Nakon gotovo tisuću dana šutnje, potresa i dugotrajnih radova, jedan od najintimnijih prostora hrvatske kulturne baštine ponovno će oživjeti: Atelijer Meštrović sredinom prosinca otvara svoja vrata s novim stalnim postavom, promišljenim s iznimnom pažnjom i dubokim poštovanjem prema životu i djelu Ivana Meštrovića.
Obnova, izazovna i slojevita, provedena je pod vodstvom Sandre Grčić Budimir, ravnateljice Muzeja Ivana Meštrovića. Novi postav, iza kojeg stoji muzejska savjetnica Barbara Vujanović, u arhitektonskom i likovnom smislu oblikovali su Damir Gamulin, Antun Sevšek i Jasmin Ćemanović iz Organiziranog oblikovanja. Riječ je o projektu koji ne donosi tek obnovljene zidove, nego i suptilan, promišljen doživljaj prostora u kojem je jedan od najvećih hrvatskih umjetnika živio, radio i stvarao.
Kuća koja pamti – prostor između intime i stvaralačke strasti
Osvježeni atelijer ponovno stavlja naglasak na ono što ga čini jedinstvenim: raskošnu atmosferu spoja Meštrovićeva obiteljskog i umjetničkog života. Kuća s vrtom, zajedno s odvojenim, ali neraskidivo povezanim radnim prostorom, otvara posjetiteljima pogled u njegov svijet – onakav kakav je postojao dok je živio sa suprugom Olgom i njihovom djecom, okružen materijalima, alatima i kipovima u nastajanju.
Kompleks u Mletačkoj 8 i 10, oblikovan u skladnu cjelinu 1920-ih godina, svjedoči vremenu intelektualne živosti i intenzivne stvaralačke faze umjetnika. Danas predstavlja jednu od najprepoznatljivijih memorijalnih adresa u Hrvatskoj, mjesto na kojem su nastala njegova ključna djela i gdje je duh epohe i dalje prisutan u svakom detalju.
Nastavite čitati nakon oglasa
Novo poglavlje muzeološke interpretacije
U šezdeset godina postojanja muzeja, ovo je prvo potpuno novo oblikovanje stalnog postava. Cilj je bio približiti Meštrovićev opus današnjem posjetitelju: jasno, suvremeno i dojmljivo. Uz skulpture iz fundusa i pohrane Atelijera, postav uključuje i odabrana djela iz fundusa Galerije Meštrović u Splitu.
Posebnu dragocjenost predstavlja rijetko izlagan portret kralja Faisala – vođe borbe za arapsku neovisnost i povijesnog suputnika Lawrencea od Arabije. Riječ je o djelu koje svjedoči o Meštrovićevu međunarodnom ugledu i globalnoj mreži kontakata koje je umjetnik tijekom života izgradio.
Nastavite čitati nakon oglasa
Interpretativni sloj nadograđen je tekstovima Barbare Vujanović i Mate Marića. U njima živi nova, suptilno ispričana biografija umjetnika – tekstovi su fluidni, čitki, topli i informativni, a posjetitelja vode kroz slojevite faze Meštrovićeva života, nudeći emotivno i intelektualno čitanje njegova rada u suvremenom kontekstu.
Suvremeni muzeološki iskorak
Novi postav osmišljen je kao dinamičan i promjenjiv. Fleksibilni postamenti dopuštaju rotacije skulptura i cikličke edukativne programe, čime se prostor neprestano obnavlja i iznova interpretira. Takav pristup u duhu je suvremene muzeologije: otvoren, reagibilan i usmjeren na stvaranje živog dijaloga između djela i posjetitelja.
Nastavite čitati nakon oglasa
Povratak koji se dugo čekao
Atelijer Meštrović od 14. prosinca ponovno će biti otvoren javnosti, a ulaz će do kraja godine biti besplatan. To je lijepa, simbolična gesta – način da se nakon dugog razdoblja odsutnosti publika vrati u prostor koji je toliko dugo bio zatvoren, ali je i dalje čuvao tihi odjek jednog od najvećih hrvatskih umjetnika.
Nastavite čitati nakon oglasa
Ovo otvaranje nije samo povratak muzeja. To je povratak mjesta koje nosi sjećanja, priče, mirise drva i gline, i odjeke čekića koji je nekad oblikovao monumentalne figure. Povratak kući jednog genija – i poziv svima nama da ga iznova otkrijemo.
U Galeriji Otok, u sklopu Art radionica Lazareti u Dubrovniku, sinoć je otvorena izložba „Skrivena mjesta Grada“ fotografkinje Mare Bratoš, izložba koja se na prvi pogled čini kao jednostavan susret fotografija nastalih u različitim razdobljima, ali se pred posjetiteljem postupno otvara kao mnogo složenija priča o vremenu, prostoru, pamćenju i načinu na koji se jedan grad mijenja zajedno s ljudima koji ga nastanjuju i pamte. Izložba ostaje otvorena do 1. rujna, a njezina posebnost proizlazi upravo iz činjenice da se Mara Bratoš nakon trideset godina vraća na mjesta koja je prvi put fotografirala još 1995. godine, u vremenu kada je Dubrovnik, neposredno nakon Domovinskog rata, još uvijek bio obilježen vidljivim ranama razaranja, prazninama i tišinom koja je ostajala prisutna čak i ondje gdje više nije bilo izravnih tragova ratnih događaja.
Dubrovnik je grad čija se ljepota desetljećima predstavlja kroz prepoznatljive vedute, kamene ulice i povijesne zidine koje su postale jedan od najpoznatijih simbola hrvatske kulturne baštine, no iza tih razgledničkih prizora oduvijek postoji i jedan drugi grad, intimniji, tiši i manje vidljiv, sastavljen od prostora koji nisu nastali kako bi privlačili poglede turista, nego kako bi bili dio svakodnevice njegovih stanovnika. Upravo tim skrivenim slojevima Dubrovnika posvećena je izložba Skrivena mjesta Grada fotografkinje Mare Bratoš, koja kroz dva fotografska ciklusa nastala u razmaku od trideset godina otvara promišljanje o vremenu, kolektivnom pamćenju i odnosu čovjeka prema prostoru koji se neprestano mijenja.
Koliko puta ulaskom u muzej ili galeriju nesvjesno usporimo korak čim ugledamo natpis koji nas upozorava da izloške nije dopušteno dodirivati, promatrajući umjetnost s pristojne udaljenosti i ostajući tek nijemi svjedoci nečije kreativnosti, toliko je snažniji osjećaj iznenađenja kada se pojavi izložba koja potpuno mijenja ustaljena pravila muzejskog iskustva te svakoga posjetitelja poziva da slobodno pruži ruku, istraži, iskuša, pogriješi, ponovno pokuša i upravo svojim sudjelovanjem postane dio umjetničkog djela koje se iz trenutka u trenutak mijenja, razvija i raste zajedno s ljudima koji ga doživljavaju.
Povijest se često promatra kroz velike političke događaje, ratove i društvene prekretnice, no jednako snažan trag u razvoju civilizacije ostavljale su i svakodnevne navike koje su tijekom stoljeća oblikovale način života, kulturu i vizualni identitet različitih društava. Upravo takav pogled donosi nova izložba „Anatomija dima – retrospektiva jedne navike“, koju predstavlja Narodni muzej Zadar. Riječ je o jednom od sadržajno i konceptualno najopsežnijih muzejskih projekata posljednjih godina, koji kroz umjetnička djela, povijesne predmete, reklamnu grafiku, dizajn i filmsku baštinu istražuje složenu priču o duhanu, njegovu društvenom značenju i načinu na koji je tijekom više od pet stoljeća postao dio globalne kulture.
U Laubi je otvorena izložba Atlantida, treća u ciklusu Kartografije – putovanje kroz zbirku Lauba, kojom ova zagrebačka kuća za ljude i umjetnost obilježava 15 godina djelovanja. Izložbu je otvorio kustos prof. dr. sc. Krešimir Purgar, koji je istaknuo da Atlantida istražuje umjetnost kao neprestano promjenjiv i začudan organizam koji potiče nova promišljanja i različite interpretacije. Među najistaknutijim djelima nalaze se monumentalna slika Lovre Artukovića, skulptura Crvena stijena Siniše Majkusa i instalacija Dvoboj Ivana Fijolića, uz radove brojnih drugih suvremenih hrvatskih umjetnika. Izložba je privukla velik broj ljubitelja umjetnosti i znatiželjnika, a večer otvorenja nastavila se u opuštenoj atmosferi uz gallery party i zajedničko praćenje utakmice hrvatske nogometne reprezentacije.
U subotu, 27. lipnja u 19 sati, u Laubi – kući za ljude i umjetnost, otvara se izložba “Atlantida”, treća u nizu ciklusa Kartografije – putovanje kroz zbirku Laube. Riječ je o novom izložbenom poglavlju koje okuplja radove iz fundusa Laubine kolekcije te ih promatra kroz prizmu imaginacije, transformacije i promjenjivih svjetova suvremene umjetnosti.
U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci ovoga će ljeta publika imati priliku upoznati dvije umjetnice koje su obilježile europsku avangardnu scenu i svojim radom trajno promijenile način na koji promatramo odnos između jezika, tijela i identiteta. Izložba Radikalna subjektivnost, koja se otvara 3. srpnja i ostaje otvorena do 27. rujna, okuplja opsežan izbor radova koje su napravile Katalin Ladik i Tomaso Binga, autorice čije su umjetničke prakse tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća postale sinonim za eksperiment, umjetničku slobodu i propitivanje društvenih konvencija. Riječ je o jednoj od najvažnijih izložbi ljetnog programa riječkog muzeja, koja hrvatskoj publici donosi priliku da na jednom mjestu sagleda stvaralaštvo dviju pionirki vizualne poezije i performansa čiji je utjecaj odavno prešao nacionalne granice.
Galerija Mona Lisa u Zagrebu 10. lipnja otvara vrata izložbi „Vječna ljepota crteža“, reprezentativnom projektu koji okuplja 79 djela hrvatskih umjetničkih velikana nastalih od kraja 19. do druge polovice 20. stoljeća. Riječ je o pažljivo oblikovanom izboru radova koji kroz različite crtačke i slikarske tehnike na papiru donose pregled razvoja hrvatske likovne umjetnosti te istodobno potvrđuju trajnu vrijednost crteža kao jednog od najvažnijih medija umjetničkog izraza.
Woody Harrelson stigao je u Sarajevo uoči 32. Sarajevo Film Festivala, na kojem će mu zbog iznimnog doprinosa filmskoj umjetnosti i bogate glumačke karijere biti dodijeljeno Počasno Srce Sarajeva. Harrelson će se publici predstaviti i kroz film „Dobrodošli u Sarajevo“ redatelja Michaela Winterbottoma iz 1997. godine, u kojem ima jednu od glavnih uloga, a projekcija će biti održana u utorak, 18. kolovoza, u Ljetnom kinu Coca-Cola u sklopu programa Open Air.
WHOPS Open Air 19. rujna donosi svoje dosad najveće izdanje, a ovog se puta selimo na jednu od najzanimljivijih zagrebačkih lokacija, u prostor Muzeja suvremene umjetnosti, točnije na sjeverozapadni plato ispod prepoznatljivog tobogana. Od 17 do 23 sata očekuje se između 800 i 1.000 posjetitelja, čime ovaj događaj predstavlja važan korak u razvoju WHOPS koncepta, koji iz izdanja u izdanje sve jasnije gradi vlastiti identitet na zagrebačkoj sceni.
Postoje frizure koje pripadaju određenom vremenu i one koje uspijevaju nadživjeti trendove. Ova frizura Jane Dužanec pripada upravo toj drugoj skupini jer u sebi nosi estetiku starog Hollywooda, ali je izvedena na način koji djeluje potpuno suvremeno. Raskošni volumen, duboki bočni razdjeljak, široki mekani valovi i izrazito njegovan sjaj stvaraju siluetu koja podsjeća na zlatno doba filmskog glamura, kada je kosa bila važan dio ukupnog dojma i kada se od frizure očekivalo da bude jednako upečatljiva kao haljina ili make-up.
Video je u kratkom roku prikupio brojne reakcije, a pratitelji nisu skrivali oduševljenje prizorom koji prikazuje posebnu povezanost između Stjepana i njihove djevojčice.
