„SEEN, AL’ NE VIĐEN”: Predstava koja otvara pitanja vršnjačkog nasilja i postavlja ogledalo generaciji mladih u Zagrebu
U petak, 12. lipnja 2026. godine u 11 sati, u Velikoj dvorani Gradske skupštine Grada Zagreba (Ulica sv. Ćirila i Metoda 5), održat će se javna izvedba forum-kazališne predstave SEEN, AL’ NE VIĐEN. Ulaz na događanje je slobodan.
Riječ je o završnoj prezentaciji preventivno-edukativnog projekta usmjerenog na prevenciju vršnjačkog nasilja te osnaživanje djece i mladih kroz participativne kazališne metode. Projekt okuplja učenike 6., 7. i 8. razreda Osnovne škole Josipa Račića, Osnovne škole Vrbani i Osnovne škole Prečko, pod vodstvom redatelja i voditelja projekta Lovre Krsnika.
Projekt je započeo u veljači 2026. godine u povodu Dana ružičastih majica, međunarodnog dana posvećenog borbi protiv vršnjačkog nasilja. Tijekom višemjesečnog programa, provedenog u suradnji s osnovnim školama s područja Trešnjevke – jug, učenici su sudjelovali u forum-kazališnim radionicama koje su obrađivale teme vršnjačkog nasilja, socijalne isključenosti, odnosa među vršnjacima te izazova odrastanja u digitalnom okruženju.
Središnji dio projekta čini forum-teatar kao oblik participativne kazališne prakse koji mladima omogućuje aktivno sudjelovanje u analizi društvenih situacija i istraživanju mogućih reakcija na nasilje i nepravdu. Kroz scenske prikaze temeljene na stvarnim iskustvima, učenici su promišljali uloge žrtve, počinitelja i promatrača, razvijajući pritom empatiju, odgovornost i komunikacijske vještine usmjerene na nenasilno rješavanje sukoba.
Predstava SEEN, AL’ NE VIĐEN nastala je kao završni rezultat tog procesa. Tekst nije unaprijed zadan, već je razvijen iz radionica, razgovora i iskustava samih učenika, čime su njihovi stavovi, promišljanja i emocije postali temelj izvedbenog materijala. Na taj način projekt pomiče fokus s pasivnog učenja na aktivno sudjelovanje, pri čemu mladi preuzimaju ulogu autora vlastitih kazališnih situacija.
Forum-kazalište, kao metodologija, ne nudi gotova rješenja, već otvara prostor za dijalog i zajedničko promišljanje. Publika se kroz izvedbu potiče na preispitivanje društvenih obrazaca ponašanja, granica prihvatljivog odnosa među vršnjacima te odgovornosti pojedinca i zajednice u prevenciji nasilja.
Poseban naglasak u projektu stavljen je na digitalno okruženje i utjecaj društvenih mreža na svakodnevni život mladih. Iako su djeca i adolescenti kontinuirano „vidljivi“ u online prostoru, ta izloženost ne podrazumijeva i osjećaj pripadnosti, sigurnosti ili razumijevanja. Upravo ta kontradikcija između vidljivosti i nevidljivosti sadržana je u naslovu projekta.
Projekt se simbolički odvija i u razdoblju obilježavanja smrti Luke Ritza, čije je ime u javnom prostoru prepoznato kao trajni simbol borbe protiv vršnjačkog nasilja te važnosti solidarnosti, empatije i društvene odgovornosti.
Cilj projekta jest potaknuti kontinuirani rad na prevenciji nasilja kroz edukaciju, otvorenu komunikaciju i stvaranje sigurnog okruženja za djecu i mlade. Glasovi učenika koji sudjeluju u predstavi pritom predstavljaju ključnu komponentu projekta, jer izravno artikuliraju iskustva, potrebe i perspektive svoje generacije.
SEEN, AL’ NE VIĐEN stoga se ne definira isključivo kao kazališna predstava, već kao edukativno-društveni proces koji otvara prostor slušanja i razumijevanja. Projekt upućuje poziv roditeljima, nastavnicima, stručnjacima, institucijama i široj javnosti na aktivno uključivanje u dijalog o iskustvima mladih u suvremenom društvu.
Na kraju izvedbe otvara se temeljno pitanje projekta: što mladi danas poručuju društvu i u kojoj ih mjeri ono doista čuje? Projekt je financiran sredstvima Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba.
Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković predstavljanje sezone povezala je s društvenim i političkim okolnostima u kojima kazalište danas djeluje.
Što danas znači biti uspješna žena i postoji li uopće kriterij prema kojem se uspjeh može pošteno mjeriti, pitanja su koja se otvaraju uz novi izbor pokrenut na platformi Uspješna.hr, gdje je javnosti omogućeno da nominira i podrži žene koje smatra najboljima u četiri vrlo različite kategorije. Znanstvenica godine, Trenerica godine, Influencerica godine i Najbolje odjevena osoba godine titule su za koje će konkurirati poznata, ali i manje poznata imena, dok će završnu riječ imati stručni žiri koji čine Ecija Ojdanić, Ana Begić Tahiri, Judita Franković Brdar i Barbara Nola.
U subotu, 12. rujna, počinje 23. Festival svjetskog kazališta, koji će do 26. rujna na nekoliko zagrebačkih pozornica predstaviti pet međunarodnih kazališnih i plesnih produkcija. Ovogodišnji program povezuje autore različitih generacija i izvedbenih poetika, a predstave će se izvoditi u Zagrebačkom kazalištu mladih, Zagrebačkom plesnom centru i HNK2. Festival otvara THE MAKING OF BERLIN belgijskog kolektiva BERLIN i NTGenta u režiji Yvesa Degrysea, nakon čega slijede OBITELJ Louisa Janssensa, BREL Anne Terese De Keersmaeker i Solala Mariottea, MAMI grčko-albanskog redatelja Maria Banushija te MALDONNE francuske koreografkinje Leïle Ka. Službeni program potvrđuje da će se svih pet naslova izvesti između 12. i 26. rujna, a pojedine produkcije u Zagreb dolaze nakon gostovanja na vodećim europskim festivalima i kazališnim pozornicama.
23. izdanje Festivala svjetskog kazališta od 12. do 26. rujna donosi predstave autora i kolektiva koji suvremeni teatar promišljaju kroz povijest, tijelo, obitelj, identitet, rod, sjećanje i generacijske odnose
Nova sezona Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu potvrđuje jasno usmjerenje prema snažnijem međunarodnom povezivanju, umjetničkoj razmjeni i sustavnom pozicioniranju nacionalne kazališne kuće unutar suvremenoga europskog kulturnog prostora. Međunarodna suradnja pritom nije tek dodatak redovitom programu, nego jedan od važnih razvojnih pravaca kojim HNK u Zagrebu istodobno zagrebačkoj publici približava relevantna europska kazališna ostvarenja te vlastite umjetnike i produkcije predstavlja izvan hrvatskih granica.
Festival svjetskog kazališta ove godine u Zagrebačkom kazalištu mladih otvara se 12. rujna predstavom The Making of Berlin, autorskim projektom belgijskog kazališnog kolektiva Berlin i NTGent u režiji Yvesa Degrysea. Predstava donosi složenu priču o povijesti, sjećanju i mehanizmima kojima se stvarnost pretvara u priču, a kroz neobičan susret s čovjekom koji tvrdi da je svjedočio jednom od posljednjih poglavlja povijesti Berlina otvara pitanje koliko se istina može promijeniti kada je promatramo kroz vrijeme, osobno sjećanje i potrebu da događajima damo smisao.
Na današnji dan, prije trideset i jednu godinu, 7. kolovoza 1995., na Petrovačkoj cesti između Bosanskog Petrovca i Ključa dogodio se jedan od najtragičnijih događaja koji se vežu uz završnicu ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Tijekom zračnog napada na izbjegličku kolonu koja se kretala prema Bosni i Hercegovini poginulo je deset civila, među kojima je bilo četvero djece, dok je više osoba ranjeno. Među najmlađim žrtvama bili su jedanaestogodišnja Nevenka Rajić i njezin devetogodišnji brat Žarko Rajić iz Donjeg Lapca, čije su smrti tijekom desetljeća postale simbol stradanja djece u ratnim okolnostima i podsjetnik na činjenicu da upravo oni koji u ratovima nemaju nikakvu odgovornost nerijetko plaćaju njihovu najveću cijenu.
Goran Bogdan tijekom posljednjih je godina izgradio status jednog od najuspješnijih i međunarodno najprepoznatljivijih hrvatskih glumaca, ostvarivši zapažene uloge u domaćim i inozemnim filmskim i televizijskim projektima koji su njegov talent predstavili publici daleko izvan granica Hrvatske, dok je svojim interpretacijama slojevitih i emocionalno zahtjevnih likova potvrdio glumačku širinu zbog koje ga redovito angažiraju ugledni redatelji europske kinematografije.
Hrvatska kinematografija imat će snažnu zastupljenost u natjecateljskim programima 24. Zagreb Film Festivala, koji će se održati od 9. do 15. studenoga. U glavnom programu za Zlatna kolica natjecat će se dugometražni igrani filmovi Danas je mama živa Josipa Lukića i Sitni lopovi Mate Ugrina, dok će Male stvari Zvonimira Jurića u programu Ponovno s nama konkurirati za Zlatni bicikl. Ovogodišnji ZFF zagrebačkoj će publici tijekom sedam festivalskih dana predstaviti oko stotinu filmskih naslova, a domaći filmovi zauzet će istaknuto mjesto u dijelu programa posvećenom novim autorskim ostvarenjima.
Eton College osnovao je kralj Henrik VI. još 1440. godine. Iako je zamišljen kao ustanova koja će omogućiti obrazovanje i dječacima slabijeg imovinskog statusa, danas se smatra jednom od najprestižnijih britanskih škola.
Kanadski pjevač objavio je niz fotografija na Instagramu u ponedjeljak, 7. rujna, a prizori iz svakodnevice brzo su privukli pažnju njegovih obožavatelja.