„Mi o Vuku“ slavi svoju 100. izvedbu: Urnebesni dječji mjuzikl koji oduševljava i male i velike
Ako ste mislili da su bajke samo za djecu, razmislite ponovno — mjuzikl Mi o Vuku pokazuje da priče iz djetinjstva mogu biti jednako zabavne i roditeljima. Ova moderna, duhovita i glazbom protkana verzija legendarne priče o Vuku i Crvenkapici već je osvojila srca publike diljem Hrvatske, a ove nedjelje, 9. studenog, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog slavi — svoju 100. izvedbu!
Izvedba u 10 sati već je rasprodana, što dovoljno govori o popularnosti ovog naslova, no dobra vijest je da su još uvijek dostupne ulaznice za izvedbu u 12 sati. Ako ste planirali iznenaditi svoje mališane vikendom prepunim smijeha, pjesme i poučnih trenutaka — sad je pravi trenutak da to učinite.
Nastao u koprodukciji KD Vatroslava Lisinskog i B GLAD Produkcije, Mi o Vuku je najizvođeniji dječji mjuzikl u Hrvatskoj, a njegova posebnost leži u spoju klasične bajke i suvremenog duha. Autor teksta Igor Weidlich i redatelj Robert Bošković stvorili su svijet u kojem Crvenkapica više ne luta šumom s košaricom, nego pokušava pronaći put kroz — društvene mreže.
02.02.2019., Zagreb – U maloj dvorani Vatroslava Lisinskog odrzana je premijera djecjeg mjuzikla Mi o vuku u kojem glume Bojan Jambrosic i Manuela Svorcan. Autor teksta je Igor Weidlich,a redatelj je Robert Boskovic. Photo: Davorin Visnjic/PIXSELL
U glavnim ulogama gledamo Bojana Jambrošića kao Vuka i Manuelu Svorcan kao modernu, neodoljivo živahnu Crvenkapicu. Njih dvoje čine dinamičan, šarmantan i energičan duo koji uspijeva mališane nasmijati, rasplesati i navesti na razmišljanje.
„Mi o Vuku“ nije tek predstava — to je iskustvo. Djeca se s lakoćom uključuju u priču, navijaju za likove, pokušavaju pomoći Vuku i Crvenkapici da pronađu pravu istinu i sačuvaju prijateljstvo. Uz pamtljive songove, igre riječima i vedru energiju, ovaj mjuzikl nudi i ono najvažnije — toplu poruku o povjerenju, prijateljstvu i važnosti kritičkog razmišljanja u svijetu koji je prepun informacija.
02.02.2019., Zagreb – U maloj dvorani Vatroslava Lisinskog odrzana je premijera djecjeg mjuzikla Mi o vuku u kojem glume Bojan Jambrosic i Manuela Svorcan. Autor teksta je Igor Weidlich,a redatelj je Robert Boskovic. Photo: Davorin Visnjic/PIXSELL
Kako kaže Tadija Kolovrat iz B GLAD Produkcije: „‘Mi o Vuku’ je izuzetno zabavna predstava za djecu koju mališani pamte godinama nakon gledanja, a Bojan i Manuela uživaju u svakoj izvedbi baš kao da im je prva.“
Dakle, ako još niste vidjeli ovu kazališnu čaroliju — sada imate savršenu priliku. U nedjelju, 9. studenog, Lisinski će ponovno postati mjesto gdje bajke ožive, a djeca i odrasli zajedno plešu, pjevaju i smiju se do suza.
Miranda Lončar pripada generaciji stand-up komičara koja je svoju karijeru gradila u vrijeme kada se ovaj oblik komedije u Hrvatskoj tek počinjao ozbiljnije razvijati. Osamnaest godina nastupanja donijelo joj je iskustvo različitih pozornica, publike i životnih situacija koje danas pretvara u komičarski materijal. Njezin humor često polazi od osobnih iskustava, ljubavnih razočaranja, muško-ženskih odnosa i svakodnevnih proturječja, a prepoznatljiv je po izravnom govoru, ironiji i spremnosti da se našali na vlastiti račun. U petak, 20. studenoga, zagrebačkoj publici predstavit će svoj samostalni stand-up show „A mogu i bez njega“ u Scenoteci, kazališnom prostoru u Draškovićevoj ulici koji je nastao preuređenjem nekadašnje Scene Vidra. Njezin nastup najavljen je kao prvi ženski stand-up program na toj pozornici otkako prostor djeluje pod novim imenom.
U Gradskom kazalištu Zorin dom u Karlovcu 7. studenoga premijerno će biti izvedena predstava LUBENICA, novi autorski projekt Boruta Šeparovića, nastao u suradnji umjetničkog kolektiva MONTAŽSTROJ i Zorin doma. Predstava se bavi izraelskim razaranjem Gaze, stradanjem palestinskog stanovništva i načinom na koji se vijesti o ratu uklapaju u svakodnevni život ljudi koji nasilje promatraju iz sigurnosti vlastitih domova.
Lada Bonacci će 22. listopada u 20 sati u zagrebačkom Histrionskom domu pedeseti put izvesti svoju autorsku predstavu „Ostatak života“, monodramu koja je tijekom gotovo dvije godine igranja pronašla publiku diljem Hrvatske. Jubilarna izvedba donosi i mali zaokret u životu predstave jer će u prvi plan izaći Gospođa Nitko i Ništa, lik koji je nastao na pozornici, a s vremenom je dobio vlastiti glas i prostor izvan kazališta.
Praizvedba drame Nikaragva mladog hrvatskog autora Vida Adama Hribara, u režiji Patrika Sečena, pred publikom Zagrebačkog kazališta mladih otvorila je prostor jedne zagrebačke obitelji koja izvana još uvijek zadržava poznati oblik zajednice, iako su se odnosi među njezinim članovima već počeli raspadati. U toj dnevnoj sobi ljudi još sjede jedni pokraj drugih, razgovaraju, prisjećaju se, dobacuju jedni drugima i pokušavaju održati privid svakodnevice, ali njihove riječi sve teže uspijevaju prikriti ono što se među njima dogodilo. Obitelj formalno postoji, njezini članovi još dijele prostor i zajedničku prošlost, ali bliskost koja bi ih trebala povezivati gotovo je nestala. Upravo iz tog raskoraka između vanjskog dojma normalnosti i unutarnjeg raspada nastaje svijet Nikaragve, istodobno melankoličan, neugodan, groteskan i vrlo duhovit.
Kino Valli u sezoni 2026./2027. ponovno donosi publici u Puli izravne prijenose predstava s pozornice njujorške Metropolitan Opere, čime se nakon prethodnih sezona nastavlja program koji omogućuje praćenje velikih opernih produkcija istodobno s njihovim izvođenjem u New Yorku. Pula će pritom biti jedini grad u Hrvatskoj u kojem će se tijekom ove sezone u kinu uživo prikazivati odabrani naslovi iz programa The Met: Live in HD, dok će dio repertoara biti prikazan u repriznim terminima.
Francuska koreografkinja čija je prva grupna predstava postala međunarodni fenomen na daskama HNK2 istražuje ženstvenost, identitet, očekivanja i pobunu.
Na pozornicu Zagrebačkog kazališta mladih 22. i 23. rujna stiže BREL, nova predstava Anne Terese De Keersmaeker i plesača i koreografa Solala Mariottea, inspirirana opusom legendarnog belgijskog šansonjera Jacquesa Brela. Umjetnici pripadaju različitim generacijama i imaju različite pristupe koreografiji i plesu, a u svom prvom zajedničkom radu istražuju kako danas pristupiti Brelovim pjesmama, njegovoj snažnoj scenskoj prisutnosti i temama koje, iako nastale prije više desetljeća, i dalje otvaraju pitanja o odnosima, društvu, nasilju i promjenama.
Obitelj koju dobivamo i ona koju sami pronalazimo: hvaljena predstava Louisa Janssensa govori o pripadanju, bliskosti i odnosima koji nastaju izvan tradicionalnih obiteljskih okvira.