Vizionarka draga Sasha Velour stiže u Ljubljanu s novim spektaklom Travesty
Nakon svjetske premijere u ožujku 2026. u Washingtonu, dugo iščekivani performans Travesty konačno stiže u Europu. U nedjelju, 3. svibnja, u prestižnoj Gallusovoj dvorani Cankarjevog doma u Ljubljani, publika će imati priliku svjedočiti jedinstvenom spoju povijesti, performativne umjetnosti i revolucionarnog duha draga.
Iza ovog projekta stoji Sasha Velour, jedna od najutjecajnijih suvremenih umjetnica performansa i pobjednica devete sezone kultnog serijala RuPaul’s Drag Race. Velour, poznata po svojoj sposobnosti da na sceni stvori spektakularne vizualne narative, u 80-minutnom showu vodi gledatelje kroz skrivenu queer povijest – od vještica i klaunova do underground gej barova – sve kroz seriju zapanjujućih lip-sync izvedbi koje pomiču granice kazališta i performansa.
„Ovo je moja najradikalnija i najeksperimentalnija predstava do sada. Bez isprika, bez objašnjavanja – samo umjetnost“, poručuje Velour, najavljujući intiman, ali snažan susret publike s transformacijom i slobodom izražavanja.
Za vrhunski vizualni doživljaj zaslužni su svjetski priznati stručnjaci: kostime potpisuju Emmyjem nagrađeni Diego Montoya Studio i Andres Caballero, dok je za dizajn zvuka odgovoran Tonyjem nominirani Palmer Hefferan. Scenografiju i projekcije potpisuje Cosette “Ettie” Pin, u suradnji s Velourovom kućom House of Velour, čime se Travesty diže na razinu suvremene umjetničke senzacije.
Velour nije samo drag kraljica – ona je multidisciplinarna umjetnica koja redefinira scensku umjetnost. Njezini prethodni projekti, Smoke & Mirrors i The Big Reveal, rasprodali su više od 150 kazališta širom svijeta, uključujući kultni pariški Folies Bergère. Finalni nastup uz pjesmu So Emotional Whitney Houston podigao je streamove pjesme za 500 %, potvrđujući njezin utjecaj i u glazbenoj industriji.
Osim scenskog rada, Velour je izvršna producentica serije NightGowns i članica postave Emmyjem nagrađenog HBO-ovog serijala We’re Here. Njena akademska pozadina, Fulbrightova stipendija u Moskvi gdje je istraživala politički angažirano kazalište, i danas snažno prožima njen rad, čineći ga istovremeno edukativnim i revolucionarnim.
Ne propustite jedinstvenu priliku da svjedočite izvanrednom kazališnom iskustvu koje donosi Sasha Velour u svom najnovijem projektu Travesty. Predstava će se održati u Cankarjevom domu, u prostranoj i impresivnoj Gallusovoj dvorani, u samom srcu Ljubljane, i obećava nezaboravno iskustvo za sve ljubitelje umjetnosti, performansa i vizualnih spektakala. Termin izvedbe je u nedjelju, 3. svibnja 2026., stoga planirajte svoje vrijeme kako biste bili dio ovog posebnog događaja. Ulaznice su već u prodaji, i preporučuje se osigurati svoje mjesto na vrijeme, jer ovakvi performansi rijetko ostaju dostupni.
Ovaj performans nije običan kazališni događaj. Radi se o vizualnom i emotivnom putovanju kroz povijest preobrazbe, draga i umjetničkog otpora, kroz koje publika prolazi zajedno s umjetnicom, svjedočeći moći transformacije i slobode izražavanja. Travesty nudi iskustvo koje nadilazi uobičajene okvire predstave – svaki trenutak izaziva divljenje, nadahnjuje i ostavlja dubok dojam, ostavljajući gledatelje zadivljenima i potaknutima na razmišljanje o umjetnosti, identitetu i kreativnosti.
U Gradskom kazalištu Zorin dom u Karlovcu 7. studenoga 2026. godine premijerno je izvedena predstava „LUBENICA”, autorski i redateljski projekt Boruta Šeparovića, nastao u koprodukciji umjetničkog kolektiva MONTAŽSTROJ i Gradskog kazališta Zorin dom. Predstava se bavi odnosom suvremenog društva prema nasilju nad palestinskim stanovništvom, načinima na koje mediji oblikuju percepciju ratnih stradanja te pitanjem osobne odgovornosti pojedinca koji svakodnevno prati prizore razaranja, ali pritom nastavlja živjeti u okolnostima koje su od tih događaja fizički udaljene.
Miranda Lončar pripada generaciji stand-up komičara koja je svoju karijeru gradila u vrijeme kada se ovaj oblik komedije u Hrvatskoj tek počinjao ozbiljnije razvijati. Osamnaest godina nastupanja donijelo joj je iskustvo različitih pozornica, publike i životnih situacija koje danas pretvara u komičarski materijal. Njezin humor često polazi od osobnih iskustava, ljubavnih razočaranja, muško-ženskih odnosa i svakodnevnih proturječja, a prepoznatljiv je po izravnom govoru, ironiji i spremnosti da se našali na vlastiti račun. U petak, 20. studenoga, zagrebačkoj publici predstavit će svoj samostalni stand-up show „A mogu i bez njega“ u Scenoteci, kazališnom prostoru u Draškovićevoj ulici koji je nastao preuređenjem nekadašnje Scene Vidra. Njezin nastup najavljen je kao prvi ženski stand-up program na toj pozornici otkako prostor djeluje pod novim imenom.
U Gradskom kazalištu Zorin dom u Karlovcu 7. studenoga premijerno će biti izvedena predstava LUBENICA, novi autorski projekt Boruta Šeparovića, nastao u suradnji umjetničkog kolektiva MONTAŽSTROJ i Zorin doma. Predstava se bavi izraelskim razaranjem Gaze, stradanjem palestinskog stanovništva i načinom na koji se vijesti o ratu uklapaju u svakodnevni život ljudi koji nasilje promatraju iz sigurnosti vlastitih domova.
Lada Bonacci će 22. listopada u 20 sati u zagrebačkom Histrionskom domu pedeseti put izvesti svoju autorsku predstavu „Ostatak života“, monodramu koja je tijekom gotovo dvije godine igranja pronašla publiku diljem Hrvatske. Jubilarna izvedba donosi i mali zaokret u životu predstave jer će u prvi plan izaći Gospođa Nitko i Ništa, lik koji je nastao na pozornici, a s vremenom je dobio vlastiti glas i prostor izvan kazališta.
Praizvedba drame Nikaragva mladog hrvatskog autora Vida Adama Hribara, u režiji Patrika Sečena, pred publikom Zagrebačkog kazališta mladih otvorila je prostor jedne zagrebačke obitelji koja izvana još uvijek zadržava poznati oblik zajednice, iako su se odnosi među njezinim članovima već počeli raspadati. U toj dnevnoj sobi ljudi još sjede jedni pokraj drugih, razgovaraju, prisjećaju se, dobacuju jedni drugima i pokušavaju održati privid svakodnevice, ali njihove riječi sve teže uspijevaju prikriti ono što se među njima dogodilo. Obitelj formalno postoji, njezini članovi još dijele prostor i zajedničku prošlost, ali bliskost koja bi ih trebala povezivati gotovo je nestala. Upravo iz tog raskoraka između vanjskog dojma normalnosti i unutarnjeg raspada nastaje svijet Nikaragve, istodobno melankoličan, neugodan, groteskan i vrlo duhovit.
Kino Valli u sezoni 2026./2027. ponovno donosi publici u Puli izravne prijenose predstava s pozornice njujorške Metropolitan Opere, čime se nakon prethodnih sezona nastavlja program koji omogućuje praćenje velikih opernih produkcija istodobno s njihovim izvođenjem u New Yorku. Pula će pritom biti jedini grad u Hrvatskoj u kojem će se tijekom ove sezone u kinu uživo prikazivati odabrani naslovi iz programa The Met: Live in HD, dok će dio repertoara biti prikazan u repriznim terminima.
Francuska koreografkinja čija je prva grupna predstava postala međunarodni fenomen na daskama HNK2 istražuje ženstvenost, identitet, očekivanja i pobunu.
Na pozornicu Zagrebačkog kazališta mladih 22. i 23. rujna stiže BREL, nova predstava Anne Terese De Keersmaeker i plesača i koreografa Solala Mariottea, inspirirana opusom legendarnog belgijskog šansonjera Jacquesa Brela. Umjetnici pripadaju različitim generacijama i imaju različite pristupe koreografiji i plesu, a u svom prvom zajedničkom radu istražuju kako danas pristupiti Brelovim pjesmama, njegovoj snažnoj scenskoj prisutnosti i temama koje, iako nastale prije više desetljeća, i dalje otvaraju pitanja o odnosima, društvu, nasilju i promjenama.
Dugo se njega kože kod muškaraca promatrala kroz vrlo jednostavnu prizmu, kao nešto što se svodi na brzo umivanje nakon brijanja, korištenje jednog proizvoda koji mora obaviti sve zadatke i eventualno nanošenje kreme kada se pojavi osjećaj zatezanja kože, no posljednjih godina odnos muškaraca prema vlastitom izgledu i osjećaju ugode postao je mnogo dublji i svjesniji. Suvremeni muškarac više ne traži samo način kako izgledati urednije, već sve češće pronalazi male rituale koji mu pomažu usporiti, posvetiti nekoliko minuta sebi i povezati vanjsku njegu s unutarnjim osjećajem ravnoteže.
U suvremenom načinu života, koji je sve brži, zahtjevniji i često obilježen dugim radnim satima, večera se kod mnogih muškaraca pretvara u obrok koji se konzumira usput, bez previše promišljanja o njegovoj stvarnoj ulozi u organizmu. Iako se često percipira tek kao završni dnevni ritual, večernji obrok ima znatno dublju fiziološku i psihološku funkciju jer upravo u tom dijelu dana tijelo prelazi u fazu oporavka, regeneracije i pripreme za sljedeći dan. U tom kontekstu, koncept “muške večere” ne odnosi se na rodnu ekskluzivnost, nego na specifične prehrambene potrebe muškaraca koji, ovisno o životnoj dobi, razini fizičke aktivnosti i životnim navikama, imaju drugačije metaboličke zahtjeve, ali i na širi kulturni obrazac u kojem se muškarci sve više okreću svjesnijem načinu prehrane.
U suvremenom sportskom okruženju, koje je istodobno i izrazito kompetitivno i sve više podložno javnoj i medijskoj evaluaciji, tema mentalne otpornosti sportaša postaje jednako važna kao i njihova fizička pripremljenost. Iako se u javnosti često naglasak stavlja na kondiciju, tehniku i taktičku disciplinu, sve veći broj stručnjaka iz područja sportske psihologije upozorava da su upravo nevidljivi, unutarnji procesi ono što presudno određuje razliku između vrhunskog i prosječnog sportaša. U tom kontekstu, muški sportovi, osobito oni koji su povijesno obilježeni kulturom izdržljivosti, discipline i često rigidnog shvaćanja „čvrstoće“, otvaraju prostor za dublje razumijevanje načina na koji se mentalna otpornost razvija, održava i transformira.
U suvremenom ritmu života, u kojem se obveze neprestano umnažaju, a privatno i poslovno često se isprepliću do granica neprepoznatljivosti, briga o vlastitom zdravlju kod muškaraca nerijetko ostaje na margini prioriteta. Preventivni medicinski pregledi, iako ključni za rano otkrivanje bolesti i dugoročno očuvanje kvalitete života, često se odgađaju ili potpuno zaboravljaju, ne toliko zbog nedostatka svijesti koliko zbog izostanka sustava koji bi ih učinio dijelom svakodnevice. Upravo se u tom prostoru između namjere i realizacije otvara prostor za kreativna, tehnološki potpomognuta i psihološki promišljena rješenja koja mogu značajno unaprijediti zdravstvenu disciplinu.
Svečanom dodjelom nagrada i projekcijom pobjedničkog naslova ovogodišnjeg Cannesa – filma Fjord Cristiana Mungiua – u subotu, 14. studenoga, u prepunoj dvorani kina Kaptol Boutique Cinema službeno je zatvoren 24. Zagreb Film Festival. Uz predstavnike festivala, direktora Borisa T. Matića, izvršnu direktoricu Lanu Matić i programsku direktoricu Selmu Mehadžić, zatvaranje su svojim dolaskom uveličala i brojna lica iz hrvatskog kulturnog i javnog života.
