa Stone, direktorica MCI-ja, objašnjava da sastavni materijali jahti kao što je Time ih čine idealnim rasadnikom za lokalni bijeli koralj oculina, vrstu za koju se neprofitna organizacija nada da će s vremenom potpuno prekriti plovilo.
Jahta je nekada bila najveća aluminijska na svijetu, a sada je postala greben.FOTO: Marine Cleanup Initiative
“Koralj voli aluminij i beton”, objašnjava. “To mu je omiljena stvar. On kao da govori ‘Hej, dođi ovamo, curo!’ Ona je cura teška 264 tone. Pa zamislite, tijekom idućih 50 godina oculina će prekriti jahtu”.
Oculina ne treba vode ispunjene svjetlom da bi preživjela; ovaj dubokovodni koralj uspijeva u tamnijim okruženjima duboko pod morem.
Superjahta će privući ronioce koji pomažu u brizi za okoliš
Iz MCI-ja se nadaju da će vijest o potapanju privući ronioce koji će pomagati timu neprofitne organizacije na praćenju novog umjetnog grebena.
Vijest o jahti koja je postala greben privući će ronioce koji će izvještavati o napretku.FOTO: Marine Cleanup Initiative
“Nakon što ovaj određeni brod stekne dovoljno interesa, moći će pridobiti ronioce koji žele pomoći u održavanju grebena“, kaže Stone. Iz ove neprofitne organizacije nadaju se da će ronioci izvještavati o napretku grebena.
„Želimo angažirati ronioce koji se osjećaju ugodno na tim dubinama i koji mogu izvještavati o tome. Što više informacija imamo, više možemo pomoći”, zaključila je Stone.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Zašto bismo trebali zadržati zimski duh - Znanstveno objašnjenje o utjecaju dekoracija, božićnih svjetala i prirodnih elemenata na naše mentalno zdravlje.
Nakon dana ispunjenih druženjima, neredovitim snom, teškom hranom i stalnim izmjenama emocija, povratak u svakodnevicu često djeluje naglo, gotovo nasilno. Alarm ponovno zvoni prerano, obaveze se gomilaju, a tijelo i um još uvijek zaostaju negdje između posljednjeg druženja i želje za tišinom. Taj prijelaz iz blagdanskog kaosa u realnost mnogima predstavlja veći izazov od samih slavlja, jer zahtijeva istovremenu fizičku stabilizaciju i mentalno prizemljenje.
Obiteljske proslave često su jedinstvena kombinacija radosti, tradicije, zajedništva, ali i stresa, napetosti i neočekivanih situacija. Bilo da je riječ o Božiću, rođendanu, godišnjici ili novogodišnjoj večeri, okupljanje članova obitelji može brzo eskalirati u niz izazova – od neugodnih pitanja, preko suptilnih sukoba, do kaotične atmosfere koja prijeti da pokvari veselje. Za one koji žele preživjeti ovakve situacije, postoje učinkovite strategije koje kombiniraju diplomaciju, smirenost i osobnu taktiku, a koje vam omogućuju da proslava prođe mirno i bez nepotrebnog stresa.
Nakon razdoblja intenzivnih druženja, kasnih večeri i pretjerivanja u hrani i piću, tijelo i um često šalju jasne signale da im je potreban predah. Dani poslije fešte nisu samo fizički oporavak, već i prilika za vraćanje ravnoteže, usporavanje tempa i ponovno povezivanje sa sobom. Iako se često doživljavaju kao gubitak vremena ili lijenost, upravo su ti trenuci ključni za regeneraciju i dugoročno očuvanje energije.
Nije svatko ljubitelj velikih proslava, glasne glazbe i prenatrpanih prostora. Za mnoge, ideja da ostatak večeri provode kod kuće može zvučati dosadno, no zapravo to može postati prilika za stvaranje istinskog luksuznog iskustva za sebe. Samotna večer ne mora značiti prazninu ili izolaciju – ona može biti prostor opuštanja, introspektivnog užitka i male, osobne ceremonije koju rijetko imamo priliku prakticirati u užurbanom životu.
Dok se vani izmjenjuju pozivi na tulume, glasne večeri i društvena očekivanja, sve je više onih koji svjesno biraju ostati sami i pritom se osjećati dobro. Solitarna zabava odavno više nije znak povlačenja ili nedostatka društvenog života, već svjestan izbor koji omogućuje mir, kontrolu nad vlastitim vremenom i dublje povezivanje sa sobom. Kada se pravilno osmisli, večer provedena u samoći može biti jednako ispunjavajuća, zabavna i regenerirajuća kao i najuzbudljiviji izlazak.
Tulum kao društveni događaj često dolazi s nepisanim pravilima ponašanja, a jedno od najglasnijih je očekivanje da ćeš u nekom trenutku završiti na plesnom podiju. Glazba je glasna, svjetla su prigušena, atmosfera je užarena, a pritisak da se „opustiš“ i zaplešeš nerijetko stvara nelagodu kod onih koji tulume doživljavaju drukčije. Ne vole svi ples, ne osjećaju se svi ugodno u gomili i ne pronalaze svi zadovoljstvo u istoj vrsti zabave, no to ne znači da ne mogu uživati u večeri ili da su na pogrešnom mjestu.
Legendarni nogometaš objavio fotografije iz snježnog okruženja, a pažnju su ponovno privukla njegova leđa prekrivena tetovažama i priča koja stoji iza njih
Uoči Valentinova te jubilarne koncertne turneje kojom obilježava 40 godina iznimno uspješne i bogate glazbene karijere, Hari Mata Hari nakon duljeg diskografskog razdoblja predstavlja novu pjesmu koju publika s velikim nestrpljenjem iščekuje. Riječ je o emotivnoj baladi „Odavno si ti u srcu mom“, koja će premijerno biti objavljena 12. veljače, simbolično uoči Dana ljubavi, kao snažna glazbena uvertira u turneju „Koncerti ljubavi“ po Hrvatskoj. Sudeći prema prvim reakcijama obožavatelja i dugogodišnjih slušatelja na samu najavu pjesme, već sada se može naslutiti da je riječ o baladi koja ima potencijal obilježiti nadolazeće proljeće.
Miki Solus predstavlja novi videospot za pjesmu „Tonska proba“, autorski preciznu, kaotičnu i nimalo uljepšanu posvetu jednom od najstresnijih rituala koncertnog života – trenutku u kojem je klub još prazan, pozornica ogoljena, živci rastegnuti do pucanja, a sudbina cijelog benda koncentrirana u rukama osobe koja stoji iza miks pulta. Riječ je o pjesmi koja bez zadrške secira kolektivnu anksioznost glazbenika suočenih s tišinom praznog prostora, s mikrofonijom koja vreba iza svakog pomicanja fadera i s toncem koji u tom liminalnom trenutku poprima gotovo mitsku moć arbitra sudbine. Ono što bi, barem u teoriji, trebala biti puka tehnička priprema za koncert, vrlo brzo prerasta u psihološki rat ispunjen tenzijom, strahom, potisnutim bijesom i osjećajem potpune izloženosti.
Nakon duljeg razdoblja povlačenja s glazbene scene, glazbenica Ana Antolović publici se vraća novim singlom „Još si tu“, intimnom i emotivno snažnom baladom koja istodobno označava njezin osobni povratak glazbi i novi profesionalni početak, ali i ponovno uspostavljanje veze s publikom koja je pamti još iz vremena vokalne skupine Putokazi te kasnijeg angažmana u istarskom bendu Gustafi.
