Rijeka ne spava: Nakon 32 godine vraća se „Turandot“ – Opera koja će vas slomiti i ponovno sastaviti
U vremenu u kojem se kazališne pozornice često okreću sigurnim, provjerenim naslovima, povratak jedne od najveličanstvenijih opera uopće djeluje gotovo poput tihog, ali snažnog kulturnog potresa – onog koji ne dolazi naglo, već se godinama iščekuje i naposljetku dogodi u svoj punini značenja. Upravo takav trenutak dočekat će Rijeka u prvoj polovici travnja, kada će se na pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, nakon duge trideset i dvije godine izbivanja, vratiti monumentalna Puccinijeva opera „Turandot“, djelo koje istodobno pripada povijesti, ali i neumorno govori suvremenosti.
Premijerna izvedba, zakazana za 7. travnja, već sada nagoviješta da je riječ o jednom od ključnih kulturnih događaja sezone – ne samo zbog činjenice da je riječ o posljednjoj operi Giacoma Puccinija, već i zbog njezine neiscrpne scenske raskoši, slojevite emocionalnosti i glazbene snage koja nadilazi vrijeme. Pod ravnanjem maestra Valentina Egela i u režiji Arnauda Bernarda, riječki će ansambl oživjeti priču koja je kroz desetljeća ostala duboko utisnuta u kolektivno pamćenje publike, ponajprije zahvaljujući arijama koje su odavno prestale biti isključivo operne – poput slavne „Nessun dorma“, čiji se završni uzlet doživljava gotovo kao univerzalni simbol nade, odlučnosti i unutarnje pobjede.
U središtu ove hladne, gotovo okrutne bajke nalazi se princeza Turandot, figura koja istodobno fascinira i uznemiruje, žena čija moć proizlazi iz otuđenosti, odbijanja ranjivosti i okrutnog rituala triju zagonetki kojima iskušava i uništava svoje prosce. Njezina priča, međutim, nije tek priča o moći i strahu, već i priča o susretu s nečim što nadilazi njezine obrambene mehanizme – s ljubavlju koja dolazi u liku princa Calafa i koja, postupno i gotovo neprimjetno, počinje razbijati njezinu ledenu osobnost.
Upravo taj proces transformacije redatelj Arnaud Bernard postavlja u središte svoje interpretacije, oblikujući „Turandot“ kao putovanje iz tame prema svjetlu, iz emocionalne paralize prema ponovnom otkrivanju ljudskosti. Njegova vizija, inspirirana estetikom Langova „Metropolisa“, uranja radnju u hladan, monumentalni svijet stroge kontrole, u kojem je Turandot gotovo lišena ljudskih obilježja, pretvorena u simbol sustava koji ne poznaje slabost. U takvom kontekstu, ljubav ne djeluje kao romantična gesta, već kao čin otpora – kao rizik koji zahtijeva potpunu izloženost i spremnost na lom.
Nastavite čitati nakon oglasa
Intendantica Dubravka Vrgoč dodatno produbljuje razumijevanje ove opere, naglašavajući kako se iza njezine bajkovite površine skriva složena psihološka drama u kojoj se isprepliću strah od ranjivosti, potreba za kontrolom i duboka, gotovo bolna čežnja za povezanošću. Zagonetke koje postavlja Turandot, kako ističe, nisu tek intelektualni izazovi, već pažljivo izgrađeni štitovi – obrambeni mehanizmi protiv svijeta koji od pojedinca traži da otvori srce, iako mu pritom ne nudi nikakvo jamstvo da ono neće biti slomljeno.
Nastavite čitati nakon oglasa
U naslovnoj ulozi nastupa riječka nacionalna prvakinja Kristina Kolar, umjetnica koja je svoju sposobnost za tumačenje ove zahtjevne i vokalno iznimno kompleksne uloge već potvrdila na međunarodnim pozornicama. Ulogu će dijeliti s Anastasijom Boldyrevom. Lik princa Calafa tumačit će Bože Jurić-Pešić i Nattha Thammathi, dok će emotivnu i krhku Liù, jedan od najdirljivijih likova Puccinijeva opusa, oblikovati Anamarija Knego i Gabrijela Deglin. Uz njih, na sceni će se okupiti impresivan ansambl solista, Riječki simfonijski orkestar i operni zbor, čime će se dodatno naglasiti grandiozna dimenzija ove produkcije.
Posebnu težinu cijeloj priči daje povijest nastanka opere. Puccini nije dočekao njezino dovršenje – smrt ga je zatekla usred rada, ostavljajući operu „Turandot“ nedovršenom, poput otvorene emotivne rane. Dovršio ju je Franco Alfano prema skladateljevim skicama. Upravo je premijera 1926. godine u milanskoj Scali ostala upisana kao jedan od najpotresnijih trenutaka operne povijesti, naime, dirigent Arturo Toscanini prekinuo je izvedbu na mjestu gdje je Puccini stao, podsjećajući publiku na granicu između umjetnosti i života, između dovršenog djela i njegove tišine.
Riječka „Turandot“ tako ne dolazi tek kao još jedna premijera u nizu, već kao povratak djela koje nosi slojeve povijesti, emocije i univerzalne teme koje i danas odzvanjaju jednako snažno kao i prije stotinu godina. Izvedbe zakazane za 10., 11., 13. i 14. travnja, pružit će publici priliku da svjedoči ne samo opernom spektaklu, već i duboko ljudskoj priči o strahu, hrabrosti i onom krhkom, ali nepobjedivom trenutku kada se, unatoč svemu, odlučimo otvoriti drugome.
U Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog ponovno se otvara prostor u kojem se glazba ne doživljava samo kao izvedba, nego kao pažljivo oblikovan svijet u koji publika ulazi već pri samom ulasku u dvoranu. Nakon prošlogodišnjeg rasprodanog izdanja, “Disney koncert: tamo gdje snovi postaju stvarnost” vraća se 12. i 13. rujna u 19 sati, s ambicijom da iskustvo podigne na još višu razinu i da poznate melodije pretvori u zajedničko emocionalno putovanje kroz sjećanja, djetinjstvo i maštu.
Dok mnogi kazališni komadi publiku vode unaprijed određenim putem, Astro Maja odlučuje krenuti u sasvim suprotnom smjeru. Ova nesvakidašnja predstava nastala je kao autorski projekt Maje Posavec i Aleksandra Švabića, a posebnost joj je u tome što se njezin tijek ne oblikuje iza kulisa niti ga određuje strogo ispisan scenarij. Umjesto toga, svaka izvedba nastaje u trenutku, pod utjecajem ljudi koji sjede u gledalištu. Znakovi zodijaka prisutne publike postaju svojevrsni suautori večeri, određujući smjer razgovora, pitanja i tema koje će se otvoriti tijekom izvedbe.
Od 19. lipnja do 23. srpnja publiku očekuju 43 izvedbe na 25 lokacija, uključujući i pet novih gradskih prostora, spajajući glazbu, kazalište, ples, film i suvremene izvedbene programe u jedinstveni umjetnički doživljaj grada.
Duhovita, intimna i emotivna izvedba poziva na razgovor s onim dijelom sebe koji još uvijek vjeruje da u životu postoji nešto što ne možemo do kraja objasniti.
U petak, 12. lipnja 2026. godine u 11 sati, u Velikoj dvorani Gradske skupštine Grada Zagreba (Ulica sv. Ćirila i Metoda 5), održat će se javna izvedba forum-kazališne predstave SEEN, AL’ NE VIĐEN. Ulaz na događanje je slobodan.
U Studiju EXIT u Zagrebu 10. i 11. lipnja 2026. godine s početkom u 21 sat održat će se premijerna izvedba predstave „Astro Maja”, novog autorskog projekta glumice i glazbenice Maje Posavec i skladatelja Aleksandra Švabića. Predstava nastaje u koprodukciji Umjetničke organizacije TeatruM i Teatra EXIT te donosi jedinstven kazališni format koji spaja izvedbenu umjetnost, glazbu i elemente astrološke interpretacije.
Postoje kazališne predstave koje publika odgleda, otplješće i zaboravi čim izađe iz gledališta. A postoje i one druge – rijetke, neugodne, potresne i duboko uznemirujuće – koje vas prate danima nakon spuštanja zastora. Upravo takve su “Vještice iz Salema” Arthura Millera u režiji Olivera Frljića, premijerno izvedene u Zagrebačkom kazalištu mladih, predstava koja ne ostavlja prostor sigurnoj distanci između pozornice i stvarnosti.
U vremenu u kojem se autoriteti preispituju brže nego ikada prije, a komunikacija sve češće ustupa mjesto tišini, na kazališnu scenu dolazi predstava koja precizno dijagnosticira pukotine suvremenog društva. Kazališna Trupa OvoOno, u suradnji s Teatrom Exit i Goethe-Institutom, donosi premijeru monodrame Klammov rat autora Kaija Hensela, u režiji Dražena Krešića. Predstava će premijerno biti izvedena 9. svibnja u Teatru Exit, a već sada izaziva interes kao jedno od intrigantnijih kazališnih ostvarenja sezone.
U nizu objava Bella je opisala kako se tijekom posljednjih tjedana ponovno suočava s jakim bolovima, iscrpljenošću, anksioznošću, moždanom maglom i osjećajem potpune fizičke nemoći.
Unatoč rekordnom ulaganju u obnovu Buckinghamske palače, kralj Charles i kraljica Camilla trajno ostaju u Clarence Houseu. Istodobno rastu izdvajanja za monarhiju, a kralj je prvi put objavio koliko je platio poreza.
