Za svoje šesto izdanje Art Zagreb priprema jedinstvenu izložbu koja u fokus smješta snagu i svestranost boje
Boja je element koji našoj stvarnosti daje raznolikost, kompleksnost i slojevitost, jezik koji nas povezuje na univerzalnoj, općeljudskoj razini nadilazeći vrijeme i prostor, a u umjetnosti je jedan od osnovnih alata izražavanja.
Iako bismo boju mogli plošno i suhoparno objasniti tek kao vizualnu interpretaciju svjetlosti koju određeni predmet reflektira ili apsorbira, u svijetu koji nas okružuje ona je mnogo više od svjetlosne frekvencije. Boja je element koji našoj stvarnosti daje raznolikost, kompleksnost i slojevitost, jezik koji nas povezuje na univerzalnoj, općeljudskoj razini nadilazeći vrijeme i prostor, a u umjetnosti čini jedan od osnovnih alata izražavanja. Boja je u umjetnosti glasnik ideja i vizija, graditelj nekih novih svjetova, ali i ogledalo unutrašnjih stanja autora koji bojama oslikavaju jedinstveni svijet svoje duše.
Fokus na boji
Upravo su snaga i svestranost boje u umjetničkom izričaju protagonisti izložbe „Govor boje“ koja će publici biti predstavljena na šestom izdanju međunarodnog sajma umjetnina Art Zagreb koji se ove godine održava na Zagrebačkom velesajmu od 26. rujna do 1. listopada. Izložba “Govor boje” je rezultat višemjesečnog praktikuma u organizaciji strukovnog udruženja Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske koji je kreiran s ciljem ponovnog povezivanja često razjedinjenih tabora povjesničara umjetnosti i umjetnika, te poticanja uvijek vrijedne razmjene ideja i suradnje između teoretičara i praktičara. Nakon uspješne prošlogodišnje izložbe „Fikcija i fakcija“, u suradnji s Art Zagrebom DPUH ovog rujna postavlja izložbu djela suvremenih hrvatskih umjetnika tematizirajući različite načine umjetničkog izražavanja bojom – kontrastima, simbolikom te raznovrsnim materijalima i tehnikama.
Nastavite čitati nakon oglasa
Iako u svom stvaranju koriste isti umjetnički alat – boju, svaki od predstavljenih autora rabi ju na sebi svojstven način, čineći je tako oblikovnim elementom koji ima snagu graditi posve nove, jedinstvene svjetove. Skulpture Anite Kontrec bojama unose vitalnost u prostore okružene suvremenom arhitekturom koja je često lišena boja, Grgur Akrap u svom prepoznatljivom stilu vješto koristi kontrast i kompoziciju kako bi dočarao ozračje, Iris Jambrek se poigrava bogatim koloritom i kontrastima kako bi potaknula različite interpretacije, Marija Koruga boju koristi kako bi kod gledatelja izazvala različita emotivna stanja, a Ivan Prerad niže boje jednu za drugom u tankim vertikalnim linijama poput piksela na LCD ekranu kreirajući optičku iluziju. Ana Ratković Sobota stvara u tehnici batika na tkanini crpeći inspiraciju sa starih fotografija Plitvičkih jezera podcrtavajući negativan utjecaj čovjeka na okoliš, Damir Sobota koristi geometrijsku apstrakciju kako bi naglasio snagu jednostavnih oblika, Jelena Sokić bojama iscrtava svoje unutrašnje svjetove, a Marko Tadić u svojim multimedijalnim djelima bojom prenosi simbolična značenja ili naglašava pojedine likovne elemente. Matko Vekić koristi različite slikarske tehnike kojima bliske i svakidašnje motive tretira kao slikarski eksperiment, a Matej Vuković se kroz amorfne mase, intenzivne boje i monokromiju bavi ljudskom psihofizikom.
Osvrti povjesničara umjetnosti
Umjetničke radove prate osvrti povjesničara umjetnosti temeljeni na promišljanjima o snazi i polivalentnosti boje u umjetničkom izražavanju koje su ponudili autori izložbe: Iva Brižan, Karla Čudina, Hana Kantoci, Lorena Šimić, Dorian Ruljančić, Ema Tomić, Željka Zdelar i Sofija Žagar. Osvrti, kao i radovi sami, podcrtavaju nedvojbenu moć boje svjedočeći o nevjerojatnoj paleti interpretacija, njezinoj simboličkoj vrijednosti i snazi da oblikuje naše svjetove.
Nastavite čitati nakon oglasa
Paralelno s programom Art Zagreba, u drugim će se paviljonima odvijati komplementarni sajmovi: Zagreb Design Week (paviljoni 7 i 8), Ambienta (paviljoni 8A i 9), Hotel&Gastroteh (paviljon 11D) i Arhibau (paviljoni 10A i 11).
Za sva događanja sajma Art Zagreb vrijedi jedna ulaznica i jedinstveno radno vrijeme. Od 27. 9. do 1. 10. paviljoni su otvoreni od 11 do 20 sati. Događanja na otvorenom traju do ponoći. Ulaz na otvorenje je slobodan, a ulaznice za preostale dane se prodaju isključivo na ulazu (7 € dnevna, 15 € dnevna obiteljska, 25 € festivalska, 4 € umirovljenička i 4 € grupna. Za djecu do 10 godina ulaz je besplatan).
Ovogodišnji Zagreb Design Week od 15. do 20. rujna u međunarodnom izložbenom programu donosi šest izložbi koje dizajn promatraju iz različitih kulturnih, društvenih i materijalnih perspektiva. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu susrest će se radovi autora i studenata iz Poljske, Češke, Čilea, Meksika i Italije, a njihova raznolikost pokazat će koliko suvremeni dizajn može biti istodobno povezan s tradicijom, tehnologijom, lokalnim kontekstom, zanatskim znanjem i pitanjima budućnosti.
U Galeriji Otok, u sklopu Art radionica Lazareti u Dubrovniku, sinoć je otvorena izložba „Skrivena mjesta Grada“ fotografkinje Mare Bratoš, izložba koja se na prvi pogled čini kao jednostavan susret fotografija nastalih u različitim razdobljima, ali se pred posjetiteljem postupno otvara kao mnogo složenija priča o vremenu, prostoru, pamćenju i načinu na koji se jedan grad mijenja zajedno s ljudima koji ga nastanjuju i pamte. Izložba ostaje otvorena do 1. rujna, a njezina posebnost proizlazi upravo iz činjenice da se Mara Bratoš nakon trideset godina vraća na mjesta koja je prvi put fotografirala još 1995. godine, u vremenu kada je Dubrovnik, neposredno nakon Domovinskog rata, još uvijek bio obilježen vidljivim ranama razaranja, prazninama i tišinom koja je ostajala prisutna čak i ondje gdje više nije bilo izravnih tragova ratnih događaja.
Dubrovnik je grad čija se ljepota desetljećima predstavlja kroz prepoznatljive vedute, kamene ulice i povijesne zidine koje su postale jedan od najpoznatijih simbola hrvatske kulturne baštine, no iza tih razgledničkih prizora oduvijek postoji i jedan drugi grad, intimniji, tiši i manje vidljiv, sastavljen od prostora koji nisu nastali kako bi privlačili poglede turista, nego kako bi bili dio svakodnevice njegovih stanovnika. Upravo tim skrivenim slojevima Dubrovnika posvećena je izložba Skrivena mjesta Grada fotografkinje Mare Bratoš, koja kroz dva fotografska ciklusa nastala u razmaku od trideset godina otvara promišljanje o vremenu, kolektivnom pamćenju i odnosu čovjeka prema prostoru koji se neprestano mijenja.
Koliko puta ulaskom u muzej ili galeriju nesvjesno usporimo korak čim ugledamo natpis koji nas upozorava da izloške nije dopušteno dodirivati, promatrajući umjetnost s pristojne udaljenosti i ostajući tek nijemi svjedoci nečije kreativnosti, toliko je snažniji osjećaj iznenađenja kada se pojavi izložba koja potpuno mijenja ustaljena pravila muzejskog iskustva te svakoga posjetitelja poziva da slobodno pruži ruku, istraži, iskuša, pogriješi, ponovno pokuša i upravo svojim sudjelovanjem postane dio umjetničkog djela koje se iz trenutka u trenutak mijenja, razvija i raste zajedno s ljudima koji ga doživljavaju.
Povijest se često promatra kroz velike političke događaje, ratove i društvene prekretnice, no jednako snažan trag u razvoju civilizacije ostavljale su i svakodnevne navike koje su tijekom stoljeća oblikovale način života, kulturu i vizualni identitet različitih društava. Upravo takav pogled donosi nova izložba „Anatomija dima – retrospektiva jedne navike“, koju predstavlja Narodni muzej Zadar. Riječ je o jednom od sadržajno i konceptualno najopsežnijih muzejskih projekata posljednjih godina, koji kroz umjetnička djela, povijesne predmete, reklamnu grafiku, dizajn i filmsku baštinu istražuje složenu priču o duhanu, njegovu društvenom značenju i načinu na koji je tijekom više od pet stoljeća postao dio globalne kulture.
U Laubi je otvorena izložba Atlantida, treća u ciklusu Kartografije – putovanje kroz zbirku Lauba, kojom ova zagrebačka kuća za ljude i umjetnost obilježava 15 godina djelovanja. Izložbu je otvorio kustos prof. dr. sc. Krešimir Purgar, koji je istaknuo da Atlantida istražuje umjetnost kao neprestano promjenjiv i začudan organizam koji potiče nova promišljanja i različite interpretacije. Među najistaknutijim djelima nalaze se monumentalna slika Lovre Artukovića, skulptura Crvena stijena Siniše Majkusa i instalacija Dvoboj Ivana Fijolića, uz radove brojnih drugih suvremenih hrvatskih umjetnika. Izložba je privukla velik broj ljubitelja umjetnosti i znatiželjnika, a večer otvorenja nastavila se u opuštenoj atmosferi uz gallery party i zajedničko praćenje utakmice hrvatske nogometne reprezentacije.
U subotu, 27. lipnja u 19 sati, u Laubi – kući za ljude i umjetnost, otvara se izložba “Atlantida”, treća u nizu ciklusa Kartografije – putovanje kroz zbirku Laube. Riječ je o novom izložbenom poglavlju koje okuplja radove iz fundusa Laubine kolekcije te ih promatra kroz prizmu imaginacije, transformacije i promjenjivih svjetova suvremene umjetnosti.
U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci ovoga će ljeta publika imati priliku upoznati dvije umjetnice koje su obilježile europsku avangardnu scenu i svojim radom trajno promijenile način na koji promatramo odnos između jezika, tijela i identiteta. Izložba Radikalna subjektivnost, koja se otvara 3. srpnja i ostaje otvorena do 27. rujna, okuplja opsežan izbor radova koje su napravile Katalin Ladik i Tomaso Binga, autorice čije su umjetničke prakse tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća postale sinonim za eksperiment, umjetničku slobodu i propitivanje društvenih konvencija. Riječ je o jednoj od najvažnijih izložbi ljetnog programa riječkog muzeja, koja hrvatskoj publici donosi priliku da na jednom mjestu sagleda stvaralaštvo dviju pionirki vizualne poezije i performansa čiji je utjecaj odavno prešao nacionalne granice.
U vremenu u kojem se luksuz desetljećima povezivao s raskošnim interijerima, skupocjenim predmetima, upečatljivim detaljima i prostorima koji gotovo namjerno privlače pogled, sve je vidljivija promjena u načinu na koji doživljavamo istinsku eleganciju. Najsofisticiraniji prostori današnjice više ne pokušavaju dokazati koliko vrijede, nego stvaraju atmosferu u kojoj njihova vrijednost postaje gotovo intuitivna. U njima nema potrebe za pokazivanjem, nema vizualne buke koja bi trebala potvrditi nečiji društveni status i nema predmeta koji su ondje samo zato da bi ostavili dojam. Umjesto toga pojavljuju se smirenost, odmjerenost, kvalitetni materijali, prirodno svjetlo, pažljivo oblikovane praznine i osjećaj da je svaki element u prostoru prisutan zato što ima svoju funkciju, teksturu ili emocionalnu vrijednost.
Proslavljena atletičarka podijelila je duhovit trenutak iz roditeljske svakodnevice s malim Mondom, a brojni roditelji odmah su se prepoznali u njezinoj objavi.
