Kazalište kakvo publika još nije vidjela: Pascal Rambert otkriva neispričanu stranu života iza zastora u riječkom HNK-u
Dok publika na pozornici najčešće vidi tek završni rezultat umjetničkog rada, ono što se događa iza kulisa često ostaje skriveno. Upravo taj nevidljivi svijet – isprepleten prijateljstvima, sukobima, odlascima, ljubavima i zajedničkim uspomenama – u središtu je nove predstave „Kazalište“, autorskog projekta jednog od najcjenjenijih europskih dramatičara i redatelja Pascala Ramberta, koja će svoju premijeru doživjeti 21. srpnja u sklopu festivala Riječke ljetne noći.
Nastala u produkciji Hrvatske drame riječkog HNK-a Ivana pl. Zajca, u koprodukciji s HNK-om Split, predstava donosi intiman pogled na svakodnevicu glumačkog ansambla. Radnja započinje nakon probe Andrićeve „Na Drini ćuprija“, kada se članovi ansambla okupljaju kako bi proslavili rođendan dviju kolegica. Ono što u početku izgleda kao opušteno druženje ubrzo prerasta u emocionalno snažnu priču o ljudima koji desetljećima zajedno stvaraju kazalište.
Središnji trenutak predstave obilježava odlazak velike glumice koja nakon čak 46 godina umjetničke karijere napušta nacionalni teatar. Njezin oproštaj postaje okidač za niz iskrenih razgovora, preispitivanja odnosa i suočavanja s osjećajima koje članovi ansambla godinama nose u sebi, pretvarajući predstavu u univerzalnu priču o prolaznosti, zajedništvu i snazi umjetnosti.
Posebnost ovog projekta leži u jedinstvenom autorskom procesu Pascala Ramberta, čiji se tekstovi izvode na najuglednijim svjetskim pozornicama i prevedeni su na desetke jezika. Za razliku od uobičajenog kazališnog procesa, Rambert ne piše unaprijed dovršene dramske tekstove. Svaki njegov projekt nastaje tek nakon dugih razgovora s glumcima, upoznavanja njihovih osobnosti, energije, glasa i načina na koji žive kazalište.
Takav pristup rezultirao je predstavom koja je nastala isključivo za riječki ansambl Hrvatske drame. Likovi nose imena glumaca koji ih igraju, no riječ nije o njihovim biografijama, već o umjetničkoj fikciji koja se oslanja na emocije, iskustva i kolektivni identitet ansambla. Time predstava briše granicu između stvarnosti i kazališne iluzije, stvarajući autentičan osjećaj bliskosti koji publiku uvodi u svijet koji inače ostaje skriven iza zastora.
Na pozornici će zajedno nastupiti cijeli ansambl Hrvatske drame: Anastazija Balaž, Olivera Baljak, Petar Baljak, Ana Marija Brđanović, Edi Ćelić, Nika Grbelja, Mario Jovev, Jelena Lopatić, Jasmin Mekić, Dražen Mikulić, Damir Orlić, Sabina Salamon, Deni Sanković, Aleksandra Stojaković Olenjuk, Romina Tonković i Ana Vilenica, uz posebnog gosta Gorana Bogdana, kojega će u kasnijim izvedbama alternirati Leon Lučev.
Poznat po dramama koje istražuju najintenzivnije ljudske emocije, Rambert i ovoga puta u središte stavlja trenutke velikih životnih prijelaza. Odlazak glumice nakon gotovo pola stoljeća provedenog na istoj pozornici postaje simbol završetka jednog umjetničkog poglavlja, ali i podsjetnik na duboke veze koje nastaju među ljudima koji zajedno stvaraju kazalište.
Intendantica riječkog HNK-a Dubravka Vrgoč ističe kako je riječ o njezinoj trećoj suradnji s Pascalom Rambertom, nakon uspješnih projekata u Zagrebačkom kazalištu mladih i Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Ovoga puta, naglašava, Rambert je prvi put napisao tekst za čitav riječki ansambl, otvarajući temu kazališta iz perspektive onih koji ga svakodnevno stvaraju.
Predstava „Kazalište“ nije samo priča o jednom ansamblu ili jednoj kazališnoj kući. Ona progovara o umjetničkom pozivu, zajedništvu, prijateljstvu, odricanju i prolaznosti, ali i o nevidljivoj svakodnevici ljudi koji svoje živote posvećuju pozornici. Upravo zato predstavlja univerzalnu kazališnu priču koja nadilazi granice Rijeke i hrvatske kazališne scene te publici nudi rijetku priliku da zaviri iza zastora i upozna emocije koje oblikuju svaki izlazak na pozornicu.
Lada Bonacci će 22. listopada u 20 sati u zagrebačkom Histrionskom domu pedeseti put izvesti svoju autorsku predstavu „Ostatak života“, monodramu koja je tijekom gotovo dvije godine igranja pronašla publiku diljem Hrvatske. Jubilarna izvedba donosi i mali zaokret u životu predstave jer će u prvi plan izaći Gospođa Nitko i Ništa, lik koji je nastao na pozornici, a s vremenom je dobio vlastiti glas i prostor izvan kazališta.
Praizvedba drame Nikaragva mladog hrvatskog autora Vida Adama Hribara, u režiji Patrika Sečena, pred publikom Zagrebačkog kazališta mladih otvorila je prostor jedne zagrebačke obitelji koja izvana još uvijek zadržava poznati oblik zajednice, iako su se odnosi među njezinim članovima već počeli raspadati. U toj dnevnoj sobi ljudi još sjede jedni pokraj drugih, razgovaraju, prisjećaju se, dobacuju jedni drugima i pokušavaju održati privid svakodnevice, ali njihove riječi sve teže uspijevaju prikriti ono što se među njima dogodilo. Obitelj formalno postoji, njezini članovi još dijele prostor i zajedničku prošlost, ali bliskost koja bi ih trebala povezivati gotovo je nestala. Upravo iz tog raskoraka između vanjskog dojma normalnosti i unutarnjeg raspada nastaje svijet Nikaragve, istodobno melankoličan, neugodan, groteskan i vrlo duhovit.
Kino Valli u sezoni 2026./2027. ponovno donosi publici u Puli izravne prijenose predstava s pozornice njujorške Metropolitan Opere, čime se nakon prethodnih sezona nastavlja program koji omogućuje praćenje velikih opernih produkcija istodobno s njihovim izvođenjem u New Yorku. Pula će pritom biti jedini grad u Hrvatskoj u kojem će se tijekom ove sezone u kinu uživo prikazivati odabrani naslovi iz programa The Met: Live in HD, dok će dio repertoara biti prikazan u repriznim terminima.
Francuska koreografkinja čija je prva grupna predstava postala međunarodni fenomen na daskama HNK2 istražuje ženstvenost, identitet, očekivanja i pobunu.
Na pozornicu Zagrebačkog kazališta mladih 22. i 23. rujna stiže BREL, nova predstava Anne Terese De Keersmaeker i plesača i koreografa Solala Mariottea, inspirirana opusom legendarnog belgijskog šansonjera Jacquesa Brela. Umjetnici pripadaju različitim generacijama i imaju različite pristupe koreografiji i plesu, a u svom prvom zajedničkom radu istražuju kako danas pristupiti Brelovim pjesmama, njegovoj snažnoj scenskoj prisutnosti i temama koje, iako nastale prije više desetljeća, i dalje otvaraju pitanja o odnosima, društvu, nasilju i promjenama.
Obitelj koju dobivamo i ona koju sami pronalazimo: hvaljena predstava Louisa Janssensa govori o pripadanju, bliskosti i odnosima koji nastaju izvan tradicionalnih obiteljskih okvira.
Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković predstavljanje sezone povezala je s društvenim i političkim okolnostima u kojima kazalište danas djeluje.
Što danas znači biti uspješna žena i postoji li uopće kriterij prema kojem se uspjeh može pošteno mjeriti, pitanja su koja se otvaraju uz novi izbor pokrenut na platformi Uspješna.hr, gdje je javnosti omogućeno da nominira i podrži žene koje smatra najboljima u četiri vrlo različite kategorije. Znanstvenica godine, Trenerica godine, Influencerica godine i Najbolje odjevena osoba godine titule su za koje će konkurirati poznata, ali i manje poznata imena, dok će završnu riječ imati stručni žiri koji čine Ecija Ojdanić, Ana Begić Tahiri, Judita Franković Brdar i Barbara Nola.
Poznati zagrebački umjetnik i florist ovih dana uživa u posljednjim raskošnim cvjetovima svojeg istarskog vrta, a istodobno predstavlja i novu, vrlo osobnu knjigu posvećenu Božiću. Na 300 stranica ispričao je priče o djetinjstvu, obitelji, prijateljima, kućnim ljubimcima i malim ritualima koji su obilježili njegove blagdane.
Hrvatski glazbenik i kantautor Teo Grčić predstavio je novi singl „Ljubavi”, za koji potpisuje glazbu i tekst, a kojim obrađuje temu partnerskog odnosa kroz pitanje emocionalne zrelosti, međusobnog povjerenja i svjesne odluke o zajedničkoj budućnosti. Pjesma je objavljena u izdanju diskografske kuće Hit Records, uz prateći videospot, a nastala je u suradnji s glazbenim producentom Mihaelom Blumom i nekoliko iskusnih suradnika s hrvatske glazbene scene.
