Veliki povratak Verdija na zagrebačku pozornicu: Monumentalni operni spektakl “Aida” u srcu Zagreba
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu 27. veljače otvara svoja vrata za premijernu izvedbu Verdijeve Aide, jednog od najvažnijih i najomiljenijih naslova svjetske operne literature, u sklopu velike europske koprodukcije koja okuplja prestižna kazališta poput Teatra Massimo iz Palerma i Nacionalnog kazališta Csokonai iz Debrecena, čime Zagrebu pripada čast biti domaćinom prve izvedbe, a nakon koje slijede talijanska i mađarska premijera.
Riječ je o produkciji iznimno zahtjevne i reprezentativne naravi, koja ujedinjuje najbolje domaće operne snage – soliste, Zbor i Orkestar Opere HNK-a u Zagrebu – s gostovanjima istaknutih umjetnika svjetskog glasa, a upravo taj spoj lokalnog talenta i međunarodno afirmiranih interpreata daje predstavi posebnu umjetničku težinu, naglašava njezin prestiž i podcrtava njezin internacionalni karakter, dok publiku vodi kroz veličanstvenu i dojmljivu glazbenu i scensku priču.
Scensku realizaciju ovog monumentalnog djela, u kojem se na jedinstven način spajaju intimna ljudska drama i raskošan scenski spektakl, potpisuje ugledni argentinski redatelj Mario Pontiggia, poznat po klasičnom i promišljenom pristupu te preciznoj dramaturškoj interpretaciji, dok će glazbeni dio pod ravnanjem Pier Giorgia Morandija, šefa dirigenta Opere HNK-a u Zagrebu, oživjeti svaki detalj Verdijeve glazbene genijalnosti, a publika je već imala priliku upoznati ovaj autorski tim kroz iznimno uspješnu izvedbu La Bohème u svibnju 2024. godine.
Smještena u mitski i povijesni ambijent starog Egipta, Aida je praizvedena 1871. godine u Kairu i od tada ne prestaje fascinirati svojim monumentalnim zborskim prizorima, raskošnom glazbom i dramatičnom složenošću, dok se iza tih grandioznih scena otkriva duboko intimna priča o ljubavi, dužnosti, osobnoj žrtvi i identitetu, koju Verdi oblikuje s iznimnom emocionalnom snagom i glazbenom sugestivnošću.
U središtu radnje nalazi se tragična ljubavna priča između etiopske princeze Aide i egipatskog vojskovođe Radamesa, a uloge tumače Kristina Kolar i Julija Vasiljeva, odnosno Stefano La Colla, Tomislav Mužek, Stjepan Franetović te Damir Klačar (studijski), dok se u ulozi Amneris izmjenjuju Sofija Petrović i Emilia Rukavina, a egipatskog kralja interpretiraju Mate Akrap i Toni Nežić, Ramfisa Luciano Batinić i Ivica Čikeš, dok uloga Amonasre pripada Ljubomiru Puškariću i Badralu Chuluunbaataru, a ostale uloge, poput Glasnika i Svećenica, tumače Ivo Gamulin, Lovre Gujinović, Josip Švagelj, Josipa Lončar i Hana Ilčić, pri čemu se izvedbi pridružuje i ansambl Baleta HNK-a u Zagrebu.
Iznimno zanimanje publike potvrđuje i činjenica da su sve izvedbe Aide u ovoj sezoni rasprodane tjednima prije premijere, što dodatno svjedoči o tome koliko hrvatska publika prepoznaje i cijeni velike klasike opernog repertoara, dok se posebno ističe gala izvedba 5. ožujka, u kojoj u ulozi Radamesa nastupa Stefano La Colla, jedan od vodećih talijanskih tenora današnjice i redoviti gost najprestižnijih opernih kuća svijeta, među kojima se nalaze Teatro alla Scala u Milanu, Wiener Staatsoper, Royal Opera House u Londonu, Bavarska državna opera u Münchenu, Deutsche Oper Berlin, Opera Chicago i Sydney Opera House.
Za sve one koji premijeru neće moći pratiti uživo, snimka gala izvedbe sa Stefanom La Collom bit će dostupna od travnja na europskoj platformi OperaVision, čime će ova zagrebačka produkcija dosegnuti široku međunarodnu publiku i potvrditi status HNK-a u Zagrebu kao institucije sposobne sudjelovati u velikim europskim projektima.
Govoreći o novoj produkciji, ravnateljica Opere HNK-a u Zagrebu, Željka Barišić Pulig, ističe kako je Aida jedan od trijumfalnih naslova opernog repertoara, djelo koje publika iznova traži i voli, ali koje ujedno postavlja najviše umjetničke i izvedbene standarde, te naglašava kako ova produkcija potvrđuje snagu zagrebačke Opere, njezinu sposobnost ravnopravnog sudjelovanja u velikim europskim koprodukcijama te važnost njegovanja klasičnih naslova kroz suvremeno promišljene, ali umjetnički vjerne interpretacije.
Nova Aida HNK-a u Zagrebu stoga donosi Verdijevo remek-djelo u punom sjaju, ne samo kao veliki europski projekt i snažan umjetnički događaj, nego i kao operni spektakl koji naglašava visoku međunarodnu poziciju zagrebačke Opere i potvrđuje njezin status kao relevantnog sudionika u svjetskoj opernoj sceni.
U Gradskom kazalištu Zorin dom u Karlovcu 7. studenoga 2026. godine premijerno je izvedena predstava „LUBENICA”, autorski i redateljski projekt Boruta Šeparovića, nastao u koprodukciji umjetničkog kolektiva MONTAŽSTROJ i Gradskog kazališta Zorin dom. Predstava se bavi odnosom suvremenog društva prema nasilju nad palestinskim stanovništvom, načinima na koje mediji oblikuju percepciju ratnih stradanja te pitanjem osobne odgovornosti pojedinca koji svakodnevno prati prizore razaranja, ali pritom nastavlja živjeti u okolnostima koje su od tih događaja fizički udaljene.
Miranda Lončar pripada generaciji stand-up komičara koja je svoju karijeru gradila u vrijeme kada se ovaj oblik komedije u Hrvatskoj tek počinjao ozbiljnije razvijati. Osamnaest godina nastupanja donijelo joj je iskustvo različitih pozornica, publike i životnih situacija koje danas pretvara u komičarski materijal. Njezin humor često polazi od osobnih iskustava, ljubavnih razočaranja, muško-ženskih odnosa i svakodnevnih proturječja, a prepoznatljiv je po izravnom govoru, ironiji i spremnosti da se našali na vlastiti račun. U petak, 20. studenoga, zagrebačkoj publici predstavit će svoj samostalni stand-up show „A mogu i bez njega“ u Scenoteci, kazališnom prostoru u Draškovićevoj ulici koji je nastao preuređenjem nekadašnje Scene Vidra. Njezin nastup najavljen je kao prvi ženski stand-up program na toj pozornici otkako prostor djeluje pod novim imenom.
U Gradskom kazalištu Zorin dom u Karlovcu 7. studenoga premijerno će biti izvedena predstava LUBENICA, novi autorski projekt Boruta Šeparovića, nastao u suradnji umjetničkog kolektiva MONTAŽSTROJ i Zorin doma. Predstava se bavi izraelskim razaranjem Gaze, stradanjem palestinskog stanovništva i načinom na koji se vijesti o ratu uklapaju u svakodnevni život ljudi koji nasilje promatraju iz sigurnosti vlastitih domova.
Lada Bonacci će 22. listopada u 20 sati u zagrebačkom Histrionskom domu pedeseti put izvesti svoju autorsku predstavu „Ostatak života“, monodramu koja je tijekom gotovo dvije godine igranja pronašla publiku diljem Hrvatske. Jubilarna izvedba donosi i mali zaokret u životu predstave jer će u prvi plan izaći Gospođa Nitko i Ništa, lik koji je nastao na pozornici, a s vremenom je dobio vlastiti glas i prostor izvan kazališta.
Praizvedba drame Nikaragva mladog hrvatskog autora Vida Adama Hribara, u režiji Patrika Sečena, pred publikom Zagrebačkog kazališta mladih otvorila je prostor jedne zagrebačke obitelji koja izvana još uvijek zadržava poznati oblik zajednice, iako su se odnosi među njezinim članovima već počeli raspadati. U toj dnevnoj sobi ljudi još sjede jedni pokraj drugih, razgovaraju, prisjećaju se, dobacuju jedni drugima i pokušavaju održati privid svakodnevice, ali njihove riječi sve teže uspijevaju prikriti ono što se među njima dogodilo. Obitelj formalno postoji, njezini članovi još dijele prostor i zajedničku prošlost, ali bliskost koja bi ih trebala povezivati gotovo je nestala. Upravo iz tog raskoraka između vanjskog dojma normalnosti i unutarnjeg raspada nastaje svijet Nikaragve, istodobno melankoličan, neugodan, groteskan i vrlo duhovit.
Kino Valli u sezoni 2026./2027. ponovno donosi publici u Puli izravne prijenose predstava s pozornice njujorške Metropolitan Opere, čime se nakon prethodnih sezona nastavlja program koji omogućuje praćenje velikih opernih produkcija istodobno s njihovim izvođenjem u New Yorku. Pula će pritom biti jedini grad u Hrvatskoj u kojem će se tijekom ove sezone u kinu uživo prikazivati odabrani naslovi iz programa The Met: Live in HD, dok će dio repertoara biti prikazan u repriznim terminima.
Francuska koreografkinja čija je prva grupna predstava postala međunarodni fenomen na daskama HNK2 istražuje ženstvenost, identitet, očekivanja i pobunu.
Na pozornicu Zagrebačkog kazališta mladih 22. i 23. rujna stiže BREL, nova predstava Anne Terese De Keersmaeker i plesača i koreografa Solala Mariottea, inspirirana opusom legendarnog belgijskog šansonjera Jacquesa Brela. Umjetnici pripadaju različitim generacijama i imaju različite pristupe koreografiji i plesu, a u svom prvom zajedničkom radu istražuju kako danas pristupiti Brelovim pjesmama, njegovoj snažnoj scenskoj prisutnosti i temama koje, iako nastale prije više desetljeća, i dalje otvaraju pitanja o odnosima, društvu, nasilju i promjenama.
Dugo se njega kože kod muškaraca promatrala kroz vrlo jednostavnu prizmu, kao nešto što se svodi na brzo umivanje nakon brijanja, korištenje jednog proizvoda koji mora obaviti sve zadatke i eventualno nanošenje kreme kada se pojavi osjećaj zatezanja kože, no posljednjih godina odnos muškaraca prema vlastitom izgledu i osjećaju ugode postao je mnogo dublji i svjesniji. Suvremeni muškarac više ne traži samo način kako izgledati urednije, već sve češće pronalazi male rituale koji mu pomažu usporiti, posvetiti nekoliko minuta sebi i povezati vanjsku njegu s unutarnjim osjećajem ravnoteže.
U suvremenom načinu života, koji je sve brži, zahtjevniji i često obilježen dugim radnim satima, večera se kod mnogih muškaraca pretvara u obrok koji se konzumira usput, bez previše promišljanja o njegovoj stvarnoj ulozi u organizmu. Iako se često percipira tek kao završni dnevni ritual, večernji obrok ima znatno dublju fiziološku i psihološku funkciju jer upravo u tom dijelu dana tijelo prelazi u fazu oporavka, regeneracije i pripreme za sljedeći dan. U tom kontekstu, koncept “muške večere” ne odnosi se na rodnu ekskluzivnost, nego na specifične prehrambene potrebe muškaraca koji, ovisno o životnoj dobi, razini fizičke aktivnosti i životnim navikama, imaju drugačije metaboličke zahtjeve, ali i na širi kulturni obrazac u kojem se muškarci sve više okreću svjesnijem načinu prehrane.
U suvremenom sportskom okruženju, koje je istodobno i izrazito kompetitivno i sve više podložno javnoj i medijskoj evaluaciji, tema mentalne otpornosti sportaša postaje jednako važna kao i njihova fizička pripremljenost. Iako se u javnosti često naglasak stavlja na kondiciju, tehniku i taktičku disciplinu, sve veći broj stručnjaka iz područja sportske psihologije upozorava da su upravo nevidljivi, unutarnji procesi ono što presudno određuje razliku između vrhunskog i prosječnog sportaša. U tom kontekstu, muški sportovi, osobito oni koji su povijesno obilježeni kulturom izdržljivosti, discipline i često rigidnog shvaćanja „čvrstoće“, otvaraju prostor za dublje razumijevanje načina na koji se mentalna otpornost razvija, održava i transformira.
U suvremenom ritmu života, u kojem se obveze neprestano umnažaju, a privatno i poslovno često se isprepliću do granica neprepoznatljivosti, briga o vlastitom zdravlju kod muškaraca nerijetko ostaje na margini prioriteta. Preventivni medicinski pregledi, iako ključni za rano otkrivanje bolesti i dugoročno očuvanje kvalitete života, često se odgađaju ili potpuno zaboravljaju, ne toliko zbog nedostatka svijesti koliko zbog izostanka sustava koji bi ih učinio dijelom svakodnevice. Upravo se u tom prostoru između namjere i realizacije otvara prostor za kreativna, tehnološki potpomognuta i psihološki promišljena rješenja koja mogu značajno unaprijediti zdravstvenu disciplinu.
Svečanom dodjelom nagrada i projekcijom pobjedničkog naslova ovogodišnjeg Cannesa – filma Fjord Cristiana Mungiua – u subotu, 14. studenoga, u prepunoj dvorani kina Kaptol Boutique Cinema službeno je zatvoren 24. Zagreb Film Festival. Uz predstavnike festivala, direktora Borisa T. Matića, izvršnu direktoricu Lanu Matić i programsku direktoricu Selmu Mehadžić, zatvaranje su svojim dolaskom uveličala i brojna lica iz hrvatskog kulturnog i javnog života.
