Zagrebački muzejski vikend, poznat i pod skraćenicom MUV, zajednička je kulturna manifestacija Grada Zagreba i njegovih muzejskih institucija koja se provodi u partnerstvu s Turističkom zajednicom grada Zagreba. Nakon prvog izdanja manifestacija je ove godine proširila program i nastavila razvijati koncept muzeja kao prostora u kojem posjetitelj ne mora samo prolaziti pokraj izložaka i prikupljati informacije. Muzej je tijekom MUV-a postao mjesto u kojem se može sjesti, razgovarati, nešto izraditi vlastitim rukama, poslušati glazbu, sudjelovati u vježbama pažnje ili jednostavno provesti dio dana sporije nego inače.

Takav pristup posebno je odgovarao ovogodišnjoj temi dobrostanja. Umjesto da posjetiteljima ponudi samo klasično razgledavanje stalnih postava i povremenih izložbi, program ih je uključivao u različite aktivnosti i ostavljao im prostor za osobno iskustvo. Velik interes publike vidio se i prije početka pojedinih događanja jer su programi s ograničenim brojem mjesta u više slučajeva bili unaprijed popunjeni. Ukupna posjećenost od gotovo 26 tisuća ljudi u samo četiri dana također govori o interesu za muzejske sadržaje kada su oni dostupni u različitim formatima i prilagođeni ljudima koji u muzej možda ne dolaze redovito.

Ovogodišnji MUV završio je u Muzeju grada Zagreba posebnim izdanjem programa „Žive slike“ pod nazivom „Deset priča, jedan Zagreb“. Pred posjetiteljima se pojavilo deset likova povezanih sa zagrebačkom poviješću i gradskim legendama, a svaki je svoju priču ispričao u prvom licu. Povijesne osobe tako nisu ostale samo imena, portreti i podaci iz nekog prošlog razdoblja, nego su kroz izvedbu dobile glas i osobnost. Posjetitelji su Zagreb upoznavali kroz iskustva ljudi koji su u njemu živjeli ili su svoje mjesto pronašli u njegovim pričama i predajama.

zagreb muzeji

Nakon povijesnog dijela završna večer nastavila se glazbenim programom uz DJ Glazbenu kuhinju i Filmmusicorkestar bend. Izvodili su se šlageri i domaće pjesme, uz poseban prostor posvećen zagrebačkim autorima. Završetak manifestacije tako nije bio zamišljen kao formalno zatvaranje programa, nego kao večernje druženje publike u muzeju uz glazbu povezanu s gradom koji je bio zajednička tema cijelog događanja.

Arheološki muzej u Zagrebu ovogodišnji je MUV povezao s obilježavanjem svoje 180. obljetnice. Program „Predah u Lapidariju“ koristio je muzejski prostor na način koji se razlikuje od uobičajenog obilaska arheološke zbirke. Lapidarij je tijekom programa postao mjesto za čitanje, odmor i razgovor, pa su posjetitelji među kamenim spomenicima i tragovima antičkog svijeta mogli provesti vrijeme bez potrebe da slijede zadanu rutu kroz postav. Večernji nastup grupe LHD dodatno je promijenio uobičajeni ritam muzeja i otvorio prostor neformalnom druženju.

Galerija Klovićevi dvori bila je mjesto otvorenja MUV-a, a za početak manifestacije odabrana je izložba „Temelj za budućnost – Zbirka darovanih umjetnina Galerije Klovićevi dvori“. Na izložbi je predstavljeno više od stotinu umjetničkih djela iz zbirke koja se više od četrdeset godina povećava zahvaljujući donacijama umjetnika i njihovih nasljednika. Posjetitelji su tako mogli vidjeti izbor radova koji su tijekom desetljeća trajno ušli u fundus Galerije, ali i upoznati jedan od načina na koji se muzejske i galerijske zbirke stvaraju i nadopunjuju.

zagreb muzeji

Hrvatski prirodoslovni muzej za MUV je pripremio „Express ture: Top 5 +“, kratka vodstva namijenjena posjetiteljima koji muzej žele upoznati kroz odabrane predmete i priče bez dugotrajnog obilaska cijelog postava. Takav format omogućio je koncentrirano upoznavanje s pojedinim eksponatima i njihovom prirodoslovnom pozadinom. Muzej suvremene umjetnosti u program se uključio četrnaestim izdanjem međunarodnog festivala Organ Vida pod nazivom „Happy Spiraling“, koji se bavio iskustvom života u vremenu stalne izloženosti fotografijama, ekranima i digitalnim sadržajima. Tema je bila izravno povezana s pitanjem pažnje, osobito u svakodnevici u kojoj se slike smjenjuju brže nego što ih čovjek uspijeva doista pogledati.

Muzej za umjetnost i obrt program je smjestio i izvan svojih uobičajenih izložbenih prostora. U dvorištu Palače Gvozdanović predstavljena je cvjetno-zvučna instalacija Vanje Blumenšajna „Sag mir wo die Blumen sind“. Spoj prostora, biljaka i zvuka omogućio je posjetiteljima da djelo ne promatraju samo kao predmet pred sobom, nego da kroz njega prolaze i doživljavaju ga različitim osjetilima. Takvi programi dobro su se uklopili u zamisao ovogodišnjeg MUV-a jer nisu zahtijevali brzo kretanje od jednog izloška prema drugome, nego zadržavanje u prostoru.

Etnografski muzej sudjelovao je izložbom „Joso Bužan“, dok je Tehnički muzej Nikola Tesla otvorio izložbu „Patent Penkala“. Potonja je prvi put na cjelovit način predstavila život i rad Slavoljuba Eduarda Penkale, izumitelja čije je prezime postalo toliko povezano s njegovim najpoznatijim proizvodom da se riječ penkala i danas koristi u svakodnevnom govoru. Izložba je njegov rad prikazala šire od priče o automatskoj mehaničkoj olovci i približila čovjeka koji se bavio različitim tehničkim rješenjima i izumima.

Hrvatski školski muzej svoju je temu povezao s odmakom od ekrana kroz radionicu „Offline kroz iglu i konac“. Sudionici su se bavili vezom, postupkom koji traži vrijeme, preciznost i ponavljanje pokreta. Umjesto digitalnog sadržaja koji se može pregledati u nekoliko sekundi, radionica je ponudila aktivnost u kojoj rezultat nastaje postupno i vlastitim rukama. U kontekstu krilatice „Dođi k sebi u muzej!“ takav je program vrlo doslovno ponudio vrijeme bez ekrana i mogućnost da se pažnja zadrži na jednom zadatku.

zagreb muzeji

Muzej Prigorja otvorio je izložbu „Dragutin Domjanić: Petrica Kerempuh i spametni osel“, čime je u program MUV-a uključena književna i kulturna povijest zagrebačke okolice. Različiti dijelovi grada i njegova šireg prostora tako su tijekom četiri dana dobili vlastite teme, od arheologije i prirodoslovlja do tehnike, etnografije, književnosti i suvremene umjetnosti. Posjetitelji nisu bili vezani uz jednu lokaciju, nego su mogli oblikovati vlastiti muzejski vikend prema interesima i vremenu kojim raspolažu.

Ispred Umjetničkog paviljona održavao se „Laboratorij pažnje“, program zasnovan na multisenzornim vježbama. Sudionici su kroz praktične zadatke istraživali vlastitu pažnju, način na koji opažaju okolinu i odnos prema drugim ljudima tijekom zajedničkog rada. Program je muzejsko iskustvo iz zatvorenog izložbenog prostora prenio u javni gradski prostor i uključio tijelo, osjetila i međusobnu komunikaciju.

Raznolikost programa bila je jedna od najprepoznatljivijih osobina ovogodišnjeg MUV-a. Netko je četiri dana mogao provesti obilazeći izložbe i slušajući stručna vodstva, dok je drugi posjetitelj mogao odabrati koncert, kreativnu radionicu, izvedbu povijesnih likova ili aktivnost posvećenu odmoru i pažnji. Muzejski sadržaj time nije pojednostavljen, nego je publici ponuđeno više načina da mu pristupi.

Gotovo 26 tisuća posjeta tijekom četiri dana daje konkretnu sliku interesa koji je drugo izdanje Zagrebačkog muzejskog vikenda izazvalo. Iza te brojke nalazi se 164 različitih programa i jedanaest muzejskih institucija koje su svoja vrata otvorile publici kroz sadržaje koji su izlazili iz okvira klasičnog obilaska zbirki. Krilatica „Dođi k sebi u muzej!“ tijekom ta četiri dana dobila je sasvim praktično značenje: muzej je mogao biti mjesto za izložbu, ali jednako tako i za čitanje u Lapidariju, vez bez mobitela, slušanje koncerta, susret sa zagrebačkim povijesnim likovima ili nekoliko mirnih trenutaka usred grada.

druge vijesti

splitski festival

59 filmova, svjetske premijere i Carlos Reygadas: Imamo vodič kroz ovogodišnji Split Film Festival

Split će od 11. do 18. rujna ugostiti 31. izdanje Split Film Festivala. Tijekom osam festivalskih dana gradska će kina, galerijski prostor i Academia Club Ghetto ugostiti suvremene filmove i radove medijske umjetnosti iz različitih dijelova svijeta. Ovogodišnje izdanje okuplja 59 filmova iz 27 zemalja. Dio naslova u Split stiže na svoje prvo svjetsko ili europsko prikazivanje.

Glazba/Festivali

08 rujna 2026

zena godine

Tko je najuspješnija Hrvatica? Ecija Ojdanić i poznate glumice odlučuju, a svoj glas možete dati i vi

Što danas znači biti uspješna žena i postoji li uopće kriterij prema kojem se uspjeh može pošteno mjeriti, pitanja su koja se otvaraju uz novi izbor pokrenut na platformi Uspješna.hr, gdje je javnosti omogućeno da nominira i podrži žene koje smatra najboljima u četiri vrlo različite kategorije. Znanstvenica godine, Trenerica godine, Influencerica godine i Najbolje odjevena osoba godine titule su za koje će konkurirati poznata, ali i manje poznata imena, dok će završnu riječ imati stručni žiri koji čine Ecija Ojdanić, Ana Begić Tahiri, Judita Franković Brdar i Barbara Nola.

Kazalište

08 rujna 2026