„Mi o Vuku“ slavi svoju 100. izvedbu: Urnebesni dječji mjuzikl koji oduševljava i male i velike
Ako ste mislili da su bajke samo za djecu, razmislite ponovno — mjuzikl Mi o Vuku pokazuje da priče iz djetinjstva mogu biti jednako zabavne i roditeljima. Ova moderna, duhovita i glazbom protkana verzija legendarne priče o Vuku i Crvenkapici već je osvojila srca publike diljem Hrvatske, a ove nedjelje, 9. studenog, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog slavi — svoju 100. izvedbu!
Izvedba u 10 sati već je rasprodana, što dovoljno govori o popularnosti ovog naslova, no dobra vijest je da su još uvijek dostupne ulaznice za izvedbu u 12 sati. Ako ste planirali iznenaditi svoje mališane vikendom prepunim smijeha, pjesme i poučnih trenutaka — sad je pravi trenutak da to učinite.
Nastao u koprodukciji KD Vatroslava Lisinskog i B GLAD Produkcije, Mi o Vuku je najizvođeniji dječji mjuzikl u Hrvatskoj, a njegova posebnost leži u spoju klasične bajke i suvremenog duha. Autor teksta Igor Weidlich i redatelj Robert Bošković stvorili su svijet u kojem Crvenkapica više ne luta šumom s košaricom, nego pokušava pronaći put kroz — društvene mreže.
02.02.2019., Zagreb – U maloj dvorani Vatroslava Lisinskog odrzana je premijera djecjeg mjuzikla Mi o vuku u kojem glume Bojan Jambrosic i Manuela Svorcan. Autor teksta je Igor Weidlich,a redatelj je Robert Boskovic. Photo: Davorin Visnjic/PIXSELL
U glavnim ulogama gledamo Bojana Jambrošića kao Vuka i Manuelu Svorcan kao modernu, neodoljivo živahnu Crvenkapicu. Njih dvoje čine dinamičan, šarmantan i energičan duo koji uspijeva mališane nasmijati, rasplesati i navesti na razmišljanje.
„Mi o Vuku“ nije tek predstava — to je iskustvo. Djeca se s lakoćom uključuju u priču, navijaju za likove, pokušavaju pomoći Vuku i Crvenkapici da pronađu pravu istinu i sačuvaju prijateljstvo. Uz pamtljive songove, igre riječima i vedru energiju, ovaj mjuzikl nudi i ono najvažnije — toplu poruku o povjerenju, prijateljstvu i važnosti kritičkog razmišljanja u svijetu koji je prepun informacija.
Nastavite čitati nakon oglasa
02.02.2019., Zagreb – U maloj dvorani Vatroslava Lisinskog odrzana je premijera djecjeg mjuzikla Mi o vuku u kojem glume Bojan Jambrosic i Manuela Svorcan. Autor teksta je Igor Weidlich,a redatelj je Robert Boskovic. Photo: Davorin Visnjic/PIXSELL
Kako kaže Tadija Kolovrat iz B GLAD Produkcije: „‘Mi o Vuku’ je izuzetno zabavna predstava za djecu koju mališani pamte godinama nakon gledanja, a Bojan i Manuela uživaju u svakoj izvedbi baš kao da im je prva.“
Dakle, ako još niste vidjeli ovu kazališnu čaroliju — sada imate savršenu priliku. U nedjelju, 9. studenog, Lisinski će ponovno postati mjesto gdje bajke ožive, a djeca i odrasli zajedno plešu, pjevaju i smiju se do suza.
U vremenu u kojem se autoriteti preispituju brže nego ikada prije, a komunikacija sve češće ustupa mjesto tišini, na kazališnu scenu dolazi predstava koja precizno dijagnosticira pukotine suvremenog društva. Kazališna Trupa OvoOno, u suradnji s Teatrom Exit i Goethe-Institutom, donosi premijeru monodrame Klammov rat autora Kaija Hensela, u režiji Dražena Krešića. Predstava će premijerno biti izvedena 9. svibnja u Teatru Exit, a već sada izaziva interes kao jedno od intrigantnijih kazališnih ostvarenja sezone.
Zagrebačko kazalište mladih još je jednom potvrdilo svoj međunarodni ugled i umjetničku relevantnost izvedbom predstave Acid / Kiselina, koja je proteklog vikenda premijerno predstavljena u Litvi, u prestižnom prostoru Litavskog nacionalnog dramskog kazališta u Vilniusu, gdje je ansambl gostovao dvije uzastopne večeri pred ispunjenim gledalištem i publikom koja je izvedbu nagradila dugotrajnim, iskrenim pljeskom.
Gostovanje Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u Teatru Manoel u Valetti predstavlja značajan iskorak u kontinuiranom jačanju međunarodne kulturne suradnje i potvrđuje sve snažniju prisutnost hrvatskog kazališta na europskoj sceni. Riječ je o izvedbi predstave Budi uvijek kao zmaj autora Espija Tomičića u režiji Olje Lozice, koja je 20. travnja 2026. godine izvedena pred publikom u jednom od najstarijih aktivnih kazališnih prostora u Europi, Teatru Manoel, smještenom u povijesnoj jezgri glavnog grada Malte, Valletti.
Ususret stotom rođendanu zagrebačkog radija, RadioTeatar na Voćarskoj 71 otvara vrata četvrte sezone posebnog ciklusa pod nazivom Radio Voćarska, u kojem se spajaju kazalište, zvuk, glazba i zajedničko druženje u jedinstvenom ambijentu proljetnog grada. Ovaj program, koji se proteže kroz predstave, zvučne šetnje, koncerte, radionice, dvorišni radio i susrete svih generacija, još jednom potvrđuje kako kultura i zajedništvo mogu živjeti u svakom kutku Šalate, dok povijest radija odzvanja u svakoj noti i svakom šuštaju papira.
U večeri koja obećava tišinu između tonova jednako snažnu kao i samu glazbu, pozornica Satiričkog kazališta Kerempuh ponovno će postati mjesto susreta poezije, emocije i glazbene suptilnosti, onakve kakvu je stvarao neponovljivi Leonard Cohen, čije riječi i danas odzvanjaju jednako snažno kao i u vremenu kada su prvi put izgovorene.
U vremenu u kojem se kazališne pozornice često okreću sigurnim, provjerenim naslovima, povratak jedne od najveličanstvenijih opera uopće djeluje gotovo poput tihog, ali snažnog kulturnog potresa – onog koji ne dolazi naglo, već se godinama iščekuje i naposljetku dogodi u svoj punini značenja. Upravo takav trenutak dočekat će Rijeka u prvoj polovici travnja, kada će se na pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, nakon duge trideset i dvije godine izbivanja, vratiti monumentalna Puccinijeva opera „Turandot“, djelo koje istodobno pripada povijesti, ali i neumorno govori suvremenosti.
Miran Kurspahić pripada krugu suvremenih kazališnih autora koji vlastiti umjetnički identitet oblikuju na sjecištu različitih izvedbenih i autorskih praksi, pri čemu se njegov rad ne iscrpljuje u samoj režiji, nego se širi prema pisanju, glumi i konceptualnom oblikovanju predstava koje nastaju kao rezultat promišljenog, ali otvorenog i procesualnog rada. Njegov kazališni rukopis odlikuje se dinamičnim spojem ironije, društvene osjetljivosti i sklonosti prema žanrovskom miješanju, pa se u njegovim predstavama često prepoznaje istodobna prisutnost humora i nelagode, lakoće i dubine, kao i stalna težnja da se publiku ne zadrži na površini zabave, nego je uvuče u prostor preispitivanja vlastitih stavova i navika.
Uoči premijere predstave LOGOR / GOLGOTA u Zagrebačkom kazalištu mladih, u kazališnom je prostoru održana tribina Čitanje kazališta, zamišljena kao mjesto susreta kritičkog mišljenja, kazališne prakse i suvremenog društvenog konteksta. Ova je tribina bila posvećena novoj produkciji ZKM-a koja na scenu donosi zanimljivu i provokativnu dramaturšku koncepciju: dvije rane drame Miroslava Krleže, U logoru i Golgota, objedinjene su u jedinstvenu scensku cjelinu. Predstavu režira nagrađivana slovenska redateljica Nina Rajić Kranjac, autorica čiji se rad posljednjih godina sve snažnije ističe na europskoj kazališnoj sceni, osobito po smjelim interpretacijama klasičnih tekstova i izraženom društveno-kritičkom senzibilitetu.
Jedan od najznačajnijih i produkcijski najambicioznijih projekata suvremene hrvatske kinematografije, dugometražni animirani film „Kristalni planet“, u kina stiže 20. kolovoza u distribuciji Duplicato Media (Blitz grupa), donoseći raskošno kino iskustvo koje spaja snažnu emociju, vizualni spektakl i produkcijski doseg bez presedana u domaćoj animaciji, a publici se predstavlja i prvim službenim trailerom.
Jubilarno, peto izdanje festivala „Knjige u krošnjama”, koji se održava od 12. do 17. svibnja 2026. godine, pretvorit će Park Ribnjak u jedinstvenu pozornicu na otvorenom gdje se od ranog jutra do večeri književnost, zvuk i priroda stapaju u neraskidivu cjelinu. Ovaj festival, koji zajedničkim snagama organiziraju Centar kulture Ribnjak, Ibis grafika i Book&zvook, ove godine nosi poseban emotivni pečat zbog velikog nevremena koje je u ožujku park ostavilo bez osamnaest njegovih najstarijih drvenih čuvara. Upravo zato središnji dio programa otvorenja čini izložba „Glineni šapati zelenih divova”, kojom se kroz keramičke skulpture i baršunaste zvukove violina odaje počast tim palim sustanarima, pozivajući posjetitelje da zastanu i osjete neraskidivu vezu između ljudskog stvaralaštva i krhkosti prirode.
